U subotu navečer letjelice NHC primijetile su prevrtnuti splav za spašavanje. Upravo na jednoj od takvih splavi pronađeno je troje pomoraca, a za ostalih 11 se traga...
DRAMA NA ATLANTIKU
Traže šibenskog kapetana: Na splavi ima hrane za deset dana
Na Atlantiku i dalje traje akcija spašavanja posade francuskog broda Bourbon Rhode. Među nestalima je kapetan Dino Miškić. Trojica članova posade pronađena su u čamcu za spašavanje, a nastavlja se potraga za preostalih 11.
Brod se našao usred uragana i stražnji dio mu se počeo ispunjavati vodom. Potom su otkazali motori, a posada je ušla u splavi za spašavanje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:16
Hrane i vode ima za 10 dana
Splav na napuhavanje u kakvoj je Miškić s posadom napustio brod izuzetno je čvrsta. Hrane i vode ima dovoljno za deset dana. U svakoj splavi bilo je troje-četvero ljudi.
Svako plovilo za spašavanje opskrbljeno je stanovitim količinama hrane i vode. Bez hrane (uz malo vode) se može preživjeti se i više tjedana, ali bez vode znatno manje. Hrana se čuva u hermetično zatvorenim pakiranjima. U splavi stoje i posude za vodu (31 po osobi), gradirane posude te doze lijekova protiv morske bolesti.
Osim pričuva, do vode se dolazi i na druge načine. Najizdašniji izvor je kišnica. Skuplja se na pokrovu splavi i cijedi u posude. Putnici na splavi nikako ne smije piti morsku vodu, jer i najmanje količine izazivaju teškoće s probavom i još više iscrpljuju organizam.
Za razliku od brodica, splavi nemaju nikakav pogon (porivni sustav). Mogu biti krute i pneumatske. Samostalnost im je 30 dana. U more se spuštaju dizalicama, sohama, ali i slobodnim padom, pa moraju izdržati udar s najmanje 18 metara visine. Pokrov splavi mora izdržati skok čovjeka s visine veće od 4,5 metara. Na pokrovu su otvori za ulazak/izlazak i prozračivanje. S njega se slijeva i skuplja kišnica.
Svaka splav prima šest osoba. Ako joj je masa veća od 185kg, spušta se sohama. Okolo tijela splavi je plivajući konopac za pridržavanje ljudi u moru. Privezaljka splavi dugačka je najmanje 15m, ili najmanje dvostruko od visine na kojoj je na brodu smještena.
- Tu splav koja je teška oko 70-80 kg u takvim ekstremnim uvjetima treba baciti u more i povući konopac koji će aktivirati inertni plin i osloboditi splav iz kontejnera. Ako to ne uspiju napraviti i kontejner krene tonuti hidrostatska kuka na 5 metara dubine će aktivirati i katapultirati splav na površinu. Da li su oni uspjeli to napraviti i u tim uvjetima napustiti brod, doći do splavi i ukrcati se - ne znam, teško je to reći, nadam se da jesu, rekao je predsjednik šibenske Udruge pomorskih kapetana i časnika Branko Skorić za HRT.
Oprema splavi za spašavanje
- Opremi pripada: dva manja plivajuća vesla i čaklje, dva zavlačna sidra s konopcem (najmanje 10m), uže za tegljenje (najmanje 50m), kompas, vodootporna svjetiljka za Morse (baterija i žarulja u pričuvi), zviždaljka/sličan zvučni signal, pribor za prvu pomoć, dva plivajuća konopca s prstenima za spašavanje (min. 30m), reflektor za potragu, radar-reflektor, zaštitna odjeća, alat, mijeh, nož, spužve, upute za preživljavanje, škare, otvarači za limenke, četiri rakete s padobranima, šest ručnih buktinja, dva plivajuća dimna signala, signalno zrcalo (heliograf) s uputom za korištenje, primjerak signala sigurnosti u zaštitnom omotu, pribor za ribolov, hrana, voda, gradirana posuda za vodu, šest doza lijekova protiv morske bolesti, itd - piše u priručniku 'Sigurnost na moru' kapetana duge plovidbe prof.dr.sc. Zlatimira Bićanića i mag. ing. Marijana Zujića.
