Traju borbe na granice Izraela i Libanona, nove eksplozije u Bejrutu: Ubijen čelnik Hamasa

Macron kaže da treba zaustaviti prodaju oružja koje se koristi u Gazi

Isporuke oružja koje se koristi u sukobu u Gazi trebalo bi zaustaviti u sklopu šireg napora za pronalaženjem političkog rješenja sukoba, izjavio je u subotu francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Francuska nije veliki dobavljač oružja za Izrael. Prošle je godine isporučila vojnu opremu vrijednu 30 milijuna eura, prema godišnjem izvješću ministarstva obrane o izvozu oružja.

"Mislim da je danas prioritet vratiti se političkom rješenju (i) zaustaviti izvoz oružja koje se koristi u borbama u Gazi. Francuska ne isporučuje ništa", rekao je Macron za radio France Inter.

"Sada je naš prioritet izbjeći eskalaciju. Libanonski narod ne smije biti žrtvovan, Libanon ne može postati nova Gaza", dodao je.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot trenutno je na četverodnevnom putovanju Bliskim istokom koje završava u ponedjeljak u Izraelu dok Pariz nastoji utjecati na oživljavanje diplomatskih napora.

Izraelska vojska izvršila je u subotu nove zračne napade na Libanon, posebice u južnom predgrađu Beiruta, uporištu oružanog pokreta Hezbolah, koji je potvrdio da je uključen u sukobe s izraelskom vojskom na libanonskoj granici.

Izraelska vojska također je u subotu priopćila da je napala borce Hezbolaha unutar džamije u južnom Libanonu, što je prvi takav bombaški napad otkako su tamo počeli prekogranični sukobi između islamističkog pokreta i vojske.

"Sinoć... zračne snage napale su teroriste Hezbolaha koji su djelovali u zapovjednom centru unutar džamije u blizini bolnice Salah Ghandour na jugu Libanona", rekla je vojska u priopćenju.

Hamas je objavio da su jedan njegov zapovjednik, njegova supruga i dvije kćeri ubijeni u subotu u izraelskom napadu na palestinski izbjeglički kamp u blizini Tripolija u sjevernom Libanonu. To je prvi napad u ovoj regiji od početka rata u Gazi, koji je započeo napadom palestinskog islamističkog pokreta na Izrael 7. listopada 2023.

Kako se približava prva godišnjica ovog napada, iranski vrhovni vođa Ali Khamenei upozorio je u petak da će njegovi saveznici, posebno Hezbolah i Hamas, nastaviti borbu protiv Izraela, naglašavajući strah od požara na Bliskom istoku.

U južnom Libanonu, „izraelski vojnici ponovno su pokušali napredovati prema općini sela Adaiseh“ i „sukobi se nastavljaju“, objavio je Hezbolah u subotu, nakon što je prisilio izraelske vojnike da „se povuku“ na ovom području.

Hezbolah je također potvrdio da je „raketama“ gađao vojsku u regiji Iarun na jugu kao i vojnike u izraelskom području.

Niz eksplozija istovremeno je potresao južno predgrađe Bejruta, a slike AFP-a prikazuju dim koji se diže u području u blizini zračne luke. Izraelska vojska je prethodno izdala naloge za evakuaciju određenih područja.

Tijekom noći s četvrtka na petak izraelska vojska intenzivno je bombardirala južno predgrađe glavnog grada, pri čemu je uništeno nekoliko zgrada.

Prema izraelskoj novinskoj stranici Ynet, meta ovih napada bio je Hašem Safiedin, koji je potencijalni nasljednik na čelu pokreta Hasana Nasralaha, koji je ubijen 27. rujna u izraelskom napadu u blizini Bejruta.

Izraelska vojna akcija kojom se želi iskorijeniti Hamas zbog njegova napada na Izrael 7. listopada znatno je oslabila tu militantnu organizaciju, ali je nije uništila.

Izraelci su u godinu dana ubili nekoliko Hamasovih vođa i tisuće njegovih boraca, no palestinska militantna skupina nije potpuno uništena i kraj njezine vladavine Pojasom Gaze i dalje nije izvjestan.

Hamas je izazvao rat u Pojasu Gaze poslavši stotine boraca preko granice u Izrael 7. listopada 2023. 

U brutalnom napadu poginulo je 1205 ljudi, većinom civila, po podacima AFP-a na osnovi službenih izraelskih podataka, koji uključuju taoce ubijene u Hamasovu zatočeništvu.

Obećavajući da se uništiti Hamas i vratiti kući taoce, Izrael je pokrenuo vojnu akciju u Pojasu Gaze s kopna, mora i iz zraka.

Vođa mrtav

Jedan od najvećih udaraca Hamasu od njegova osnutka 1987. bio je kada je 31. srpnja u Iranu ubijen njegov vođa Ismail Hanija.

I Hamas i njegov sponzor Iran optužili su Izrael da je ubio Haniju, no Izrael to nije komentirao.

Nakon njegove smrti, Hamas je imenovao Jahju Sinvara, kojeg Izrael optužuje da je organizirao napad 7. listopada, novim vođom.

