Većina zlostavljača u školama je mlađa od 14 godina, 13% djece pokazuje rizično ponašanje, a institucije ne surađuju dovoljno, niti reagiraju na vrijeme, zaključak je sjednice saborskog odbora za mlade
TEMATSKA SJEDNICA
Treba im pomoći: Čak 2185 djece lani je završilo na psihijatriji, a 50 % dječaka probalo je alkohol
Međuvršnjačko nasilje najčešće je u osnovnim školama, većina počinitelja je mlađa od 14 godina, 13% učenika pokazuje razinu rizičnog ponašanja, udvostručile su se prijave kriznih situacija u školama, dvostruko više djece u bolnicama zbog emocionalnih problema i poremećaja u ponašanju. To su samo neki od baš zabrinjavajućih podataka iznesenih na tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport posvećenoj prevenciji nasilja među djecom i mladima, te mentalnom zdravlju djece i mladih.
Predstavnici MUP-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva socijale, te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo složili su se kako su u posljednje dvije godine izuzetno povećana rizična ponašanja kod djece, mentalni poremećaji i problemi, te da je neophodno zajednički raditi na prevenciji. Školama i vrtićima je potrebno osigurati više stručnih suradnika, policiji treba puno više suradnje sa školama, centrima za socijalni rad, ali i roditeljima, s mladima puno više treba raditi na jačanju njihove empatije, povjerenja, životnih vještina, zaključili su.
Problemi se mogu vidjeti na svim područjima, od vršnjačkog nasilja u školama, do mentalnih poremećaja kojima se bave liječnici.
- 13% učenika pokazuju razinu rizičnog ponašanja. Određeni periodi u godini su rizičniji, primjećujemo više vršnjačkog nasilja u rujnu, listopadu, travnju, svibnju i lipnju. Djeca koja pokazuju neprilagođeno ponašanje su sve mlađa. Policija je proširila djelokrug rada na zaštitu zdravlja i razvoja djece, te snažno i redovito radimo prevenciju. Nije prihvatljivo da se dijete izgubi u sustavu, da institucije ne uoče rizična ponašanja. Potrebno nam je mnogo više zajedničke komunikacije, jer je najefikasnija reakcija kad je u pitanju dijete ona koja ide brzom komunikacijom stručnih djelatnika - kazala je Irena Petrijevčanin, državna tajnica u MUP-u.
Posebno kritična je situacija bila nakon tragedije u Beogradu. Svi podaci i znanstveni podaci ukazuju na tzv. "copycat" ponašanje u slučaju ovakvih tragedija, stoga je bila neophodna reakcija svih institucija. Kako je kazala državna tajnica, policija je u 24 sata organizirala na razini svih policijskih postaja vezu s centrima za socijalnu skrb. Škole su bile dužne odazvati se pozivu policije, te iznijeti probleme koje su uočili. U 24 sata održani su hitni sastanci u ministarstvu obrazovanja, te u 48 sati donesen je Protokol o sigurnosti u školama. Provedene su ankete među ravnateljima, angažirana dodatna financijska sredstva i napori da se spriječe tragični događaji gdje su počinitelji i žrtve djeca, dodala je Petrijevčanin.
Kao dodatan problem istaknuto je i zataškavanje problematičnih slučajeva u školama, što su činili neki ravnatelji. Ravnateljica iz Karlovca je smijenjena, no nekoliko drugih slučajeva ostao je bez sankcija, kazao je Dragan Josipović iz MUP-a.
- Delikvencija među mladima je trajni problem. Da, primijetili su povećanje nasilja u određenim razdobljima, Norijada je nekad nezahvalna, možda bi mi razmišljali da se to transformira, iza tih Norijada ima kojekakvih problema i posla, ali i sustav zdravstva i socijalne skrbi. Možda treba dogovoriti drugačije proslave. No djeca su nam imperativ i kad saznamo za neki događaj, prvi zahvati policije moraju se odraditi u roku od 24 sata. To je vrlo kratko vrijeme koje zahtijeva i angažman ljudi iz drugih resora - kazao je Josipović.
Iako se stalno spominje nulta tolerancija na nasilje u školama, ravnatelj uprave u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Momir Karin otkrio je kako je razina okrutnosti u osnovnim školama viša nego u srednjim škola, a problem je i nasilje nad učenicima.
- Kad učitelj ima neprimjereno ponašanje prema učeniku, ravnatelji nemaju mogućnost isključiti ih dok se ne povede sudski postupak. Imali smo slučaj u kojem je učitelj u produženom boravku djeci puštao porno sadržaje, a ravnateljica ga nije mogla isključiti. Prijavljen je policiji, no ništa od svega dok se ne podigne prijava. Zbog toga je u tijeku donošenje novog Zakona kojim će se omogućiti da se na bilo kakvu sumnju takvi nastavnici isključuju odmah iz procesa, bez obzira je li pokrenut kazneni postupak - rekao je Karin.
