Hrvatska i formalno zaključila pristupne pregovore s EU!

Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izašao je nešto prije 19 sati pred novinare u Bruxellesu, zajedno s povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom i mađarskim ministrom vanjskih poslova Janosem Martonyijem.

Objavili su kako je Hrvatska i službeno zatvorila zadnja četiri zadnja poglavlja i tako formalno zaključila pristupne pregovore s Europskom unijom na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini. Radi se o poglavljima Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Do ulaska u članstvo moraju biti potpisani ugovori o privatizaciji brodogradilišta.

- Želim čestitati Hrvatskoj, budućoj 28. članici Unije - rekao je Martonyi. Izrazio je želju da pristupni sporazum bude potpisan do kraja poljskog predsjedanja EU-om koje počinje u petak, te da Hrvatska postane punopravna članica EU-a 1. srpnja 2013.

- I osobno sam vrlo radostan što ćemo s Hrvatskom, s kojom smo 800 godina zajedno živjeli, od sada ponovno biti zajedno u novome okviru - dodao je predsjedatelj Vijeća EU u ovome polugodištu.

Ministar Jandroković je iskoristio priliku da na konferenciji za medije govori na hrvatskom jeziku. Zahvalio je svima na potpori i naglasio da je Hrvatska danas bolje mjesto za život građana.

- Zahvaljujući pristupnim pregovorima Hrvatska je danas bolja zemlja, s boljim pravosuđem i boljom javnom upravom - naglasio je Jandroković, zahvaljujući posebice mađarskome Predsjedništvu EU i EK-u na ustrajnoj potpori.

- Ovo je zaista povijesni dan koji slavimo s našim hrvatskim prijateljima. U dvadeset godina neovisnosti Hrvatska je napravila dojmljiv napredak i za to je sada nagrađena. EK je stalno podupirala Hrvatsku na njezinu preobrazbenu putu, pošteno ali strogo, bez popusta, prečica i ublažavanja. Kakav velik doprinos vjerodostojnosti postupka proširenja! - nahvalio nas je Füle. 

Füle je zanijekao tvrdnju izvora poljskoga predsjedništva da Europska komisija zahtijeva održavanje referenduma o članstvu u EU nakon parlamentarnih izbora "jer se EK ne miješa u unutarnjopolitičke kalendare", ali je naglasio da "treba učiniti sve da se izbjegne ikakav mogući sukob kalendara" izbora i referenduma.

- Komisija će nastaviti taj striktni, transparentni pristup kako bi nadzirala na koji način Hrvatska ispunjava obveze da bi bila u potpunosti spremna preuzeti odgovornosti članstva od prvog dana pristupanja - dodao je Füle.

Hrvatskoj tri eura na jedan uplaćeni

Tzv. novčarska omotnica za Hrvatsku, iako malo manje izdašna no što je to bila predlagala EK, ipak nije bitno manja od toga pregovaračkoga maksimuma. Za 2013. Hrvatskoj je EU stavila na raspolaganje ukupno 800 milijuna eura, od kojih će do kraja te godine moći povući 374,3 milijuna, dok će za u 2013. kandidirane projekte ostatak moći povlačiti do 2016. Istovremeno će u 2013. Hrvatska platiti "članarinu" od 267,7 milijuna. Na uplaćeni euro dobit će dakle tri, a ako se računa samo novac koji će zaista i povući u 2013., na kraju će godine državni proračun biti na dobitku 106,6 milijuna eura. 

Uz to, kako će Hrvatska u EU ući točno na polovici 2013. godine, dio novca za tu godinu koji se isplaćuje s jednogodišnjim pomakom - na primjer izravna plaćanja poljoprivrednicima od 93,25 milijuna eura, tri milijuna za vinare i 13,8 milijuna iz predpristupnoga fonda IPARD za koji su se hrvatski pregovarači izborili da nam se isplati za čitavu 2013., i nakon ulaska u članstvo - u tablicama koje je EK priložila uz poglavlje Novčarske i proračunske odredbe ne smije se prikazati. Od 2014., naime, nastupa sljedeća Financijska perspektiva EU, proračunsko sedmogodište, za koji je EK u srijedu navečer tek predložio nacrt proračuna.

No, upravo je činjenica da se prva godina članstva proteže među dvama Financijskim prespektivama za Hrvatsku iznimno povoljna jer se ni u slučaju proračunskih rezova - što zagovaraju Britanci, Finci, Francuzi, Nizozemci i Nijemci - svota namijenjena Hrvatskoj ne bi umanjila. Naime, određeno je da se, jednako kao i u petome valu proširenja, Hrvatska postupno uvodi do punoga korištenja novca iz europskih fondova - do polovice 2014. 60 %, pa potom do polovice 2015. 80 %, da bi konačno do polovice 2016. dosegla 100 % iskoristivost europskoga novca, a polazni iznos za to određen je već sada. 

Uz to, do pune iskoristivosti europskih fondova i Hrvatskoj će se, kao i zemljama iz petoga vala proširenja, uplaćivati "sredstva za ravnotežu plaćanja", odnosno svota koja će jamčiti da nova članica neće biti neto uplatiteljica u europski proračun; u 2013. za to je namijenjeno 75 milijuna eura. Za usporedbu, ni jedna od 12 novih članica nije još neto uplatitelj, odnosno, sve iz europskoga proračuna i danas dobivaju više no što u njega uplaćuju.

Kosor: Zatvorili smo najteže stranice naše povijesti!

Predsjednik Josipović kaže kako su mu kolege iz regije rekli da će će upravo Hrvatska biti dodana vrijednost u EU koja će im pomoći da što prije ispune uvjete i da cijela regija bude regija mira i stabilnosti.

Proteklih šest mjeseci bavili smo se važnim ciljevima, rekao je mađarski veleposlanik Gabor Ivan, "ali najdraži, najbliži našem srcu, posebno ovdje u Zagrebu bio je završetak hrvatskih pristupnih pregovora", rekao je i dodao kako je uvjeren da će članstvo u EU-u donijeti znatne koristi Hrvatskoj. Po njegovu mišljenju, proširenje EU-a ne smije stati.

Najdraži cilj, najbliži srcu, u posljednjih šest mjeseci, posebno u Zagrebu, bio je završetak hrvatskih pristupnih pregovora. Hrvatska je dala legitimitet procedu proširenja EU, kazao je mađarski veleposlanik Gabor Ivan sinoć u Zagrebu na svečanom primanju kojim su obilježili završetak svojeg predsjedanja, a na kojem je, uz diplomatske predstavnike, nazočio i cijeli hrvatski državni vrh te brojni političari i dužnosnici.

- Dobila sam obavijest da su svi poslovi obavljeni i sva poglavlja zatvorena točno u 18.20 - kazala je premijerka Jadranka Kosor te istaknula kako je Hrvatska zatvorila najteže stranice povijesti i sad otvara novu knjigu, dok je predsjednik Josipović, koji se tek bio vratio sa summita u Crnoj Gori istaknuo kako je tamo razgovarao s "mnogim prijateljima iz regije koji su, s puno nade, reagirali da će upravo Hrvatska biti dodana vrijednost u EU koja će im pomoći da što prije ispune uvjete i da cijela regija bude regija mira i stabilnosti".