Ministar gospodarstva, Tomislav Ćorić, poručio je novinarima u utorak da zbog GDPR-a on ne može tražiti podatak o broju cijepljenih u svom ministarstvu. Niti, dodao je, on to uopće želi. A privatnici će to morati....
Tomislav Ćorić o cijepljenima u svom ministarstvu: 'Ja ne želim ulaziti u intimu zaposlenika'
U javno savjetovanje Ministarstvo gospodarstva na čelu s Tomislavom Ćorićem uputilo je izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se zabranio rad nedjeljom, izuzev 16 njih u godini, ali i ograničilo njihovo radno vrijeme do 21 sat. Upravo taj prijedlog ograničavanja radnog vremena odmah je izazvalo najviše kritika, posebno onih u turističkim središtima koji upozoravaju da to ne bi bilo dobro obzirom da smo turistička zemlja. Ministar Ćorić ističe kako ovo nije konačno rješenje već samo prijedlog o kojem javnost idućih mjesec dana može diskutirati.
'Prijedlog izmjena Zakona o trgovini nije konačno rješenje'
- Upravo smo na koaliciji imali tu temu. Treba imati na umu činjenicu da do sada radno vrijeme uopće nije bilo definirano i u tom kontekstu je bilo iskakanja pojedinih poslodavaca, posebno gdje neki rade i do 24 sata pa čak i tijekom noći. To želimo izbjeći, ali smo jasno naglasili upravo zbog toga da smo spremni na razgovor i saslušati ideje svih dionika - rekao je naglasivši kako će uvažavati specifičnost turističkih središta i dijela Hrvatske koji u ljetnim mjesecima živi tek u kasnim večernjim satima.
- Za tim ćemo ići, ali i za tim da radnicima omogućimo da svaki dan bude dijelom usmjeren i na njihov odmor - rekao je.
Ono što je u ovom prijedlogu paradoksalno jest to što se trgovine u crkvama, a Crkva se upravo najviše zalagala za zabranu rada nedjeljom, izostavlja od zabrane rada tim danom.
- Nije to paradoksalno - smatra Ćorić i ponavlja kako je ovo samo prijedlog, a da će se o svim tim detaljima u narednom periodu raspravljati.
- Dopustite da ovih mjesec dana donese konstruktivne sugestije svih dionika. Kao što znate, ovaj zakonski prijedlog je prije svega fokusiran na nedjelju kao neradni dan. Tu smo, s jedne strane, uvažili potrebu da se radnici u trgovini, koji vrlo često komuniciraju različitu poziciju od ostalih djelatnika, dovedu u situaciju da nedjelja bude dan koji je predviđen za njihov odmor i obitelj. A s druge strane uvažavamo i činjenicu da naše gospodarstvo dobrim dijelom ovisi o turizmu i zbog toga tih 16 radnih nedjelja koje bi omogućile punu aktivnost tijekom glavnog dijela turističke sezone - kaže.
Koliko je cijepljenih u njegovu ministarstvu: 'Pravila GDPR-a onemogućavaju situaciju u kojoj možete ući u svako ime i prezime i zahtijevati taj podatak. Ja ne želim ulaziti u intimu svojih zaposlenika'
Vezano uz uvjetovanje dobivanja potpora u privatnom sektoru s cijepljenjem radnika, novinari su ga pitali je li to prebacivanje odgovornosti s države na poslodavce. Podsjetio je kako je Hrvatska više od godinu dana suočena s krizom kakvu cijeli svijet do sada nije vidio, a koja je prouzročila ogroman ekonomski šok.
- A upravo kako bi doskočili toj situaciji, želimo na sve moguće načine iskoristiti prednosti koje svijet danas ima, a to je cjepivo. Svi oni koji su se cijepili ili se namjeravaju cijepiti nakon proteka vremena od preboljenja, spadaju u one koji brinu o sebi, ljudima oko sebe, bližnjima, daljnjima i u konačnici o hrvatskom gospodarstvu. Svi oni koji nisu, dovode u pitanje svoje zdravlje, kao i članova svoje obitelji, ljudi oko sebe i u konačnici zdravlje ekonomije - poručio je Ćorić pa istaknuo primjer Malte, koja u ovom trenutku ima preko 80 posto procijepljenog stanovništva.
- A to znači da će gaf, proklizavanje, nazovimo to kako hoćemo, bilo koje druge europske destinacije, ova zemlja dočekati potpuno spremna, preuzeti goste i odraditi svoju sezonu ekonomsku aktivnost na najboljoj mogućoj razini. Skraćivanje turističke sezone i njezin kraj u bilo kojem trenutku slično prošloj godini, znači podbačaj naše ekonomske aktivnosti i velike financijske, ali i ostale izazove u jeseni koja slijedi - poručio je naglasivši kako Vlada to želi izbjeći, ali što bi svi odgovorni građani trebali željeti izbjeći.
- Ovaj pristup mora se odnositi na sve. Tu ne govorim o privatnom i javnom sektoru. Tu govorim o svakom pojedincu u Hrvatskoj koji promišlja dobro ili ne dobro o budućnosti naše zemlje - poručio je ministar gospodarstva, koji dan ranije nije znao koliko se djelatnika u njegovom ministarstvu cijepilo.
Pa su ga novinari i danas pitali je li provjerio taj podatak.
- Nisam niti pokušavao. Mi u Ministarstvu konstantno na razini kolegija i pojedinih uprava komuniciramo da oni koji još nisu, učine iskorak i cijepe se. Kao što znate, pravila GDPR-a onemogućavaju situaciju u kojoj možete ući u svako ime i prezime i zahtijevati taj podatak. Ja ne želim ulaziti u intimu svojih zaposlenika - poručio je.
