Traje rok od 30 dana za predaju kandidatura: Do 2025. ostaju Šeparović, Arlović i Selanec

Teće rok od 30 dana za predaju kandidatura za novih desetero sudaca Ustavnog suda. Naime, prije deset dana istekao je mandat deset od 13 sudaca, pa im se mandat automatski produljio na još maksimalno šest mjeseci, dok Sabor ne odabere njihove zamjene. 

Mandati su istekli sucima Andreju Abramoviću, Ingrid Antičević Marinović, Snježani Bagić, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Lovorki Kušan, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću. Uz Miroslava Šeparovića, predsjednika Suda, do listopada 2025. redovni mandat traje Mati Arloviću i Goranu Selancu.

Tko ostaje?

Miroslav Šeparović (65) je predsjednik Ustavnog suda od 2016. godine, a sam kaže da se više neće kandidirati za tu poziciju. Rođen je u Blatu na Korčuli. Od 1986. do 1989. godine bio je sudac Općinskog suda u Zagrebu, a poslije toga je zaposlen u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, gdje ubrzo postaje zamjenik ministra. Bio je ministar pravosuđa u vladi premijera Zlatka Mateše, pa postao ravnatelj Hrvatske izvještajne službe. Iz HIS-a odlazi 1999. godine kad je i uhićen zbog sumnje da je dostavio tajne podatke medijima. Policija ga drži 40 sati, nakon čega ga sud oslobađa. Kao odvjetnik je trebao braniti Markača, međutim dva mjeseca prije suđenja sud u Haagu otkriva da je pod sukobom interesa i da ne može biti Markačev branitelj. U vrijeme Ive Sanadera je bio odvjetnik koji je na dužnosti zamjenika predsjednika Vijeća za građanski nadzor tajnih službi. 2009. godine je izabran za Ustavnog suca, a sudac je 30-ak godina. Vjenčani je kum Vladimira Šeksa, kad se potonji oženio Anicom Ressler, majkom Karla Resslera. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1981. godine, a doktorirao 2013. s temom 'Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske'. Autor je i koautor više knjiga i članaka iz područja građanskog prava i redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Spomen medaljom Vukovar i Redom kneza Branimira s ogrlicom. 

Mato Arlović (71) je bivši SDP-ovac i bivši saborski zastupnik, u čak pet mandata od 1990. do 2008. godine. Obnašao je dužnosti na više funkcija: bio je potpredsjednik Sabora i predsjednik i član  više saborskih odbora i komisija. Bio je i član više nadzornih odbora, u Badelu, HRT-a. U SDP-u je bio potpredsjednik stranke. Pripisivalo mu se da je prikriveni saveznik HDZ-a te da je u dogovoru s Vladimirom Šeksom zadržao izborni zakon koji onemogućuje dvostruko glasanje manjina, zbog čega ga je dio stranke smatrao odgovornim za gubitak parlamentarnih izbora 2003. godine. Arlović je sve te navode opovrgavao, dodavši da je on deklarirani protivnik dvostrukog prava glasa. Iz politike ga je izgurao Zoran Milanović, za kojeg Arlović nije htio da postane šef SDP-a. Milanović je, rješavajući se starih kadrova u stranci, Arlovića uoči izbora 2007. godine upisao na treće mjesto liste u V. Izbornoj jedinici, iako se ovaj nadao da će biti na nekoj od vodećih pozicija. Arlović je to odbio i kazao da napušta politiku. Arlović je rođen u Oštroj Luci u BiH, studirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku, a diplomirao je u skraćenom roku zbog nagrada iz znanja na fakultetu. Bio je delegat na 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije u Beogradu na kojem je došlo do raspada partije. Pravosudni ispit položio je 1995. godine, a doktorirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku 2012. godine  s temom "Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj - ustavnopravno uređenje i njihova proturječnost s ljudskim pravima i temeljnim slobodama". Sudac na Ustavnom sudu je od 21. srpnja 2009. godine. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem (odlikovanje SFRJ), Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