On je iznio i podatak kako je u školama oko 32.000 djece s teškoćama u razvoju, to je skoro 10 posto učeničke populacije. Moraju se uzeti i obzir darovita djeca koja vrlo često imaju poteškoće u ponašanju. Pritom nema dovoljno rehabilitacijskih stručnjaka za zapošljavanje u školama. S obzirom na velike razlike u samim školama, neke su velike, neke male, Ministarstvo osmišljava sustav psihološke pomoći, kao i pravilnike za rad s darovitom djecom. No da je situacija alarmantna pokazuju podaci korištenja aplikacije za prijavu kriznih situacija u školama.
- Taj broj prijava povećao se nakon Beograda. 2017/2018. su bile 163 prijave, 2021/2022 njih 198, a 2022/203 - 355 slučajeva
To je bio nagli skok u prijavama, nisu sve imale težinu da mora intervenirati krizni tima, li očito su se osvijestili i ljudi u školama da nema zataškavanja. Nema tolerancije, kad se utvrdi bilo kakav proput u sustavu, ministarstvo reagira. Nemamo milosti prema onome tko je napravio štetu na račun djeteta. Imamo velike potrebe za rehabilitacijskim sturčnjacima, a bit će još veće. Moramo imati stručne i dobre ljudi, koji će dobiti povjerenje učenika, ako razgovarate s učenikom koji je žrtva ili nasilnik, ako ne zadobijete povjerenje, nećete moći doći do njega - kazao je Karin.
Škole provode brojne preventivne programe, kroz izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, u suradnji s udrugama, ministarstvima i institucijama. Ove godine Ministarstvo obrazovanja objavilo je javni poziv za dodjelu 12 milijuna eura za takve programe, provode se edukacije nastavnika, te se planira pojačati rad i suradnja s roditeljima. Ojačani su krizni timovi.
No sve je to, zaključili su sudionici, nedovoljno povezano i ne provodi se dovoljno. Posebno su zabrinjavjaući podaci o mentalnom zdravlju djece.
Prema podacima HZJZ-a koje je iznijela Danijela Štimac Grbić, povećao se broj upućivanja djece psihijatru i psihologu, ali i na bolnička liječenja s dijagnozama mentalnih poremećaja. Oko 10% djece ima probleme, djevojčice više pate od emotivnih problema, dok se kod dječaka javljaju drugačiji problemi u ponašanju. Pandemija je pojačala probleme, posebno kod srednjoškolaca.
S dijagnozama MKB-10 skupine F00-F99 2021. godine bilo je 52.519 djece. Te godine na prvi ili kontrolni pregled psihijatru upućeno je 11.925 djece, dok ih je 2019. bilo 9117. Psihologu je 2021. godine upućeno 5951 dijete. Zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja 2021. je hospitalizirano 1873 djece do 18 godina. Godinu kasnije, 2022. u bolnice je primljeno čak 2185 djece i to gotovo dvostruko više djevojčica nego dječaka, 7950.
Rizična ponašanja povezana su i s ovisničkim navikama, a naša su djeca u vrhu europske ljestvice, nažalost.
Istraživanje iz 2022. pokazuje kako dječaci počinju pušiti već s 11 godina, te ih u dobi od 15 godina puši ili je probalo cigarete već 20%. Djevojčice slijede taj trend.
- S alkoholom je još veći problem. Čak 12% dječaka je alkohol probalo već s 11 godina, a čak 51,8% dječaka od 15 godina izjavilo je da je pilo alkohol. I marihuana je velik problem, više od 10% mladih u dobi od 15 godina izjavilo je da je probalo marihuanu - istaknula je Štimac Grbić.
Što se tiče fizičkog zlostavljanja, u 2022. 10% dječaka, te 3-5% djevojčica izjavilo je da su zlostavljali nekoga. Njih 10% u dobi od 15 godina izjavilo je da su bili zlostavljani. S godinama se smanjuje fizičko, ali povećava online nasilje. Čak 50% dječaka i 17% djevojčica u dobi do 15 godina izjavilo je da su sudjelovali u tučnjavi. I tu se primjećuje povećanje nasilja. Online nasilje udvostručilo se u odnosu na 2018. godinu.
Zastupnica Možemo! Ivana Kekin pitala je predstavnike MUP-a kako je moguće da toliko djece dolazi u kontakt s alkoholom, ako imamo zakone koji jasno propisuju kome se smije prodavati alkohol. Državna tajnica odgovorila je kako je odgovornost prvenstveno na prodavačima, te da policija ne može biti kraj svake trgovine.
- Svi mi kao odrasli smo izuzetno važni kao modeli identifikacije, djeca su izložena na dnevnoj bazi ekstremnoj količini nasilja, neprimjerenim govorima, govorima mržnje, omalovažavanjima, vrijeđanjima, od društvenih mreža, do javnih glasila, do televizije, i o tome doista svi trebamo voditi računa - upozorila je Tatjana Katkić-Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalnu skrb pri ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Njezin Zavod priprema novi Protokol prevencije nasilja, koji je u završnoj fazi, a kako je istaknula, važno je prepoznati ranu procjenu rizika. Najviše je prijava policije, što znači da svoj posao nisu napravili sustavi odgoja i obrazovanja, te sustavi socijale. Djeca posebno pokazuju stereotipna ponašanja na kojima treba raditi i kod roditelja i u školama, upozorila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
