Treba li opozicija bojkotirati Plenkovića i njegove ministre?

"Bili su dražesni političari koji su otrčali u Vladu i bili oduševljeni da predstavljaju neki faktor, sjedeći preko puta predsjednika Vlade", zajedljivo je jutros bivša premijerka Jadranka Kosor komentirala odluku oporbenih stranaka da se odazovu pozivu Andreja Plenkovića na sastanak oko pada drona u Zagrebu.

Kosor je prigovorila oporbi da "jedan dan traže opoziv Vlade, a drugi dan odlaze na sastanak u Vladi", te dodala kako "oporbi tada nije smetalo što su u razgovorima s Vladom kojoj su pod istragom dva ministra".

Jadranka Kosor zna o čemu govori. Dok je ona bila premijerka, prigovarala je tadašnjem šefu oporbe Zoranu Milanoviću da "ne želi doći na sastanak u Vladu, dok je Sanaderu trčao na svaki poziv", navodno zbog toga da ne bi premijerki i predsjednici korupcijom izjedenog HDZ-a podigao rejting uoči parlamentarnih izbora.

Ipak, Kosor, inače žestoka kritičarka premijera Plenkovića, postavila je ključno pitanje: kako se oporba treba danas odnositi prema Plenkovićevoj Vladi?

Treba li surađivati dok traži njezin opoziv? Ili je treba naprosto bojkotirati?

Plenki se okoristio

Plenković je nakon tih sastanaka nastupio kao faktor jedinstva, kao sugovornik oporbe i onaj koga političke stranke dolaze saslušati i podržati u rješavanju prijetnje navodno bombama oboružanog drona.

Istodobno, oporba se odazvala pozivu premijera čiji odlazak zaziva i čiju Vladu smatra gotovom.

Oporba je proteklih tjedana poručivala kako "ova Vlada nije pala, ali je propala", optuživala Plenkovića da je "zabio zadnji čavao u lijes institucijama pravne države", napadala je premijera zbog činjenice da ministre pod istragom drži u Vladi, tvrdila kako je u dva mandata izbacio više ministara nego što ima resora, te da nikakva rekonstrukcija neće ovu Vladu spasiti.

Može li onda Plenković uopće više biti sugovornik?

Oporba dobila ruganje

Premijer se, suočen s korupcijskim istragama, uhvatio pada sovjetskog drona i istrage terorističkog napada na Banske dvore kao paravana za skrivanje vlastitih afera i problema u Vladi. I poziv oporbi predstavio ga je kao suverenog lidera. Sastankom s oporbom premijer je dobio više nego što su predstavnici oporbe dobili na tom sastanku. 

Sudeći po reakciji Jadranke Kosor, oporbenjaci su dobili ruganje.

Plenkovićeva Vlada, po mišljenju oporbe, izgubila je svaku vjerodostojnost. Od obnove i borbe s pandemijom, preko korupcijskih afera, pa do reakcija na pad drona, odnosno zatrpavanja javnosti neprovjerenim i uzbunjujućim informacijama. Pri čemu je oporba zaboravila makar zatražiti odlazak Marija Banožića sa čela MORH-a.

Međutim, ona traži odlazak cijele Vlade.

Ispucao kredite

Pa ako je Plenković za saborsku oporbu svojevrsni "lame duck", premijer na odlasku ili onaj od kojeg se traži odlazak, odnosno premijer u kojeg se naprosto više ne može imati povjerenja - te stoga oporba traži prijevremene izbore - onda je pitanje ima li smisla odazivati se na sastanke u Plenkovićem.

Koji je ispucao kredite. Koji štiti osumnjičene ministre. Koji napada pravosuđe. Koji ponižava oporbu. 

"Ne možemo u zemlji s ovoliko izazova – potresa, pandemije, inflacije – imati Vladu u kojoj se svaki tjedan neki ministar i neka afera propituje od strane istražnih organa", rekla je nedavno Sandra Benčić. "Ne može državom upravljati Vlada koja ne može biti vjerodostojna ni tri dana".

Može li se onda razgovarati s takvom nevjerodostojnom Vladom?

Pa čak i o palim dronovima?

Pad svaki dan

Koliko je Plenkovićeva Vlada još daleko od pada, toliko je moguće da padne već sutra. 

I kao što Plenković koristi svaki preostali dan u Banskim dvorima da sačuva vlast i učvrsti svoju poziciju - u stranci, kao i na političkoj sceni - tako i oporba mora graditi svoj rejting za slučaj da sutra dobije ono što (navodno) priželjkuje, a to su prijevremeni izbori.

Pitanje je hoće li to postići dijalogom s tako kompromitiranom Vladom.