U Hrvatskoj raste proizvodnja ekomlijeka: Ekoproizvođači, prijavite se na Zelenu medalju!

U Europi se godišnje proizvede 122.067 tona mlijeka, ali prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dugogodišnji negativni trendovi u domaćem sektoru mljekarstva doveli su u posljednjih deset godina do smanjenja broja mliječnih krava za 24,83%. Isto govore i podaci Državnog zavoda za statistiku. Trend proizvodnje mlijeka i dalje je negativan i svake godine, nažalost, sve više pada. Prihodi na farmama su vrlo mali, a proizvođači su zbog neisplativosti prešli u druge proizvodnje, pa je tako broj proizvođača mlijeka pao ispod 3000. 

No ohrabrujući je podatak da je kvaliteta isporučenog mlijeka prve klase u desetogodišnjem razdoblju porasla s 23% na 95%, pojasnila nam je naša sugovornica, prof. dr. sc. Nataša Mikulec, izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i voditeljica Referentnog laboratorija za mlijeko i mliječne proizvode.

Što se sve stavlja u mlijeko? 

Mlijeko je namirnica koja je stoljećima bila omiljena na jelovnicima zbog prehrambenih vrijednosti, a koje mu, smatra Mikulec, nepravedno žele oduzeti. 

- Tvrdnja da mlijeko ima štetnih učinaka na zdravlje nije opravdana i nema nikakvih znanstvenih temelja. Neki ljudi imaju tzv. netoleranciju na laktozu, što je najčešći poremećaj vezan za konzumaciju mlijeka. S ovim se problemom bori oko 10% Europljana, a netolerancija na laktozu češća je u afričkim i azijskim zemljama. Za takve osobe primjerenije je koristiti fermentirane mliječne proizvode (jogurt, kiselo mlijeko, acidofil…) - kaže naša sugovornica. 

U konzumno mlijeko nije dozvoljeno dodavati nikakve konzervanse, pojašnjava naša sugovornica, no ipak se na tržištu danas mogu pronaći mlijeka obogaćena najčešće vitaminom D i kalcijem.

- Mliječni proizvodi s vitaminom D najčešće su namijenjeni djeci zbog njegove važnosti za rast i razvoj djece. Nedostatak vitamina D može dovesti do različitih bolesti kao što su rahitis, osteoporoza i multipla skleroza, a nedostatak upravo ovog vitamina velik je javnozdravstveni problem u svijetu, i to u svim dobnim skupinama - upozorava naša sugovornica i dodaje da je izrazito važno čitati deklaracije na svakom proizvodu kako bismo doznali što se sve u njemu nalazi. 

ZELENA MEDALJA Kad je eko zaista eko? Stručnjakinje otkrile kako prepoznati ekološki proizvod

- U Referentnom laboratoriju za mlijeko i mliječne proizvode svakodnevno provodimo analize mlijeka i mliječnih proizvoda te utvrđujemo jesu li oni sukladni podacima koji se navode na deklaraciji proizvoda. U mlijeko se mogu dodavati tvari koje mogu utjecati na promjenu izgleda, boje, mirisa i okusa, što nije u skladu s propisima, a povećava ekonomsku dobit nesavjesnom subjektu u poslovanju s hranom. Međutim, neke jednostavne i brze testove možemo sami provesti u našoj kuhinji uz jednostavan pribor i reagense koje možemo nabaviti u lokalnoj trgovini ili ljekarni. Tako u kuhinji možete sami provjeriti je li u mlijeko dodana voda, šećer, soda bikarbona ili škrob - objašnjava Mikulec.

Vrhunac ekološke proizvodnje mlijeka

Osim konvencionalne proizvodnje mlijeka, postoji i ekološka. Svjetsko tržište ekoloških mliječnih proizvoda imalo je vrijednost od 20,23 milijarde dolara u 2020. 

- Hrvatska sa svojim prirodnim bogatstvom i neiskorištenim zemljišnim površinama ima velik potencijal u povećanju ekološke biljne i životinjske proizvodnje, pa tako i ekološke proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Ekološka proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda tijekom posljednjih nekoliko godina zauzima značajno mjesto u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Iako proizvedene količine u Hrvatskoj nisu velike, one ipak pokazuju lagani porast i Hrvatska ima značajnu mogućnost povećanja udjela ekološke poljoprivredne proizvodnje korištenjem i obradom zapuštenih poljoprivrednih površina - kaže Mikulec.

A kako bi ekološki proizvedeno mlijeko i mliječni proizvodi što lakše i što brže došli do svojih kupaca, tu je natječaj za najboljeg ekoproizvođača - Zelena medalja. Osvajanjem Zelene medalje pobjednik dobiva i mjesto na policama Kauflanda te promocijsku kampanju na 24sata. Zato pozivamo sve ekoproizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda da se prijave! 

Konvencionalno vs. ekološko mlijeko

Za razliku od konvencionalne proizvodnje, ekološko mlijeko proizvodi se na mliječnim farmama certificiranim za ekološku proizvodnju, što predstavlja, pojašnjava Mikulec, održivi i zatvoreni agro- ekosustav koji pozitivno utječe na okoliš i prirodne resurse.

- Mnoga istraživanja pokazuju veći udio omega-3 masnih kiselina u ekološkom u usporedbi s konvencionalnim mlijekom, a za koje se zna da mogu utjecati na smanjenje rizika od različitih srčanih bolesti, infarkta i moždanog udara. Ekološko mlijeko proizvedeno je od muznih životinja uzgojenih isključivo na prirodnoj hrani te držanih zdravima bez uporabe uobičajenih medicinskih proizvoda. Ekološki uzgojena hrana predstavlja osnovu u prehrani mliječnih životinja, a pridonosi zdravlju životinja kao i zdravlju krajnjeg potrošača - kaže.

Upravo zato mlijeko je vrlo važna namirnica, kako u fazi rasta i razvoja mladog organizma tako i u kasnijoj dobi. Da bi se iskoristile sve blagodati koje mlijeko pruža, naša sugovornica savjetuje sljedeće:

- Preporučuje se dnevna količina mlijeka, odnosno mliječnih proizvoda, u vrijednosti tzv. tri jedinice serviranja na dan. Jedna jedinica serviranja podrazumijeva jednu čašu mlijeka (200 ml) ili jedan jogurt (150 ml) ili 30 g sira - savjetuje na kraju prof. dr. sc. Nataša Mikulec.

Prijavite se na Zelenu medalju!

Bio vaš proizvod mliječni, svježi ili prerađeni, prehrambeni ili neprehrambeni, ako za njega posjedujete ekocertifikat, možete osvojiti Zelenu medalju – nagradu za najboljeg ekoproizvođača. Ovogodišnje prijave otvorene su do 24. travnja. Pobjednički ekoproizvod dobit će mjesto na policama Kauflanda i medijsku kampanju na 24sata u iznosu od 15.000 eura bruto medijske vrijednosti (ne uključuje PDV).

Zelena medalja projekt je 24sata koji promiče ekološku proizvodnju. Partner Zelene medalje je Kaufland, a projekt podržavaju Hrvatska poljoprivredna komora, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima i Agronomska škola Zagreb.