Ako bi Kopenhagen pružio otpor oslanjajući se na pravila i zakone, mogao bi zatražiti pomoć EU-a. Međutim, klauzula "trenutno nema stvarnu snagu jer iza nje ne stoji stvarna vojna sila," napisao je Daniel Fiott iz Centra za sigurnost, diplomaciju i strategiju pri Školi za upravljanje u Bruxellesu.
Uslijed izjava Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Američke Države trebale preuzeti Grenland (između ostalog), Politico je napravio analizu kako bi taj rat, za kojeg navode da bi bio najkraći u povijesti, prošao. Kada su Sjedinjene Američke Države 1951. potpisale sporazum s Danskom u kojem su se obvezale štititi Grenland od napada, nitko nije očekivao da će 74 godine kasnije prijetnja stići iz Amerike.
Ovaj tjedan, dolazeći američki predsjednik Donald Trump šokirao je Europu kada nije odbacio mogućnost korištenja vojne sile za aneksiju najvećeg otoka na svijetu, danskog autonomnog teritorija s 57.000 stanovnika. Trump, koji je također predložio ideju da SAD preuzme Kanadu i učini je 51. državom, te se zalaže za povrat Panamskog kanala u ruke SAD-a, već dugo ima na umu Grenland — strateški smješten otok bogat mineralima i naftom. Trump koji je već ranije spominjao tu opciju, u Grenlandu vidi savršenu poziciju za presretanje ruskih podmornica.
Iako nema sumnje koja bi država pobijedila u sukobu, Danska bi možda imala veće šanse ako bi se obratila pravnicima. Kopenhagen bi mogao zatražiti njihovo mišljenje o tome je li EU na neki način obvezan braniti Grenland, može li se pozvati na NATO-ovu zajedničku obranu protiv napada najvećeg člana Saveza te koje su obveze SAD-a prema sporazumu iz 1951. godine.
SAD ima daleko najveći obrambeni proračun na svijetu, potrošivši 948 milijardi dolara prošle godine. Njegove oružane snage imaju 1,3 milijuna pripadnika — od kojih su neki trenutno stacionirani na Grenlandu. S druge strane, Danska je prošle godine potrošila 9,9 milijardi dolara, ima samo 17.000 vojnika, a većina njezine teške kopnene opreme donirana je Ukrajini.
Ako bi Trump ostvario svoju prijetnju aneksijom Grenlanda silom, "to bi bio najkraći rat na svijetu, jer Grenland nema obrambeni kapacitet. Amerikanci su već zaduženi za obranu," rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije.
Neki danski obalni brodovi povremeno patroliraju jugoistočnim Grenlandom, no prema riječima Prama Gada, danski mediji izvještavaju da softver potreban za gađanje ciljeva nikada nije kupljen i instaliran.
Pram Gad je izjavio kako ga zbunjuju Trumpove namjere. "Je li to samo hvalisanje? Je li to prijeteća diplomacija među saveznicima? Nismo sigurni, ali to će biti način komunikacije sljedeće četiri godine."
Visoki dužnosnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i njegovog odlazećeg američkog kolegu Antonyja Blinkena, u početku su odbacili Trumpove komentare.
Međutim, danska premijerka Mette Frederiksen organizirala je u četvrtak sastanak s čelnicima stranaka kako bi raspravila ovo pitanje, dok je Rasmussen povukao svoj prvotni opušteni komentar. "Ovo shvaćamo vrlo ozbiljno, ali nemamo ambiciju eskalirati rat riječima s predsjednikom koji upravo ulazi u Bijelu kuću," rekao je.
Prema sporazumu iz 1951. godine, SAD je prihvatio pravnu obvezu braniti Grenland od bilo kakvog napada, s obzirom na to da danske oružane snage ne mogu same odbiti potencijalnog agresora.
"Danska je vrlo svjesna da ne može sama obraniti Grenland od bilo koga," rekao je Kristian Søby Kristensen, viši istraživač na Centru za vojne studije Sveučilišta u Kopenhagenu. Ako bi Trump pokušao silom zauzeti teritorij, "pitanje je: Protiv koga bi se [Amerikanci] borili? Protiv vlastite vojske? Oni su već tamo," dodao je.
SAD je značajno smanjio svoje vojno prisustvo na otoku nakon završetka Hladnog rata, ali radar za rano upozorenje i dalje postoji u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključna imovina koja može otkriti svemirske letjelice i balističke rakete, uključujući potencijalne nuklearne bojeve glave lansirane iz Moskve.
U međuvremenu, danske oružane snage nisu ni opremljene ni obučene za pružanje otpora američkoj invaziji. One su "zadužene za uobičajene mirovne vojne aktivnosti," objasnio je Søby Kristensen, uključujući redovite patrolne letove i brodove u grenlandskim vodama.
U prosincu prošle godine danski ministar obrane Troels Lund Poulsen najavio je novi paket vojne potrošnje vrijedan "dvoznamenkasti iznos u milijardama kruna" za kupnju dva drona dugog dometa, dvije patrole sa psećim zapregama i dva inspekcijska broda. Sredstva su također predviđena za zapošljavanje više ljudi za Arktičko zapovjedništvo u glavnom gradu Nuuk i nadogradnju zračne luke Kangerlussuaq kako bi bila prikladna za borbene avione F-35.
Iako su danske oružane snage mnogo manje od američkih, Kopenhagen je među europskim prijestolnicama koje su vrlo ozbiljno shvatile potrebu za povećanjem obrane nakon početka rata u Ukrajini.
Danska je prošle godine potrošila 2,37 posto svog BDP-a na vojsku — iznad NATO-ovog cilja od 2 posto — i planira dodatna povećanja. Danske zračne snage zamjenjuju svoju flotu F-16 modernim američkim borbenim avionima F-35 i trenutno istražuju nabavu sustava protuzračne obrane. Međutim, Danska je također značajno iscrpila vlastite zalihe oružja dajući artiljerijske sustave i tenkove Kijevu, tvrdeći da za razliku od Ukrajinaca, Danci ne osjećaju neposrednu prijetnju od neprijateljske imperijalne sile.
Unatoč tome, donirana vojna oprema bila bi od male koristi u obrani Grenlanda od američke invazije. "Jedini način djelovanja tamo je iz zraka ili mora. Kopneni rat u Grenlandu ima vrlo malo smisla," rekao je Søby Kristensen.
Ako bi Kopenhagen pružio otpor oslanjajući se na pravila i zakone, mogao bi zatražiti pomoć EU-a. U srijedu je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio kako Europska unija neće dopustiti prisvajanje teritorija — ali nije jasno bi li Kopenhagen zapravo mogao računati na vojnu pomoć EU-a.
U slučaju "vrlo teorijske" američke invazije na Grenland, na snagu bi stupila klauzula o međusobnoj pomoći iz članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji, rekao je glasnogovornik Europske komisije novinarima ovaj tjedan.
Međutim, klauzula "trenutno nema stvarnu snagu jer iza nje ne stoji stvarna vojna sila," napisao je Daniel Fiott iz Centra za sigurnost, diplomaciju i strategiju pri Školi za upravljanje u Bruxellesu.
Također nije jasno bi li Danska, kao članica NATO-a uz SAD, mogla pozvati članak 5. — klauzulu o zajedničkoj obrani Saveza — protiv drugog saveznika.
"U suštini biste imali situaciju u kojoj NATO članica anektira teritorij druge NATO članice. To bi bio prilično neistražen teritorij," rekla je Agathe Demarais, viša savjetnica za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose. "Kad malo bolje razmislite, to nema baš nikakvog smisla."
24sata © 2025
