Upravo je manji udio cijepljenih ljudi pogodan za širenje tih novih sojeva, rekla je Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a
Delta soj prvi put u Hrvatskoj: Što dosad znamo o tom soju?
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin sinoć je u emisiji HRT-a Otvoreno potvrdila da je u Hrvatskoj zabilježen i prvi slučaj delta plus soja korone.
- U Čakovcu je zabilježen prvi slučaj delta plus soja. Znali smo da je na vratima. Iz iskustva s delta i alfa sojem vidjet će se koliko je opasan. Ono što se zasad zna je da je nešto zarazniji od delta soja - rekla je.
Oni koji nisu cijepljeni su pogodni za širenje novih sojeva, zbog toga će se na današnjoj sjednici Nacionalnog stožera donijeti nove mjere.
- Među delta sojevima koji su dominantni kao uzročnici infekcije, i kod nas je sekvenciran delta soj varijante AY.4.2., što znači da je virulentniji soj u našoj sredini, soj koji se puno brže i lakše prenosi - rekla je ravnateljica međimurskog Zavoda za javno zdravstvo prim. Marina Payerl-Pal.
Dodala je kako je jedina opcija za sve - cijepljenje, te kako Međimurje ima procijepljenost preko 60 posto. Ta brojka još uvijek nije dovoljna da se spriječi širenje virusa, tvrdi.
Moguće nove varijante?
Varijanta virusa SARS-CoV-2 jedan je od najzaraznijih virusa, zarazan je poput vodenih kozica, a zarazniji od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je zaraznija od britanske inačice poznatije kao alfa, koja je pak zaraznija od samog izvornog soja.
Dok se ova zaraza širi ona nastavlja i mutirati. SARS-CoV-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. Istraživanja su pokazala da veličina genoma negativno korelira s brzinom mutacije, što je veći genom, manje je mutacije.
SARS-CoV-2 ima genom od 30 tisuća baznih parova, što je veliki genom, pa sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.
Zbog visoke zaraznosti, delta se toliko brzo širi i replicira da se pogreške u prepisivanje događaju u velikim brojevima te vjerojatnost a nastanak novih varijanti raste, posebice kod onih koji nisu cijepljeni.
Delta plus opasnija od delte?
Varijanta AY.1, odnosno delta plus privukao je posebnu pozornost zdravstvenih djelatnika, a razlog je to što ga je indijsko ministarstvo u lipnju prozvao kao "varijantu koja izaziva zabrinutost". To znači da je zaraznija, lakše se veže za plućne stanice te je otporna na terapiju monoklonskim protutijelima, što znači da bi mogla probijati stečeni imunitet.
Ono po čemu se razlikuju je to što delta plus ima na proteinu šiljak (S) mutaciju K417N koju delta nema. No ta mutacija je ranije pronađena kod nekih podvarijanti alfe koja je dominirala prije delte te kod varijante beta.
- Već smo vidjeli što se dogodilo s deltom u Indiji i koliko se brzo ona proširila - rekao je James EK Hildreth, izvršni direktor Medicinskog fakulteta Meharry u Nashvilleu za Washington Post.
Postavlja se pitanje je li moguće da doleta plus probije zaštitu stvorenu cijepljenjem ili preboljenjem covida?
Za sad jasnog odgovora nema.