Nakon 30 godina jato gusaka ponovno se može vidjeti na ispaši u selu. Za to su zaslužne članice Udruge žena Guščarice
NAKON 30 GODINA
Tradicija opet živi: 'Vratile smo guske u našu Grabrovnicu. Ljudi su oduševljeni kad su na ispaši'
Naselje Grabrovnica u sastavu općine Pitomača u Virovitičko-podravskoj županiji, osim po pjesniku Petru Preradoviću, nekad je bilo poznato po guskama. Nije bilo kućanstva, od njih 140, koje nije imalo svoje jato. No guske u naselju nisu se mogle vidjeti posljednjih 30 godina. Kako bi se tradicija vratila u kraj, Udruga žena Guščarice sredinom travnja nabavila je jato žutih guščića. Danas tamošnji stanovnici ponovno mogu vidjeti guske na ispaši usred sela.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:56
- U selu je jedna gospođa vodila brigu o njima. Kao male su dosta zahtjevne, ne smiju se smočiti ni biti na rosi. One jako brzo rastu i napreduju, a njihov rast i razvoj smo dokumentirali fotografijama. Nažalost, jedna je imala zdravstvenih problema te jato danas broji 19 gusaka - rekla je predsjednica udruge Lidija Dmitrus.
Guske u Grabrovnici ponovno idu na ispašu na ledinu u sredini sela i prava su atrakcija. No zbog velikog prometa kad idu na ispašu, s guskama su žene iz udruge, a vjerno ih prati i čuva kujica Daša. Kad nisu na ispaši, guske su u ograđenom prostoru kako bi ostale zaštićene.
Dočekala i prebrojila
- Daša je u selo stigla dva dana prije jata gusaka. Dočekala ih je i prebrojila. Danas su prijatelji. Daša ih čuva i pazi dok su na ispaši - nastavlja Lidija.
Želja Udruge žena Guščarice jest da i druga kućanstva ponovno guske vrate u svoja dvorišta.
- Guske su za naš kraj jako bitne. Drago nam je da smo ih uspjeli vratiti u selo. Voljeli bismo potaknuti i druga domaćinstva da nabave svoje jato. Ljudi su oduševljeni, a bili bismo sretni kad bi barem pet kućanstava ponovno se odlučilo na držanje gusaka, jer kad one idu na ispašu, lijepo ih je vidjeti - navodi Lidija.
Zainteresiranih u selu, koji bi ponovno držali guske, ima. Na proljeće se nada podmladcima. Iako u okolici ima puno lisica, Lidija se nada da će kujica Daša zaštititi jato. Nekad se, prisjeća se, ledina usred sela bijelila od gusaka.
- Od 140 kućanstava, njih 100 nekad su imala svoje jato. Guske su bile na ledini na ispaši i taj prizor je bio predivan. Navečer bi svako jato išlo kući s ledine. One neće promašiti. Jako su dobri čuvari. Ako imate nekoliko guski ui dvorištu, ne treba vam kosilica. Sve što im treba za hranu su trava, voda i kukuruz, iako je on zanemariv u odnosu na travu - priča Lidija Dmitrus.
Guska je najstarija i najotpornija vrsta domaće peradi. Dobru reputaciju zaslužile su zbog kvalitetnog i ukusnog mesa, među gurmanima cijenjene jetre, ljekovite guščje masti, ali i najmekanijeg perja, kojim se pune blazine i jastuci.
- Guščja mast u narodnoj medicini poznata je kao odličan lijek za liječenje respiratornih problema. Naše bake koristile su je kao potpuno prirodno sredstvo protiv kašlja, bronhitisa, astme i upale pluća. Još puno ljudi traže guščje perje za punjenje jastuka i blazina, za koje kažu da je puno zdravije nego sintetički materijali i pjene koji se danas koriste - navodi Lidija.
Perje za čišćenje
Naši stari su od guščjeg perja nekad radili mazalice za tepsije, a krila su se koristila za čišćenje peći.
- Guska i sve od nje nekad se na selu u potpunosti iskoristilo - napominje Lidija.
Udruga žena Guščarice za početak listopada planira manifestacije, jer je ova godina za Guščarice - godina guske. Članice udruge žele sunarodnjacima, posebno mladima, predočiti kako upornost i strpljenje uz puno rada i zalaganja pridonose dobrobiti obitelji i sredini u kojoj žive.
- Danas rijetko kad možemo čuti da je netko pripremio jelo od guske, a nekad je, uz piliće, guska bila glavno jelo, posebno za blagdan Svih svetih i Božić. Želimo u svoj kraj vratiti običaje uzgoja, ali i tradicionalnih jela - ističe Lidija.
Budući da je obiteljska tradicija guščarenja danas rijetkost, a budućnost naših domaćih gusaka vrlo neizvjesna, Guščarice se trude ne bi li tradicija opstala i proširila se. Ne posvetimo li se ponovno njihovu uzgoju, uskoro bi domaće guske mogle nestati. Zato je svaka inicijativa održavanja tradicije hvale vrijedna.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
