Ravnatelji osnovnih škola tvrde da dio djece na nastavu dolazi gladan. Dok neka djeca u kuhinji traže suhi kruh, druga djeca u očaju otimaju hranu fizički slabijima...
Tužno lice Hrvatske: Gladna djeca kradu užine u školama
Ravnatelji nekoliko osnovnih škola u Zagrebu šokirani su činjenicom da im djeca dolaze u školu gladna. Zbog toga kradu hranu drugim učenicima. Osim što je sve više gladne djece, povećao se i broj roditelja koji su prestali plaćati račune za prehranu djece jer, tvrde, nemaju odakle namiriti te troškove. Stanje je uistinu teško.
'Djeca se srame priznati da su gladna'
- U našoj školi imamo nekoliko djece koja redovito na nastavu dolaze gladna. Znamo koja su to djeca i nekoliko smo im puta nudili obrok koji odbijaju jer ih je sram priznati da su gladna, a poslije u blagovaonici uzmu hranu slabijim učenicima i pojedu taj obrok. Kradu hranu jer su gladna, a ne rade to iz obijesti - govori nam prof. Ljiljana Šiljak, stručna suradnica, logopedica i defektologinja u OŠ Savski Gaj u Zagrebu.
Sve više roditelja ne može plaćati prehranu djece u školi
Dodaje kako je škola o svemu obavijestila nadležni Centar za socijalnu skrb. Riječ je o djeci iz obitelji slabijeg socijalnog stanja pa imaju pravo na besplatan ručak, no od Centra je škola zatražila i pravo na dodatni objed. Naime, svjesni su da je gladnoj djeci taj jedan obrok premalo. Sve je više i onih roditelja koji, pritisnuti siromaštvom, više ne mogu plaćati račune za prehranu djece u školi.
Zastrašujući trend priznaju i ravnatelji u drugim zagrebačkim školama.
- Znamo da ima djece koja u popodnevnu smjenu dolaze gladna i da im se kod kuće ne kuha. Često je to povezano s lošim socijalnim uvjetima, ali i činjenicom da roditelji rade i jednostavno ne stignu kuhati. Zbog organizacije kuhinje oni nemaju mogućnost krađe, jer je sva hrana na stolovima i svatko je može uzeti kada želi. Drugi zabrinjavajući trend koji se pojavio unazad tri, četiri godine je činjenica da mnogi prestaju plaćati prehranu za svoju djecu. Imamo velika dugovanja, a ljudi kažu da jednostavno nemaju novca - potvrđuje prof. Jadranka Bjelica, ravnateljica OŠ Fran Krsto Frankopan na zagrebačkoj Volovčici.
'Djeca često dolaze u školu i traže da im damo suhi kruh'
Vjeruje da je u ovom slučaju doista riječ o siromaštvu, jer su roditelji oduvijek najprije plaćali troškove za svoju djecu, a zatim sve ostalo. Nije željela govoriti o konkretnim iznosima, ali mjesečna je cijena za topli obrok djeteta u školi, ovisno o broju radnih dana, između 80 i 120 kuna.
- Iz mjeseca u mjesec prenose se dugovi koji prelaze i po nekoliko tisuća kuna. Djeca često dolaze u školu i traže da im damo suhi kruh. To se sve češće događa i u dobrostojećim obiteljima, jer ljudi koji su imali obrte uglavnom ih zatvaraju, ostaju bez posla i samim time su bez prihoda - složila se prof. Biljana Škalić, ravnateljica OŠ Ksaver Šandor Gjalski kod Gupčeve zvijezde.
- Prije nikad nismo imali takvih situacija, a ove godine prvi put javio nam se roditelj koji u školi ima dvoje djece i zamolio je da mu odgodimo rok za plaćanje prehrane za djecu jer je ostao bez posla, pa je tražio da mu pomognemo dok se snađe - objasnila je ravnateljica OŠ Borovje, Mirjana Paponja Jonjić.
U centru za socijalnu skrb ne znaju ništa o tome
U zagrebačkom Centru za socijalnu skrb tvrde kako nisu imali sličnih dojava jer su djeca iz obitelji koja primaju socijalnu pomoć potpuno oslobođena plaćanja toplog obroka u školama. Ipak, priznaju, u Zagrebu je porastao broj korisnika pučkih kuhinja.
- Tijekom 2012. godine u četiri pučke blagovaonice u Zagrebu se pripremalo i podijelilo prosječno 3600 do 3800 obroka na dan. U siječnju 2014. godine bilo je 4814 obroka - iznosi zabrinjavajuće podatke Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb.
