Robne zalihe čuvamo u 220 skladišta. Vrijede pola milijarde kuna. Polovica su žitarice, meso, voda, mlijeko, jaja. Ostalo su naftni derivati, agregati, građevinski materijal, lijekovi i cjepiva
Trebamo li se bojati nestašice? 'Cijene hrane će skočiti. LNG? Bolje skup plin nego - nikakav'
Rat u Ukrajini izazvao je skok cijena hrane i energenata na svjetskim tržištima. Trebamo li se zbog toga bojati nestašice goriva, hrane, električne energije? Hrvatska svoje robne zalihe čuva u 220 skladišta, u kojima ima hrane i ostalih proizvoda vrijednosti oko pola milijarde kuna.
POGLEDAJTE VIDEO: UŽIVO O RATU UKRAJINA RUSIJA
Polovica uskladištene robe je hrana - žitarice, meso, voda, mlijeko, jaja i ostalo, drugu polovicu čine rezerve naftnih derivata, agregati, građevinski materijal, oprema za smještaj ljudi, imamo i rezerve lijekova, cjepiva. Ministar Tomislav Ćorić nedavno je izjavio kako zaliha nafte i naftnih derivata imamo dovoljno za nekoliko mjeseci krize.
Problemi za poljoprivrednike
Kad je riječ o plinu, godišnje nam treba oko 2,6 milijardi kubika, a gotovo 60 posto sad nam dolazi na LNG terminal u Omišlju. O ruskom uvozu ovisimo s još 22 posto, preostalih 20 posto dolazi iz domaće proizvodnje. U boljoj smo poziciji od mnogo država EU jer, osim što imamo svoj terminal, mnogo manje od nekih ovisimo o ruskom plinu. Što se hrane tiče, imamo dovoljno vlastitih žitarica, no tektonski poremećaji na tržištu Unije iz ruke bi nam mogli izbiti viškove. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković za 24sata upozorava da domaći poljoprivrednici već sad mnogo više izvoze nego prije, ali i država ima mehanizme kojima to može regulirati.
Kriza s hranom nije nerealan scenarij jer su Ukrajina i Rusija goleme svjetske izvoznice prehrambenih sirovina, kaže Vučković. Do skoka cijena će, dodaje, doći u kratkom roku jer druge izvoznice neće moći odmah uskočiti, bit će poremećaja i u tokovima i u sjetvi.
- Postoji procjena da je sad blokirano oko 14 milijuna tona žitarica pripremljenih za izvoz, a alternativne izvoznice mogu nadoknaditi u kratkom roku samo trećinu, najviše polovicu. Može doći do nestašice i vrlo loše situacije u siromašnim zemljama, Egipat i dio sjeverne Afrike ovise o žitu iz Ukrajine i Rusije, dio arapskih zemalja također - napominje.
Na pitanje može li Hrvatska zabraniti izvoz svojih viškova žitarica odgovara kako postoje mehanizmi ograničenja, ali EU ne dopušta zabrane. Dio smo zajedničkog tržišta, koje i nama pomaže, napominje. Mađarska je prvo najavila zabranu izvoza, na što je EU reagirala, kao i na sljedeći pokušaj - da država ima pravo prvokupa.
'Bolje da imamo skup, nego nikakav plin'
- Mi smo donijeli odluku o nabavci određenih ključnih sirovina, ne samo kukuruza nego i sjemenskoga kukuruza i sjemenske pšenice. Treba se pripremiti za jesensku sjetvu, pogotovo zato što su naši sjemenari robu nabavljali iz Ukrajine i Turske - kaže ministrica.
Ističe i to da su naši poljoprivrednici već lani izvezli mnogo više kukuruza nego prije. Otišlo je 1,17 milijuna tona, a prije tri godine samo oko 600.000 tona. Proizvodimo ukupno oko 2,2 milijuna tona kukuruza, i do prošlog petka je oko 1,3 milijuna tona potrošeno u Hrvatskoj ili izvezeno.
Trebamo li se bojati nestašice energenata? Energetičar Davor Štern kaže kako imamo vlastiti LNG terminal i, kolika god da cijena tog plina bude, bolje je da imamo skup nego nikakav plin.
- Rusija i Ukrajina više ne izvoze ugljen, probudila se Indonezija, koja ga izvozi, to je mogućnost nabave ugljena za Plomin. Bilo je manje snijega i kiše, hidrološka nam situacija nije bajna i, ako proljeće ne bude kišno, ne znam odakle će se puniti akumulacije - skeptičan je Štern.
Postoji i, dodaje on, problem zatvaranja nuklearki u Njemačkoj. Boji se da neće biti dovoljno kapaciteta za proizvodnju struje.
- Bez obzira na isplativost, mislim da će svatko morati početi razmišljati o ugradnji kolektora na krovove - zaključuje Štern. Da do redukcija struje ne bi trebalo doći, misli Aljoša Pleić, predsjednik nadzornog odbora udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Napominje kako će se tržište općenito promijeniti.
- Svijet će morati početi razmišljati o učinkovitijem korištenju energije, ali i okretanju proizvodnji električne energije iz vlastitih, domaćih izvora, kako bi se smanjila ovisnost u uvozu. Hrvatska je bogata prirodnim potencijalima i ima priliku ići prema dostizanju energetske samodostatnosti. Samo ćemo se tako pripremiti za buduće izvanredne događaje - zaključuje.