U hrvatske škole je upisano 139 ukrajinske djece, većina ljudi još nije tražila iskaznice za strance

U Hrvatsku je dosad stiglo 10.909 raseljenih osoba iz Ukrajine no samo ih je 40 posto dosad podnijelo zahtjev za privremenom zaštitom, na temelju kojeg se onda dobija i Iskaznica stranca, osnovni dokument za boravak, rad i zaštitu. Od tih 4311 ljudi koji su zahtjev podnijeli, međutim, samo ih je 2364 iskaznicu već i dobilo, što znači da je još gotovo dvije tisuće zahtjeva i dalje u obradi. Ukupno pak, čak 60 posto onih koji su došli, zahtjev za privremenom zaštitim još nije ni podnijelo. Je li razlog tome manjak infromacija na terenu, teško je reći. Moguće je prijaviti samo i kratkotrajni boravak, no MUP nam nije odgovorio koliko je tako prijavljenih.

Da bi se dobio statust zaštićene osobe, i na temelju njega Iskaznica stranca ("zelena karta") i OIB, potrebno je podnijeti zahtjev za to u najbližoj policijskoj postaji prema mjestu smještaja, uz dvije fotografije. Iskaznica će trajati do 4. ožujka 2023., po potrebi i dulje, a s njom se prijavljuje i na Zavod za zapošljavanje, zdravstveno i ostalo. Prijava u evidenciju Crvenog križa ne smatra se podošenjem zahtjeva za izdavanjem te iskaznice.

IZ MARIUPOLJA STIGLE U ZADAR 'Gledale smo mrtva tijela na ulicama. Ovo je bio naš stan, pred njim se sad slikaju Čečeni'

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) odgovorio nam je da se dosad samo 39 osoba sa statusom stranca pod privremenom zaštitom kod njih upisalo u evidenciju nezaposlenih odnosno krenulo u potragu za poslom. Velika većina, njih 24, na burzu rada se prijavila u Zagrebu, ostali u Sisku, Križevcima, Zadru, Krapini, Čakovcu, Požegi, Osijeku i Varaždinu.

- Interes im je zaposliti se u zanimanjima frizera, stolara, pekara, sobarice, prometnog tehničara, a više njih je zainteresirano i za poslove u prodaji. Također su izrazili interes za bilo kakve pomoćne poslove dok ne nauče hrvatski jezik, odgovara Zavod za zapošljavanje. S druge strane, javilo im se dvjestotinjak poslodavaca koji bi željeli zaposliti Ukrajince, ali uglavnom u ugostiteljstvu - kao kuhare i konobare, u građevini, poljoprivredi i zdravstvu, dok trebaju i čistačice, pomoćne skladištare, grafičare. U HZZ trenutno rade, kažu, na povezivanju poslodavaca i radnika i uskoro očekuju prva zapošljavanja. Odgovaraju i to kako među trenutno prijavljenima kod njih nema nitko iz medicinske struke, dakle medicinskih sestara, liječnika ili drugog zdravstvenog kadra, koji Hrvatskoj također kronično nedostaje. Iz Ministarstva zdravstva nam je odgovoreno kako je dosad manji broj ukrajinskih zdravstvenih djelatnika kontaktirao naše zdravstvene ustanove i komore, međutim ako žele raditi u Hrvatskoj, prvo se trebaju javiti HZZ-u.

MNOGI SU TEŠKO BOLESNI U Austriju tijekom vikenda stigao autobus pun siročadi

- Razgovaramo s pojedinim komorama o provođenju postupka priznavanja obrazovnih kvalifikacija u okviru postojećih važećih propisa koji uređuju to pitanje s ciljem maksimalne integracije zainteresiranih zdravstvenih djelatnika iz Ukrajine za naše tržište rada, napominju kod Vilija Beroša. Njemačka je pojednostavila postupak dobivanja dozvole za liječnike iz Ukrajine, i u našem ministarstvu kažu kako je njemačka praksa "optimalno rješenje u okviru njihovih zakonskih propisa". I u Hrvatskoj, dodaju, iznalaze takve mogućnosti. HZZ kaže kako se izbjeglim osobama neće naplaćivati priznavanje diploma u Hrvatskoj.

Za jednokratnu novčanu naknadu dosad se prijavilo samo 124 osoba raseljenih iz Ukrajine, odgovorilo nam je pak Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Da bi se naknada ostvarila, obratiti se treba Centru za socijalnu skrb prema mjestu boravka, koji su dosad odobrili 293 tisuće kuna naknade. Samcima se isplaćuje do 2.500 kuna, a obiteljima do 3.500, i u ministarstvu kažu da se rješenja donose žurno.

VODIČANIN VELIKOG SRCA Dida Ante iz Vodica: Otkazao sam sezonu i udomio Ukrajince. Njima je smještaj potrebniji

Jednako kao prije nekoliko dana, Hrvatska udruga banaka odgovara kako banke dosad nisu zabilježie značajan broj zahtjeva za otvaranje računa izbjeglicama. Imaju pravo na osnovni račun, s debitnom karticom, na kojem nije moguće napraviti minus. Dvije banke su uvele tehnička rješenja za taj račun, i Izbjeglice će imati mogućnost koristiti minimalno deset nacionalnih ili prekograničnih transakcija u kunama i eurima, bez zaračunavanja naknade.

U hrvatske škole dosad je upisano 139 ukrajinske djece, od kojih 124 u osnovne, i 15 u srednje škole. Najviše ih je na području Splitsko-dalmatinske županije, njih 22, u Zagrebu i Požeško-slavonskoj županiji je upisano po petnaest učenika, u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj po 13, a deset je učenika, recimo, na nastavu krenulo u Ličko-senjskoj.

