'U borbi protiv Konvencije se često koriste netočni navodi'

U borbi protiv Istanbulske konvencije često se koriste netočni argumenti no u njoj se radi o zaštiti žena od nasilja i o jednakosti spolova, ocijenio je u srijedu potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans u raspravi povodom prve obljetnica potpisivanja Istanbulske konvencije od strane EU-a.

"Na žalost još uvijek ima borbe protiv konvencije", ocijenio je Timmermans u raspravi u Europskom parlamentu i istaknuo da se često u toj borbi "navode argumenti koji jednostavno nisu točni i tome se treba suprotstaviti". 

Europska unija je pristupanje Istanbulskoj konvenciji potpisala 13. lipnja prošle godine no još deset članica Unije je nije ratificiralo.

"Nakon što je EU potpisala konvenciju ponovno smo imali marševe i prosvjede koji su potvrdili da je nasilje nad ženama globalno pitanje", rekao je  Timmermans otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

"Pitam se u kojem to svemiru društvene konvencije ili vjerske norme dozvoljavaju nasilje nad ženama", rekao je europarlamentarcima  i istaknuo da konvencija "ne uspostavlja nove društvene standarde, nego se bori protiv nasilja".

"U ovoj se konvenciji radi o zaštiti žena od nasilja, ni više ni manje. Istanbulska konvencija je prvi opširni zakonski okvir za borbu protiv nasilja nad ženama", ponovio je.

Timmermans je objavio i kako Komisija razvija strategiju kojom će se pokušati raspršiti strahovi da će Istanbulska konvencija utjecati na društvene strukture, vjerske norme, na poticanje homoseksualnih brakova i srodna pitanja.

"Srž konvencije je jednakost žena i muškaraca",  istaknuo je Timmermans zaključujući raspravu.

Monica Panayotova je kao predstavnica Vijeća rekla kako je Istanbuska konvencija široki okvir za spriječavanje nasilja nad ženama i u obitelji i ukazala na štetne posljedice nasilja na društvo ali i gospodarstvo.

Gotovo svi predstavnici klubova zastupnika su u raspravi pozvali članice da ratificiraju konvenciju i upozorili na širenje netočnih informacija o sadržaju Istanbulske konvencije.

Corazza Bildt je ispred Europske pučke stranke pozvala na otvaranje "dijaloga o pogrešnim tumačenjima koncepcija roda iz dokumenta" dok je Angelika Mlinar ispred liberala (ALDE) poručila političarima da "prestanu širiti skandalozne izjave o prijetnjama koje navodno nosi konvencija".

Predstavnica socijaldemokrata Christine Revault D'Allones Bonnefoy je prozvala članice koje još nisu ratificirale konvenciju da to što prije učine, te ustvrdila kao  je u pitanju konvencije potrebno jednoglasje u EU-u.

Helga Stevens iz Europskih konzervativaca i reformista je izjavila kako je konvencija instrument koji prvenstveno štiti žene te istaknula da ne može shvatiti da vjera, kultura ili čast mogu biti izgovor za zlouporabe prava i potčinjavanje žena.

Terry Reintke iz Zelenih je prozvala političare koji šire laži o konvenciji te ustvrdila da njih brine nasilje nad ženama samo kad je počinitelj stranac, musliman, odnosno kada slučaj mogu instrumentalizirati. "Njima poručujem da prestanu s tim odvratnim političkim kampanjama i počnu činiti nešto za zaštitu žena od nasilja i počnu se boriti za Istanbulsku konvenciju", rekla je.

Mylène Troszczynski iz skupine euroskeptičnih zastupnika ENF je ustvrdila da neke zemlje nisu ratificirale konvenciju jer su svjesne da konvencija neće promijeniti stanje i zaštititi žene.

Voditeljica delegacije HDZ-a u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je glede provedbe Istanbulske konvencije i referendumske incijative za njeno odbacivanje ocijenila za hrvatske medije da je dobro da se građani politički angažiraju ali da međunarodni ugovori ne bi trebali biti predmet referendumskog izjašnjavanja.

