Tvrtka uplatila veći iznos na račun prevaranta, a muškarac ostao bez 8000€ zbog 'dobitka'

Požeško-slavonska policija izvijestila je o slučaju računalne prijevare koju je zabilježila tijekom siječnja ove godine. Naime, zasad nepoznati počinitelj (ili više njih) lažnim prikazivanjem činjenica naveo trgovačko društvo iz inozemstva da uplati veći novčani iznos na račun počinitelja umjesto na račun trgovačkog društva iz Kutjeva. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljenu kaznenu prijavu proslijediti nadležnom državnom odvjetništvu.

Drugi slučaj prijevare putem interneta evidentirala je osječko-baranjska policija. U njihovu slučaju nepoznati počinitelj je između 26. i 28. veljače putem društvene mreže 78-godišnjaka obavijestio o dobitku novčane nagrade. Tražila se uplata u svrhu isplate dobitka te je 78-godišnjak uplatio 8.000 eura, nakon čega mu se počinitelj više nije javljao, niti mu je novac vraćen.

Građani se najlakše mogu zaštititi od ovakvih i sličnih prijevara, ako znaju na koji način prevaranti "operiraju" i kojim se sve metodama služe.

Ovo je sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara:
1. CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode potencijalnu žrtvu da uplati novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznači novce s poslovnog računa.
2. Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su klijenti/dobavljači i navode žrtve da plate buduće račune na drugi bankovni račun. 
3. Krađe identiteta
Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti građane da otkriju svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva.
Phishing - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti građane na dijeljenje osobnih,  financijskih ili sigurnosnih podataka.
Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
4. Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada se klikne na poveznicu, koriste razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija građana. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
5. Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično odvijaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
6. Krađa osobnih podataka: osobne informacije građana prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
7. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navode građane da misle da su na tragu pametnog ulaganja … ili daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Policija savjetuje građanima da putem telefona ili elektroničke pošte nikad ne daju osobne podatke, podatke o bankovnom računu, PIN-u i sl., da dobro razmislite kakve podatke dijele putem društvenih mreža, da on-line plaćanja rade samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične), te da svaku sumnju u vezi njihovog on-line računa odmah prijave banci.