Dodala je kako je u siječnju 1255 obitelji u Zagrebu primilo pomoć u obiteljskim paketima, a mame 138 novorođenih dobile su pomoć u paketima mliječnih obroka za djecu do 12 mjeseci. Nije samo u Zagrebu slučaj da učenici gladuju u školi zbog neimaštine nego se zabrinjavajući trend pojavljuje i u ostatku Hrvatske.
Neki nastavnici znaju 'prošvercati' koje dijete, ali to nije rješenje
Siromaštvo se sve više osjeća i u školama Bjelovarsko-bilogorske županije jer je sve više djece čiji roditelji ne mogu izdvojiti novac za školsku kuhinju, što priznaju i ravnatelji škola.
Neki nastavnici znaju “prošvercati” poneko dijete i riješiti mu besplatnu prehranu, ali i sami znaju da to nije rješenje problema.
- Ako se obistine najave da će se školske kuhinje izdvojiti, onda će za djecu lošijeg imovinskog stanja obrok u školskoj kuhinji biti dostupan kao što im je sada dostupna prehrana u ugostiteljskom objektu. Umjesto nekoliko kuna, cijena obroka će se popeti na 20-ak kuna i više - kazala nam je ravnateljica Osnovne škole u Daruvaru.
Ove školske godine i u Požegi je manje djece koja se hrane u školi. Dragan Zovko, ravnatelj OŠ Julije Kempf, uvjeren je da važnu ulogu u tome ima loše imovinsko stanje njihovih roditelja.
Ravnatelji: Neki ne mogu odvojiti niti četiri kune na dan
Ravnatelj požeške škole rekao nam je kako ove školske godine na užinu ide 360 djece, što je 30 manje nego lani. Poražavajuću statistiku bilježi i požeška OŠ Antun Kanižlić. Ravnateljica Marija Samardžija ističe kako se svake godine za 10 posto smanji broj djece koja se hrane u školi.
- Problem je nezaposlenost, ali i činjenica da djeca ne vole svašta jesti. Dan užine stoji 4 kune, ali nekima je i to preskupo - zaključuje Samardžija.
U požeškom Caritasu tvrde da je sve više onih građana kojima je potrebna pomoć. Ove godine njihove usluge svaki dan koristi 60 sugrađana.
- Nedavno smo dobili desetak novih zamolbi za obroke - kaže Miroslav Peroutka iz Caritasa.
Treba vidjeti što je uzrok da djeca u školu dolaze gladna, je li to posljedica uistinu lošeg socijalnog statusa roditelja ili je riječ o nebrizi, komentirala je ministrica Opačić
Ured za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka svakog mjeseca sastavlja popis socijalno ugrožene djece čiji roditelji nemaju novca za školsku užinu. U 15 osnovnih škola na području Osijeka, a na temelju roditeljskog zahtjeva, pomoć pri plaćanju školske užine zatražilo je 279 obitelj. Taj se broj iz godine u godinu povećava. Dnevni obrok najčešće košta između 5,50 i 6,50 kuna na dan, a većina škola ima i prilagođene kuhinje te se djeci spremaju jedan ili dva obroka u tjednu.
- Osiromašenje ne obuhvaća samo skupine koje su tradicionalno u većem riziku siromaštva nego i osobe koje su do krize imale prosječan ili čak solidan životni standard pa se već nekoliko godina govori o novom siromaštvu. Posebno zabrinjava da postoji niz pokazatelja povećanja siromaštva djece, o čemu nemamo dovoljno statističkih podataka - pojašnjava sociolog, prof. Siniša Zrinščak.
'Za obitelji koje nemaju na raspolaganju su pučke kuhinje'
- Treba vidjeti što je uzrok da djeca u školu dolaze gladna, je li to posljedica uistinu lošeg socijalnog statusa roditelja ili je riječ o nebrizi - komentirala je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić slučajeve krađe obroka u školama.
Ministrica pak smatra kako se škole i centri za socijalnu skrb trebaju bolje povezati kako bi djelatnici centra mogli obaviti uvid u obitelji iz kojih dolaze takvi slučajevi i utvrditi o čemu je riječ. Svjesna je da djeci nije dovoljan jedan topli obrok na dan, no teško je očekivati da se uvede još jedan.
- To je teško organizirati, ali obiteljima koje nemaju mogućnosti na raspolaganju stoje i pučke kuhinje u kojima se može dobiti topli obrok - izjavila je ministrica Opačić.
Opačić: Roditelji često i zapiju naknadu
Ministrica Opačić kaže da je zakon omogućio centrima da izravno školama uplaćuju topli obrok za djecu čiji roditelji socijalnu pomoć koriste za nešto drugo. Dodaje da ima i onih neodgovornih koji zapiju socijalnu naknadu ili kupuju markiranu odjeću.