KORACI OD GRANICE DO INTEGRACIJE : 

1. U Hrvatsku raseljeni iz Ukrajine mogu ući na bilo kojem od graničnih prijelaza, i ne moraju nužno imati putnu ispravu. Trebaju se izjasniti kao raseljena osoba koja treba privremenu zaštitu, a ako je riječ o djetetu bez pratnje, angažira se socijalna služba. Ako izbjegla osoba nema dogovoren smještaj u Hrvatskoj, upućuje se u neki od tri prihvatna centra - u Varaždinu, Osijeku ili Gospiću, gdje ostaje najviše dva dana. Nakon toga se upućuje u trajniji smještaj - kolektivni u nekom od 30 hotela, motela i slično, ili u privatni. U kolektivnom je smještaju zasad 1.365  ljudi, a privatno kod nekog 9519 osoba. U prihvatnim centrima je preostalih dvadeset i petero ljudi. Javiti se treba Crvenom križu u njihovu evidenciju, a onda na policiji podnijeti zahtjev za privremenom zaštitom, nakon kojeg se dobija Iskaznica stranca i OIB.

2. Tko se smjesti privatno kod rodbine, prijatelja ili nekog drugog, treba se javiti u policijsku postaju prema adresi smještaja i tamo podnijeti zahtjev za privremenom zaštitom. Zelena iskaznica koju izbjegla osoba dobije na temelju tog zahtjeva bit će osnova za sva daljnja prava - socijalna, zdravstvena i druga. Isprava se zove Iskaznica stranca pod privremenom zaštitom, tiskana je na hrvatskom i engleskom jeziku i smatra se dozvolom boravka u Hrvatskoj. Uz ukrajinsku ispravu, postaje najvažniji dokument. Zahtjev za njeno izdavanje može se podnijeti i online, preko aplikacije Croatia4Ukraine, izdaje ju policijska uprava, a za njenu su izradu potrebne dvije fotografije veličine 3 x 3,5 cm, isprava iz Ukrajine. Na policiji se predaje formular za podnošenje zahtjeva, uz koji je potreban ugovor o najmu privatnog smještaja, i vlasnički list. Ako je više vlasnika nekretnine, treba suglasnost i ostalih suvlasnika. 

3. Vlasnici kuća i stanova koji su primili ukrajinske obitelji dobivat će naknadu do 3600 kuna za smještaj i plaćanje režija. Da bi to pravo ostvarili, trebaju sklopiti ugovor s Ravnateljstvom civilne zaštite pri MUP-u. U stožeru civilne zaštite prvo treba uzeti potvrdu o nadzoru stambene jedinice. Ta se potvrda, zajedno s obrascem Ponude smještaja za raseljene osobe, i uz vlasnički list, šalje MUP-u. Detaljne informacije dostupne su na stranici https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/

4. Prijava u evidenciju Crvenoga križa na granici ili poslije ne smatra se podnošenjem zahtjeva za privremenu zaštitu, nakon kojeg se dobiva zelena iskaznica. Ta prijava omogućava samo pravo na psihosocijalnu pomoć i humanitarni paket, ne i ostvarivanje drugih prava. Privremenu zaštitu Hrvatska je raseljenim osobama odobrila do 4. ožujka 2023., što će se po potrebi produljivati. Ako netko ne želi privremenu zaštitu kod nas nego u nekoj drugoj državi, i ovdje se planira zadržati kraće vrijeme, treba prijaviti adresu kratkotrajnog boravka. To se radi preko sustava eVisitor ako je riječ o već registriranom smještaju, primjerice apartmanu, a ako nije, prijavljuje se u nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji. Priložiti treba obrazac 16a, preslike isprave o identitetu raseljene osobe i vlasnika nekretnine, ugovor o najmu, vlasnički list ili izjavu vlasnika nekretnine o suglasnosti prijave na tu adresu.

5. Zelena iskaznica osoba koje su zatražile privremenu zaštitu u Hrvatskoj znači im dozvolu za boravak ovdje, ali je i dozvola za rad te jamči pravo na zdravstvenu zaštitu. Tko se zaposli, dobit će i iskaznicu zdravstveno osigurane osobe. Nadalje, oni koji zatraže privremenu zaštitu mogu se ovdje upisati u školu, zatražiti i druge potrebne usluge. Privremena zaštita jamči i isplatu jednokratne naknade - 2500 kuna za samca, odnosno do 3500 kuna za obitelj. Zahtjev za jednokratnom naknadom podnosi se dežurnom socijalnom radniku u prihvatnom centru ili u kolektivnom smještaju, odnosno ako je netko smješten privatno - u centrima za socijalnu skrb i njegovim podružnicama. Dodatne informacije dostupne su na 385 99 399 7317 te općenito na stranici https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/. U pripremi su, osim toga, izmjene zakona kojima će izbjeglicama iz Ukrajine biti omogućena sva prava i naknade iz sustava socijalne skrbi, po uvjetima kakve imaju i hrvatski državljani.

6. Osobe iz Ukrajine koje imaju Iskaznicu stranca (zelenu iskaznicu), odnosno pod privremenom su zaštitom Hrvatske, ovdje mogu i raditi bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada. Radi zapošljavanja trebaju se javiti u područne urede Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili na brojeve telefona 385 99 524 8574 i 385 99 527 6079. A Crvenom križu potrebno je prijaviti se radi ostvarivanja prava na nešto iz njihova sustava pomoći, kao i, prema potrebi, zbog traženja bliskih osoba.