"Dobro je da se građani udružuju, dobro je da građani razmišljaju, međutim, čini mi se da oko takvih međunarodnih ugovora ne bi trebao biti referendum s obzirom da je došlo do ratifikacije u Hrvatskom saboru a prije godinu dana u Europskom parlamentu", rekla je Šuica.

Komentirajući podjele koje je Istanbulska konvencija izazvala u Hrvatskoj ali i među zastupnicima njene skupine u parlamentu Šuica je ocijenila kako je riječ o umjetno stvorenom sporu koji promašuje bit konvencije.

"Kada govorimo o Hrvatskoj smatram da je to čisto fabriciranje i stvaranje jedne politike oko nečega što ne postoji. Mislim da se prije svega moramo dogovoriti oko srži Istanbulske konvencije a to je spriječavanje nasilja nad ženama. To je bit, a sve ovo drugo što netko ovako ili onako iščitava mislim da je manje važno. Već je prošlo par mjeseci od ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj pa nisam primijetila da se nešto drastično dogodilo. Stoga smatram da je to bila lagana manipulacija i korištenje te konvencije u političke, ili čak politikantske, svrhe".

"Žao mi je što je do toga došlo, i žao mi  je ako se zbog toga dijeli bilo grupa, klub ili Hrvatska jer mislim da imamo puno važnijih briga u Hrvatskoj kao što je rast gospodarstva, investicije, radna mjesta i zaustavljanje odlaska mladih u inozemstvo", rekla je Šuica.

"Mislim da prije svega o tome trebamo razgovarati a ove ideološke teme su zaista uzele previše maha u Hrvatskoj. Čini mi se da popunjavaju praznine onima koji nemaju dovoljno sadržaja", zaključila je.

Europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) je na upit o podjelama oko Istanbulske konvencije istaknuo da oni kao liberali, odnosno članovi Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), nikada nisu imali nikada nikakve dvojbe oko Istanbulske konvencije, "ni u jednoj zemlji, niti u bilo kojoj od političkih stranaka".

"I u Hrvatskoj ima puno liberalnih stranaka, ali dvojbe oko Istanbulske konvencije nema niti jedna. Nevjerojatno je da, što se dogodilo u Europskom parlamentu, jedna članica HDZ-a glasa za, a jedna naknadno glasa protiv", rekao je Jakovčić uz ocjenu kako "neke političke stranke ne uspijevaju zadržati konzistenciju političkog djelovanja" .

"Mene u biti ne čudi da se to događa jer je evidentno da EPP kao grupacija, a u tom kontekstu i HDZ u Hrvatskoj, nema odgovor na jačanje krajnje desnih snaga u Europi, odnosno u Hrvatskoj. Očito postoji jedno veliko lutanje i u HDZ-u i u EPP-u, u mnogim državama Europe, jer ne znaju kako odgovoriti na taj rast desnog ekstremizma", ocjenjuje Jakovčić.

Jakovčić smatra i da je problem u tome što se te stranke iskreno ne protive ekstremizmu, primjerice, AFD-a u Njemačkoj, FPOe-a u Austriji, Lige u Italiji, jer je njima sklon i "ne mali dio glasača HDZ-a, odnosno EPP-a".

Također smatra da su HDZ i Andrej Plenković "na silu donijeli Istanbulsku konvenciju u Hrvatskoj".

"Drago mi je da je HDZ glasao za to jer je to važno za zaštitu žena, no nije mi drag HDZ zbog nekonzistentne politike koju cijelo vrijeme vodi", rekao je, među ostalim, Jakovčić.

"Za mene je bitno da je ALDE pokazao konzistenciju u vođenju svoje politike kao grupa i zato vjerujem da ova liberalna koalicija koju mi stvaramo u Hrvatskoj nikada ne može biti podijeljena oko najtežih pitanja za jedno društvo i u suvremenom svijetu, a to je zaštita žena", zaključio je Jakovčić.