Brojne medicinske sestre su skoro pa doktori, njihova edukacija je zahtjevna i ne može ih se zamijeniti samo tako lako
NEMA IH DOVOLJNO
U bolnicama ih nedostaje barem 4000: 'Uz manjak sestara nam je smrtnost puno veća'
Onima koji još ne shvaćaju da više zaraženih znači i puno pacijenata u bolnicama, liječnici i medicinsko osoblje poručuju da se s manjkom medicinskih sestara povećava i smrtnost oboljelih od COVID-a.
- Istraživanja pokazuju da ako broj sestara na intenzivnoj skrbi padne ispod 0,75 po pacijentu, raste smrtnost. I prije je bilo tako, samo se više moglo posvetiti pacijentu i preživljavanje je bilo bolje. Na najgorim vrhuncima ove epidemije bilo je trenutaka da nam se smrtnost povećala s 30 na 60 posto, i tako je svugdje - problem je na koji upozorava prof. dr. sc. Alen Protić, predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka.
Trebale bi biti četiri sestre na tri pacijenta, kako bi dvije bile unutra, a dvije na odmoru. Čim taj omjer pada, nedovoljan broj sestara to ne može pratiti. Kad je najgore, naglašava, situacija je kao u ratnim uvjetima.
- Ovo je rat također, i u zadnjem ovom valu traje već mjesec i pol dana. Kapaciteti idu prema popunjenosti od 65 do 70 posto, no to su vrlo teški i vrlo mladi bolesnici, prosjek se sad spustio na samo 50 godina, imamo i 40-godišnjake na respiratoru. Čim raste broj pacijenata, pada broj sestara, ali raste i mogućnost povećanja bolničkih infekcija - dodaje dr. Protić.
’U 30 godina rada, ovo je najteže’
Glavni tehničar Klinike, mag. med. techn. Josip Brusić, koji je u sestrinstvu 30 godina, opisuje što znači rad sestre, odnosno tehničara u respiracijskom centru. Intenzivističke, odnosno anesteziološke sestre su, kažu i mag. Brusić i prof. Protić, “skoro pa doktori”, njihova je edukacija zahtjevna i ne može ih zamijeniti netko s drugog odjela, needuciran za taj posao.
- To su neprekidna tri sata unutra. Sestra mora promijeniti posteljinu, oprati pacijenta, sve dezinficirati uoči prve jutarnje vizite, brinuti da ne nastanu rane od ležanja. Svaka se terapija pacijentu daje intravenozno i ima brzo djelovanje, što sestra također mora pratiti na puno instrumenata koji isporučuju lijek u mililitrima na sat ili po težini pacijenta - opisuje mag. Brusić.
U bolnicama, dodaje, nedostaje barem četiri tisuće sestara.
- Karakteristika ovog četvrtog vala su nam mladi, necijepljeni ljudi u jako teško lošem stanju, i potrebna je ogromna snaga da ih spasimo. Onima koji COVID uspoređuju s gripom reći ću samo da je kod gripe obostrana upala pluća bila rijetka komplikacija, a sad je ima više od 90 posto liječenih. Izaziva poremećaj u izmjeni plinova u plućima, i to nam je veliki problem - pojašnjava Brusić. U 30 godina sestrinstva, dodaje, COVID mu je najteže iskustvo.
Prof. Protić upozorava na jako visoku smrtnost među post COVID pacijentima koji ostaju na respiratoru.
Duga borba se očekuje
- Među onima koji moraju ostati na respiratoru i nakon infekcije smrtnost je 65 posto. Bilo je tu i mladih ljudi. U ova sam četiri vala ispratio devet mladih života - kaže dr. Protić. I ovaj bi “rat”, baš kao i svaki drugi, boji se, mogao trajati četiri godine. Na pitanje da prokomentiraju povećanje smrtnosti kad broj sestara nije dovoljan, iz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako se “kontinuirano provode aktivnosti vezane za privremene rasporede zdravstvenih radnika”.
Do sada nije postojala potreba “uvoza” medicinskih sestara za potrebe liječenja COVID-19 pacijenata iz drugih država, odgovaraju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
