Postoje brojne mogućnosti kako osuvremeniti obrazovanje: primjerice uvesti šah, učenje o sportskom klađenju, ples, izradu origamija, domaćinstvo i slično....
TONI MILUN:
'U matematiku uvedite lekcije o opasnostima klađenja i šah'
Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Živimo u doba najvećih promjena u povijesti čovječanstva. Kupujemo nove pametne telefone barem svake dvije godine, mladi redovito i po nekoliko sati na dan koriste internet te društvene mreže Facebook i Twitter, koje u doba kad sam ja bio školarac nisu postojale.
Cijelo to vrijeme obrazovanje se nije prilagođavalo promjenama u društvu te je ostalo isto kao prije 20 i više godina. Uvijek sam za raznolikost u obrazovanju te davanje prilike mladima da izraze svoju kreativnost i osobnost. Postoje brojne mogućnosti kako osuvremeniti obrazovanje: primjerice uvesti šah, učenje o sportskom klađenju, ples, izradu origamija, domaćinstvo i slično u nastavu. U Armeniji je šah uveden kao obavezan predmet u nižim razredima osnovnih škola.
Uče razmišljati
Šah razvija proceduralno razmišljanje, uči učenike uzročno posljedičnoj vezi i strateškom planiranju. Učenici se uče donositi ozbiljne odluke u teškim situacijama. Sportsko klađenje je novi vid zabave među mladima koji je prestao biti samo razbibriga, a prerastao je u ozbiljan problem.
Više od 70 posto srednjoškolaca se barem jednom kladilo, a oko 30 posto njih zadovoljavaju kriterije za rizično i problematično kockanje. Škole bi trebale biti mjesta na kojima će mladi upoznati opasnosti sportskog klađenja. Poznavajući osnove vjerojatnosti i statistike lako je pokazati da je, dugoročno gledano, dobitak u sportskim kladionicama praktički nemoguć. Ples bi, uz tjelesnu kulturu, dao mogućnost djeci da se izraze tijelom. Djeca imaju potrebe za kretanjem i plesom bi poboljšali svoju kreativnost.
Zahvaljujući brojnim znanstvenim istraživanjima danas znamo da se proces učenja razlikuje od osobe do osobe. Neki pojedinci su vizualni tipovi i najbolje uče pomoću slika i grafova, drugi auditivni i najbolje uče slušajući, treći su kinestetički i uče pokretom.
Davor Puklavec/PIXSELLPustite ih u inozemstvo
No u posljednje vrijeme smatra se da svi učimo na sve načine i da je najbolje učenje kombinacijom svih tipova učenja. Kinestetički tip učenja u školama je zanemaren. Mnogi učenici mogu poboljšati prostornu percepciju baveći se origamijem, a učenici u Finskoj imaju praktični tehnički odgoj i domaćinstvo. U našim je školama praktičan rad gotovo posve ukinut. Također, komentirao bih i izjavu ministra Vedrana Mornara.Svaki mladi čovjek bi obavezno trebao provesti barem nekoliko mjeseci na školovanju ili radu u nekoj drugoj državi tako da upozna drugačije radne kulture te da svoja saznanja donese u Hrvatsku i razbije učmalost u koju smo utonuli. Imamo sjajne primjere mladih koji su otišli na studentsku razmjenu u druge europske države, dobili ideje koje su proveli u djela i realizirali ih po povratku. Jedan od takvih je Teddy the guardian, projekt dvije zagrebačke studentice, Josipe Majić i Ane Burice, koje su inspiraciju za poduzetničke projekte dobile tijekom studentske razmjene u Austriji. Preporučujem studentima da se prijave za Erasmus projekt razmjene studenata.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