Goran Selanec (48) je najmlađi sudac Ustavnog suda, i jedan od autora najviše izdvojenih mišljenja na odluke Ustavnog suda. Na tu funkciju je izabran sa svega 41 godinu, a prije toga je bio zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Iza sebe već ima impresivnu karijeru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2000. godine, a dvije godine kasnije, magistrirao je na temu Europske konvencije o pravima čovjeka i njezinu utjecaju na hrvatski pravni sustav. Magistrirao je i doktorirao na jednom od najprestižnijih američkih sveučilišta - University of Michigan - na koje je otišao s preporukom svog mentora Siniše Rodina, jednog od naših najboljih stručnjaka na polju europskog prava. O Selančevim referencama dovoljno govori i podatak da je u to doba primljen i na Harvard, Northwestern, Stanford i Chicago, no sve ih je odbio zbog Michigana. Pred kraj studija počinje raditi i na zagrebačkom Pravnom fakultetu i to kao znanstveni novak na Katedri za ustavno pravo. Nekoliko godina kasnije, odnosno 2004., prelazi na novoosnovanu Katedru za europsko javno pravo na istom fakultetu. Od 2009. do 2012. radi kao nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova Europske komisije, a 2012. postaje i prvi hrvatski predavač na Akademiji europskog prava - Europäische Rechtsakademie, koju je osnovala Europska unija. 

Tko se može javiti?

Poziv je upućen pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Traže se kandidati iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, a mora ih biti više od broja potrebnih ustavnih sudaca koji se u konačnici biraju s najmanje 101 zastupničkim glasom

Miroslav Šeparović, trenutni predsjednik Ustavnog suda, rekao je da se neće opet kandidirati za tu poziciju.

- Logično je da parlament bira one osobe za koje smatra da su svjetonazorski bliske. Najvažnije je da tamo dođu ljudi s kredibilitetom. Držimo se Ustava i zakona, pogrešna je teza da smo mi politički eksponenti političkih stranaka, to ovaj saziv nije sigurno - rekao je za N1.

Ivan Malenica, predsjednik Saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, rekao je kako je realno na Sabor suce odabere na jesen, jer idu na ljetnu stanku 15. srpnja koja traje sve do 15. rujna. 

Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, ističe da je konsenzus između vladajućih i oporbe važan.

- Da bi se izabrali suci potrebna je dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru, dakle, nije dovoljna samo parlamentarna većina nego moramo imati više od sto zastupnika. Zato moramo postići dogovor s barem dijelom oporbe - rekao je novinarima na znanstvenom kongresu u Splitu.

Još prije tjedan dana, iz oporbe su rekli da su razgovarali o kriterijima po kojima treba birati suce.

- U razgovoru smo detektirali koji ljudi to nisu zadovoljavali, a pristalo se na njih i kako da dođemo do kvalitetnih ljudi koji nisu imali ozbiljne terete i mrlje, a sa stručnim ugledom. To se treba primijeniti na sve kandidate, kako one koje ćemo mi podržati, tako i one koji će imati podršku druge strane. Više ne možemo dozvoliti da netko tko ima neke mrlje, ogriješio se o zakon i u stručnom i javnom životu nije postupao vjerodostojno bude sudac Ustavnog suda - rekla je Sandra Benčić u petak, nakon raspisivanja poziva.

Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a je sa saborske govornice pozvala kolege da ograniče moć Ustavnih sudaca.

-  Ustavni suci imaju ogromnu moć, kao što smo nedavno vidjeli u našoj državi mogu čak i prijetiti da će poništiti volju birača na izborima. Treba priznati da su odluke koje su donosili po pitanju prava sloboda i ljudskih sloboda uglavnom bile dobre, no problem imaju kada treba odlučivati protiv vlasti, HDZ-ove vlasti. Ustavni sud nije isključivo pravno nego velikim dijelom i političko tijelo, zato većina zemalja prakticira neki oblik stranačkog dogovora dok neke otvoreno primjenjuju uravnoteženu diobu između stranaka i nitko ne propituje stručnost i nepristranost tako izabranih sudaca, rekla je među ostalim dodavši kako, nažalost, kod nas ustavni suci nisu ni stručni ni nepristrani - rekla je.