Tradicija opet živi: 'Vratile smo guske u našu Grabrovnicu. Ljudi su oduševljeni kad su na ispaši'

Naselje Grabrovnica u sastavu općine Pitomača u Virovitičko-podravskoj županiji, osim po pjesniku Petru Preradoviću, nekad je bilo poznato po guskama. Nije bilo kućanstva, od njih 140, koje nije imalo svoje jato. No guske u naselju nisu se mogle vidjeti posljednjih 30 godina. Kako bi se tradicija vratila u kraj, Udruga žena Guščarice sredinom travnja nabavila je jato žutih guščića. Danas tamošnji stanovnici ponovno mogu vidjeti guske na ispaši usred sela.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:56

Tradicija opet živi: 'Vratile smo guske u našu Grabrovnicu. Ljudi su oduševljeni kad su na ispaši' | Video: 24sata/Video

- U selu je jedna gospođa vodila brigu o njima. Kao male su dosta zahtjevne, ne smiju se smočiti ni biti na rosi. One jako brzo rastu i napreduju, a njihov rast i razvoj smo dokumentirali fotografijama. Nažalost, jedna je imala zdravstvenih problema te jato danas broji 19 gusaka - rekla je predsjednica udruge Lidija Dmitrus. 

Guske u Grabrovnici ponovno idu na ispašu na ledinu u sredini sela i prava su atrakcija. No zbog velikog prometa kad idu na ispašu, s guskama su žene iz udruge, a vjerno ih prati i čuva kujica Daša. Kad nisu na ispaši, guske su u ograđenom prostoru kako bi ostale zaštićene.

Dočekala i prebrojila

- Daša je u selo stigla dva dana prije jata gusaka. Dočekala ih je i prebrojila. Danas su prijatelji. Daša ih čuva i pazi dok su na ispaši - nastavlja Lidija.

Želja Udruge žena Guščarice jest da i druga kućanstva ponovno guske vrate u svoja dvorišta.

- Guske su za naš kraj jako bitne. Drago nam je da smo ih uspjeli vratiti u selo. Voljeli bismo potaknuti i druga domaćinstva da nabave svoje jato. Ljudi su oduševljeni, a bili bismo sretni kad bi barem pet kućanstava ponovno se odlučilo na držanje gusaka, jer kad one idu na ispašu, lijepo ih je vidjeti - navodi Lidija.

Zainteresiranih u selu, koji bi ponovno držali guske, ima. Na proljeće se nada podmladcima. Iako u okolici ima puno lisica, Lidija se nada da će kujica Daša zaštititi jato. Nekad se, prisjeća se, ledina usred sela bijelila od gusaka.

- Od 140 kućanstava, njih 100 nekad su imala svoje jato. Guske su bile na ledini na ispaši i taj prizor je bio predivan. Navečer bi svako jato išlo kući s ledine. One neće promašiti. Jako su dobri čuvari. Ako imate nekoliko guski ui dvorištu, ne treba vam kosilica. Sve što im treba za hranu su trava, voda i kukuruz, iako je on zanemariv u odnosu na travu - priča Lidija Dmitrus.

Guska je najstarija i najotpornija vrsta domaće peradi. Dobru reputaciju zaslužile su zbog kvalitetnog i ukusnog mesa, među gurmanima cijenjene jetre, ljekovite guščje masti, ali i najmekanijeg perja, kojim se pune blazine i jastuci.

- Guščja mast u narodnoj medicini poznata je kao odličan lijek za liječenje respiratornih problema. Naše bake koristile su je kao potpuno prirodno sredstvo protiv kašlja, bronhitisa, astme i upale pluća. Još puno ljudi traže guščje perje za punjenje jastuka i blazina, za koje kažu da je puno zdravije nego sintetički materijali i pjene koji se danas koriste - navodi Lidija.

Perje za čišćenje

Naši stari su od guščjeg perja nekad radili mazalice za tepsije, a krila su se koristila za čišćenje peći.

- Guska i sve od nje nekad se na selu u potpunosti iskoristilo - napominje Lidija.

Udruga žena Guščarice za početak listopada planira manifestacije, jer je ova godina za Guščarice - godina guske. Članice udruge žele sunarodnjacima, posebno mladima, predočiti kako upornost i strpljenje uz puno rada i zalaganja pridonose dobrobiti obitelji i sredini u kojoj žive.

- Danas rijetko kad možemo čuti da je netko pripremio jelo od guske, a nekad je, uz piliće, guska bila glavno jelo, posebno za blagdan Svih svetih i Božić. Želimo u svoj kraj vratiti običaje uzgoja, ali i tradicionalnih jela - ističe Lidija.

Budući da je obiteljska tradicija guščarenja danas rijetkost, a budućnost naših domaćih gusaka vrlo neizvjesna, Guščarice se trude ne bi li tradicija opstala i proširila se. Ne posvetimo li se ponovno njihovu uzgoju, uskoro bi domaće guske mogle nestati. Zato je svaka inicijativa održavanja tradicije hvale vrijedna.