Prljaju stubišta i liftove, kažu stanari koji nemaju pse. Pomažu u socijalizaciji, odgovaraju ljubitelji ‘našeg najboljeg prijatelja’ o ideji da vlasnici pasa plaćaju veću pričuvu
Traže veću pričuvu za vlasnike pasa: Oni plaćaju ljubavlju...
Dio stanara nebodera na Srednjacima u Zagrebu pobunio se protiv susjeda koji imaju pse, a koji se navodno neodgovorno odnose prema svojim ljubimcima i ostalim stanarima.
Dopuštaju psima obavljanje nužde na stubištu i liftu i nitko za njima ne čisti pa stanari smatraju kako vlasnici pasa trebaju plaćati veću pričuvu jer i troše više vode i struje.
U Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu rekli su kako dosad nisu zaprimali česte upite niti žalbe predstavnika ili suvlasnika zgrada po pitanju kućnih ljubimaca, a napomenuli su i kako upravo suvlasnici donose kućni red.
- Kućni red se donosi radi osiguranja reda, mira i čistoće u stambenoj zgradi, kao i radi očuvanja zgrade, zajedničkih dijelova i uređaja, a o primjeni se brinu svi korisnici stanova, pa ako dođe do spora, mogu zatražiti rješavanje problema na sudu - objasnili su.
Dodatno je to pojasnila i pravna savjetnica za područja zaštite potrošača Dunja Maletić.
- Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Ako se ne može postići većina, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika odluku će donijeti sud. Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave, s tim da međusobne odnose mogu odrediti sporazumom, odnosno međuvlasničkim ugovorom - objasnila je Maletić.
Kazne do 50.000 kuna
Dodaje kako su vlasnici kućnih ljubimaca obvezani i Zakonom o zaštiti životinja koji propisuje da je zabranjeno držanje i kretanje kućnih ljubimaca na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, za što je propisana kazna fizičkoj osobi od 20.000 do 50.000 tkuna.
Kaže da o tome odlučuju suvlasnici zgrade odlukom o kućnom redu. Izolirani slučaj svatko može prijaviti ako koristi zajedničke prostorije i dvorište. Međutim, suvlasnici mogu i ograničiti broj kućnih ljubimaca natpolovičnom suglasnošću koja se utvrđuje prema suvlasničkim dijelovima, kažu u Gradsko stambenom komunalnom gospodarstvu te dodaje da se, ako to nisu uredili kućnim redom ili međuvlasničkim ugovorom, podrazumijeva kako svaki suvlasnik može imati kućne ljubimce ako ne uznemiruje ostale suvlasnike ili ne uzrokuje štetu suvlasnicima. Potrošnja psa, objašnjava Maletić, ovisi o navikama vlasnika.
Ne treba kažnjavati
- Naravno da će oni koji nemaju ljubimca tvrditi da je trošak koji ljubimac stvara značajan, dok će oni koji ga imaju tvrditi da nije. Pitanje je i hoće li se brojiti koliko stanaru dolazi gostiju, koliko ima cvijeća na balkonu ili koliko mu puta dijete koristi lift - kaže Maletić.
S njom se slaže i Damir Skok, ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta.
- Prije svega, potičemo odgovorno vlasništvo. Potpuno je promašeno zbog nekolicine neodgovornih sve kazniti - kaže i dodaje kako je teško procijeniti koliko pas troši vode ili struje.
Ipak, nije čuo za slučajeve gdje se ljudi žale na neodgovorne susjede.
- Psa treba cijepiti i mikročipirati, voditi na zdravstvene preglede, uređivati i njegovati. Potrebni su mu povodac, kvalitetna hrana, šetnja i socijalizacija. No pas to svojim vlasnicima i ostalima višestruko vrati ljubavlju - kaže Skok.