Materijal od koje je splav napravljena ispunjen je poliuretanskom pjenom (purpjena). To daje dodatni uzgon brodici, a također je izvrstan toplinski izolator
Svaka splav ima svjetleći signal na baterije, 'rampu' za pomoć pri penjanju, džepove za stabilizaciju, vesla te boce za zrak i reflektirajuće trake...
Cijena ovakvih splavi variraju od proizvođača do proizvođača, ali okvirna cijena je preko šest tisuća kuna.
Pri velikim valovima teško je uočiti splav
- Na otvorenom moru, pogotovo na oceanu, kad su veliki valovi, spasitelji mogu proći stotinjak metara od stradalnika i ne vidjeti ga. Znalo se to i nama dogoditi i na Jadranu - objasnio nam je Saša Jurat iz Udruge pomorksih kapetana i časnika Šibenik.
- Kapetan Dino Miškić je stručna i obučena osoba. Od spašenih mornara saznali smo da je ostao priseban i evakuirao brod na vrijeme. To što im se dogodilo sila je prirode, vjetrovi su udarali više od 200 kilometara na sat, a more im je prodrlo na krmenom dijelu, gdje je strojarnica, pa je tegljač ostao bez pogona. U blizini je osam trgovačkih brodova s po 20-ak članova posade. Zapovjednici će od njih tražiti da s dalekozorima promatraju more s mosta, prove i krme, jer im je to dužnost po međunarodnoj konvenciji. Noću to, nažalost, nije moguće, ali zato su tu dva broda francuske obalne straže s noćnom opremom poput termovizijskih kamera. Kapetan Miškić uz to je jako motiviran da se vrati živ i zdrav svojoj familiji i znam da je napravio maksimalno što se u toj situaciji dalo napraviti - kazao nam je Saša Jurat.
- Iako je slabije opremljena, splav je daleko bolja vrijanta od klasičnih čamaca za spašavanje, jer je stabilnija i otpornija na vremenske neprilike. Pitanje je i koliko je ljudi na splavi, ali te četiri splavi su bar dva puta većega kapaciteta od broja članova posade - kaže sudski vještak za brodostrojarstvo i brodogradnju s 20 godina iskustva plovidbe, Siniša Bacalja.
Na bokovima splavi džepovi se napune vodom
Splav se napuhuje neotrovnim plinom za jednu minutu. Stabilnost osiguravaju vodom napunjeni džepovi na bokovima. Splav otežanu vodom je teže prevrnuti. Na splavi je pozicijsko svjetlo (2M), na najvišem mjestu na pokrovu, te unutarnje svjetlo. Pale se samostalno, nakon napuhavanja i moraju moći neprekidno gorjeti 12 sati.
Natezanjem privezaijke, otvaraju se ventili boca sa zbijenim zrakom i dolazi do samonapuhavanja splavi. Ukrcavanje se obavlja na različite moguće načine. Nakon ukrcavanja valja izuti cipele i ukloniti stvari koje mogu oštetiti splav.
Svaki splav mora imati oznake: proizvođač, broj splavi, nadnevak proizvodnje, ovlaštenik za nadzor, naziv i mjesto servisera koji je obavio posljednji pregled, broj osoba koje splav smije primiti, te ime matičnog broda i luka njegovog upisa.
Podsjetimo, brod Bourbon Rhode je isplovio iz Las Palmasa na Kanarskom otočju i plovio je za Gvajanu, prema Južnoj Americi, no u četvrtak, nekih 1200 milja od otočja Martinique, zahvatio ih je uragan.
U subotu navečer letjelice NHC, a potom i Falcon 50 primijetili su prevrnuti splav za spašavanje. No nisu mogli djelovati zbog mraka te su u nedjelju na tu lokaciju poslali najbliži trgovački brod.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