Na bojištu u Gazi, izraelske snage agresivno progone i Sinvara i Hamasova vojnog zapovjednika Muhameda Deifa, za kojeg Izrael tvrdi da je ubijen u zračnom napadu.

Hamas tvrdi da je Deif još živ.

„Zapovjednik Muhamed Deif i dalje izdaje naredbe”, rekao je izvor iz Hamasova oružanog krila, Brigada Ezedin al-Kasam, za AFP pod uvjetom da ostane anoniman.

„Meta broj jedan”

Visoki dužnosnik Hamasa koji je želio ostati neimenovan rekao je da je Sinvar, koji nije viđen u javnosti od početka rata, vrhovni zapovjednik koji vodi i vojno i političko krilo Hamasa.

„Za njegovu sigurnost zadužen je velik tim jer je on neprijateljeva meta broj jedan”, rekao je dužnosnik.

Izraelski dužnosnici u kolovozu su objavili da je među poginulima u Pojasu Gaze više od 17.000 palestinskih militanata.

Visoki dužnosnik Hamasa priznao je da je „nekoliko tisuća boraca pokreta i drugih skupina otpora poginulo u borbama”.

Unatoč golemim gubicima, izvor iz oružanog krila i dalje likuje zbog izraelskog obavještajnog i sigurnosnog propusta 7. listopada.

„Izrael tvrdi da zna sve, ali 7. listopada nije ništa vidio”, rekao je.

Izrael ima vlastitu sliku o tome kako Hamas danas stoji.

Ministar obrane Yoav Gallant ustvrdio je u rujnu da Hamas „kao vojna formacija više ne postoji”.

Bruce Hoffman iz Vijeća za vanjske odnose (CFR), američkog think tanka, tvrdi da je izraelska ofenziva nanijela „bolan, ali ne i smrtonosan udarac” Hamasu.

„Političko samoubojstvo”

Hamas od 2007. samostalno kontrolira i vodi institucije u Pojasu Gaze, nakon što je pobijedio na parlamentarnim izborima godinu dana prije i potom porazio suparnički Fatah u uličnim borbama.

Sada je većina institucija u Pojasu Gaze ili oštećena ili uništena.

Izrael optužuje Hamas da koristi škole, zdravstvene ustanove i drugu civilnu infrastrukturu za provedbu svojih akcija, što Hamas niječe.

U ratu nijedan dio Pojasa Gaze nije siguran od bombardiranja: gađaju se škole u kojima su se sklonile izbjeglice, kao i zdravstvene ustanove.

Stotine tisuća djece nisu pohađale školu gotovo godinu dana, a sveučilišta, elektrane, vodoopskrbni sustavi i policijske postaje više nisu operativni.

Do sredine 2024. gospodarstvo Pojasa Gaze smanjilo se na „manje od šestine svoje razine iz 2022.”, po UN-ovu izvješću u kojem se ističe da će Pojasu Gaze trebati desetljeća da se vrati na stanje u kakvom je bio prije izraelskog napada

Kolaps izaziva veliko nezadovoljstvo među 2,4 milijuna stanovnika Pojasa Gaze, od kojih su dvije trećine bili siromašni i prije rata, po Mukhaimeru Abu Sadi, politologu sa Sveučilišta Al-Azhar u Kairu. 

Njegov kolega Džamal al-Fadi ocijenio je da je napad 7. listopada bio „političko samoubojstvo za Hamas” koji je sada shvatio da je „izoliran”.

Član političkog odbora Hamasa Basem Naim s time se ne slaže.

„Premda se neki možda ne bi složili s Hamasovim političkim stajalištima, otpor i njegov projekt i dalje uživa veliku potporu”, rekao je Naim, koji kao i nekoliko drugih Hamasovih vođa živi u samonametnutom egzilu u Kataru.

Ispitivanje Palestinskog centra za politiku i istraživanja u lipnju pokazalo je da 67 posto ispitanika na okupiranoj Zapadnoj obali vjeruje da će Hamas naposljetku pobijediti Izrael. 

No u Pojasu Gaze to misli manje ljudi, samo 48 posto.

Republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Trump u petak je rekao da Izrael treba ciljati nuklearnu infrastrukturu Irana, nakon što je aktualni demokratski predsjednik Joe Biden rekao da bi na mjestu Izraela „razmislio” o gađanju iranskih naftnih postrojenja. 

Tenzije između Irana i Izraela su na visokoj razini, dok Izrael važe opcije kako će odgovoriti Teheranu na napad balističkim projektilima, koji je Iran izveo u utorak kao odgovor na izraelsku vojnu akciju u Libanonu.

Biden ranije u petak rekao da bi na mjestu Izraela „razmislio o alternativama gađanju naftnih postrojenja”, dodavši da Izrael još nije odlučio kako će izvesti protunapad te da se o tome „još raspravlja”.

Trump je kasnije u Sjevernoj Karolini kritizirao Bidena i otišao korak dalje sugerirajući da bi Izrael trebao „prvo gađati nuklearnu” infrastrukturu, a o ostalome „brinuti kasnije”, prenosi agencija France Presse.