U Hrvatskoj je tijekom prva četiri mjeseca ostvareno 1,7 milijuna dolazaka i 4,7 milijuna noćenja. Porastima u dolascima povećao se za 22% te u noćenjima za 26% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Turistički rekordi u prošloj godini! Čekaju li nas ove novi?
Time je ostvaren porast noćenja za preko 6,4 milijuna ili 9 posto u odnosu na 2015. godinu. Da svi mi zapravo ovisimo o turističkom sektoru pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke. Tijekom 2016. godine prihodi u turizmu od stranih gostiju iznosili su 8 milijardi i 635 milijuna eura. To je porast od 8,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Udio turizma u ukupnom gospodarstvu Hrvatske je najviši u Europi i iznosi 18,9 posto. Primjerice, Njemačka ima udio turizma u BDP-u 1,1 posto, a mediteranska Španjolska 4,7 posto.
Novi hoteli, zabavni park i poboljšanje smještajnih kapaciteta
Prema najavama iz Ministarstva turizma očekuje se daljnji rast turističkog prometa od 3 do 4 posto, a to je čak više od ukupnih europskih očekivanja. Stoga ni ne čudi da rastu investicije u turizam. Tako se ove godine planira uložiti dodatnih 800 milijuna eura te je u planu poboljšanje starih i stvaranje novih smještajnih kapaciteta. Zasad stižu najave o otvaranju 40-ak hotela visoke kategorije. Najveća ulaganja najavljuju iz Valamara, Dogus grupe i Maistre.
Dubrovnik je postao hrvatska turistička meka i stoga ne čudi da se pokušava poboljšati ponuda noćenja. Trenutno traje ulaganje u hotel More, hotel u Importanne Resortu te hotele Plat i Excelsior. Turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice pak do 2025. godine planira ulaganja od ukupno 301,3 milijuna kuna, nakon čega će oko 70 posto njezinih kapaciteta nositi kategoriju četiri zvjezdice. Za početak se započelo s adaptacijom zgrade hotela Slaven na tri zvjezdice, brendiranjem hotela Katarina kao lječilišne oaze te se nastavlja uređenja hotela Omorika.
Poznate Bačvice će dobiti novi boutique hotel, a u Makarskoj se gradi resort vrijedan 30 milijuna eura. U šibenskom Solarisu otvorit će se prvi konvencijski centar, a riječ je o prostoru na kojem će se moći organizirati događanja za 1500 ljudi. I tu nije kraj! Svi se vesele otvaranju zabavnog parka u Biogradu na Moru, a prostirat će se na oko 45 tisuća četvornih metara.
Profil stranih turista koji stižu u Hrvatsku
Da će ova godina također biti uspješna pokazuje i veliki interes stranih turista za destinacijama u Hrvatskoj. Turska, kao jedno od dosadašnjih glavnih odredišta mnogih turista poput Nijemaca, bilježi pad zbog tamošnjih zbivanja. Dio istih turista će vjerojatno izabrati Hrvatsku kao odredište. Mnogi se nadaju kako će i velik broj Rusa dio svog bogatstva doći potrošiti u Hrvatsku. Ruski turisti se polako vraćaju u Hrvatsku, što pokazuje i prošlogodišnji rast noćenja od 7 posto. Stanovnici ove najveće države na svijetu i ove godine su itekako zainteresirani za Hrvatsku. Preferiraju hotelski smještaj, a obožavaju all inclusive ponude.
Na razvoj cjelogodišnjeg turizma ukazuju i brojke tijekom prva četiri mjeseca ove godine. U Hrvatskoj je ostvareno 1,7 milijuna dolazaka i 4,7 milijuna noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine riječ je o porastima u dolascima za 22 posto te u noćenjima za 26 posto. Prosječan turist koji dolazi u našu zemlju ima 40 godina. Odlična stvar je to što u Hrvatsku dolazi sve više mladih koji nisu samo u potrazi za suncem, morem i plažama. Tako se bilježi porast u noćenjima gostiju od 15 do 34 godine. Mladi turisti željni su zabave pa tom rastu dodatno doprinosi veliki broj festivala, ali i bogata klupska scena. I ove je godine šest hrvatskih klubova prema prestižnoj listi britanskog DJ MAG magazina ušlo u izbor 100 najboljih svjetskih klubova. Riječ je o četiri kluba sa Zrća, jednom iz Pirovca i jednom iz Dubrovnika. Zanimljivo je da se pet klubova i prošle godine našlo na toj listi, ali su ove godine bolje pozicionirani.
Dok mladi odlaze u inozemstvo, tko će raditi u sezoni?
Već prošle godine su hotelijeri, ugostitelji i drugi u turističkom sektoru muku mučili s pronalaskom kvalitetne i kvalificirane radne snage. Loša politika na tržištu rada bez mogućnosti za prekvalifikaciju i dodatne edukacije za rad je samo jedan od uzroka problema. Svjedoci smo velikog iseljavanja u inozemstvu te su mnogi mladi umjesto sezonskog posla u Hrvatskoj odabrali cjelogodišnji rad u inozemstvu. Vrlo često su to poslovi u hotelijerstvu u ugostiteljstvu, a upravo u tim granama sada kod nas kronično nedostaju kuhari, konobari, djelatnici na recepciji, sobarice, čistačice i kuhinjski poslužitelji.
Prema procjenama Sindikata turizma i usluga Hrvatske prošle godine je u turizmu radilo oko 110 tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je čak 20 tisuća više nego prije pet godina. A što nas čeka ove godine? Prvi podaci pokazuju da će se na tržištu rada ove godine tražiti čak 20 tisuća novih radnika. Uvozne kvote za zapošljavanje u turizmu su vrlo male. Potrebe za zaposlenicima će se morati zadovoljiti na hrvatskom tržištu. Možda u to ni ne treba sumnjati jer Hrvatska ima oko 230 tisuća nezaposlenih, od kojih njih 40 tisuća ima završeno školovanje iz područja turizma i ugostiteljstva.