Na opasku novinara da upravo to oni traže od poslodavaca u privatnom sektoru i dostavljaju podatke o cijepljenim i necijepljenim radnicima kako bi za cijepljene dobili potpore, Ćorić poručuje kako to nije točno.
- Ne tražimo i nemojte imputirati. Mi tražimo i očekujemo da se svi dionici u društvu danas, sutra i prekosutra ponašaju odgovorno. Znači, razgovor s djelatnicima, odgovorno ponašanje znači ukazivanje na probleme i brojke. U ovom trenutku kad se netko premišlja da li mu je komotno ne cijepiti se do kraja ljeta ili da se ne cijepi uopće jer će se drugi procijepiti, čuo sam i takve argumentacije, Hrvatska, kao i sve zemlje Europe i svijeta broji tisuće umrlih od korona virusa, koji su naši prijatelji, rodbina i u konačnici obveznici plaćanja poreza u našoj zemlji - rekao je.
Upravo neodgovornošću, dodao je, ugrožavaju se dodatnih tisuće ljudi, ali i ekonomska stabilnost naše zemlje.
- HZZ, kao institucija koja propisuje pravila po pitanju mjera za očuvanje radnih mjesta i Vlada, koja u konačnici stoji iza HZZ-a, ima pravo promišljati tako da inzistira na odgovornosti svakog dionika u društvu. Svakog. Ne jednog, privatnog ili javnog - svakog - naglasio je dodavši kako smo u situaciji niže procijepljenosti od europskog prosjeka te daleko niže nego u ostalim mediteranskim zemljama, dakle konkurenata.
- U ovim okolnostima to mora biti posao svih nas - i mene u ministarstvu, gospodina u fondu i vas pred malim ekranima. Svih nas koji moramo moliti da se ljudi cijepe pa i inzistirati na tome da razmisle što neodgovornost nosi kao posljedicu.
Na ponovno pitanje kako očekuju od poslodavaca da dostave koliko imaju cijepljenih radnika, ako se on sam poziva na GDPR i ističe da taj podatak ne može tražiti u svom ministarstvu, Ćorić ističe kako se prava koja proizlaze iz HZZ-a trebaju vezati za odgovornost svake pravne osobe.
'Nitko nema ekskluzivno pravo da svojom neodgovornošću dovede u pitanje zdravlje onih s kojima se susreću'
- U konačnici takva prava koja nisu uobičajena, ona se ne događaju svake godine u svakom trenutku, su nešto što zahtijeva povećani stupanj odgovornosti. Naši poslodavci su tijekom ovih godinu i nešto dana činili sve da zajedno izađemo iz ove krize i učinili su to prilično uspješno. Sad imamo manjinu, ne poslodavaca nego osoba, koja ignorira odgovornost - poručuje Ćorić naglašavajući kako se svi trebaju probuditi i ovom problemu razmisliti.
Ponovio je svoj stav, naglasivši kako ga kolege u Vladi znaju, a to je da bi pristup motivaciji za cijepljenjem trebao biti jednak za sve.
- Nitko u Hrvatskoj u ovom trenutku nema ekskluzivno pravo da svojom neodgovornošću dovede u pitanje zdravlje onih s kojima se slučajno sretnu u liftu ili u restoranu ili bilo gdje. Nitko, ni jedna jedina osoba u ovoj zemlji - poručio je.
Inače, 24sata su još jučer poslala upit svim ministarstvima o broju cijepljenih zaposlenika - nismo do danas dobili odgovor niti iz jednog.
- Ja ne vidim kako bi vama taj podatak, osim propitivanja ovog stava koji ja iznosim, pomogao bilo kome. No, evo na sljedećem sastanku ću se raspitati o tome - poručio je na ponovni upit novinara kako ne zna taj podatak.
- Sada se kao društvo nalazimo u situaciji da lažni gurui pod egidom ravnopravnosti i zaštite raznih prava propagiraju pravo da ugroze sebe, druge i hrvatsku ekonomiju na najgori mogući način - dodao je.
Svaki poslodavac koji detektira da njegovi djelatnici nisu procijepljeni iz ovih ili onih razloga, naglasio je, treba razgovarati s njima.
- Jako je malo sektora koji nemaju baš ama nikakav doticaj s turizmom. I svaki taj poslodavac dobro zna da, ukoliko se turistička sezona se prekine, je njegov posao ugrožen pa i plaće njegovih djelatnika. Prošla iskustva su dovoljna da svaka razumna osoba u Hrvatskoj shvati da moramo biti odgovorni. Samo to - poručio je Ćorić.
Ćorića epidemiologa zateklo pitanje o Rimcu
A nakon što je Mate Rimac jučer preuzeo Bugatti, novinari su ministra gospodarstva upitali što to znači za Hrvatsku na svjetskoj razini.
- Covid pa Rimac - najprije je komentirao na što je dobio nazad odgovor kako je ministar gospodarstva te da je logično da ga se pita i o toj temi.
- Malo ste me zatekli s pitanjem. Ministar gospodarstva u malo otvorenoj ekonomiji poput Hrvatske samo može skinuti kapu do poda i čestitati na svemu onome što se na razini Rimac automobila događalo proteklo vrijeme. Sad je riječ o njemu, ali i neki drugi pokazuju takve rezultate. Činimo sve da u narednom razdoblju mi kao država ograničenja koja postoje smanjimo kako bi Rimac i ekipa bili još uspješniji i bolji - poručio je.
Rimac automobili, AD Plastik i ostali, dodao je, dokaz su da Hrvatska u segmentu automobilske industrije itekako ima svoje tržišne niše i jako dobro funkcionira.
- Ono što nam je trebalo kao društvu i ekonomiji je ovakva vrsta iskoraka. Rimac je to učinio. Kad čovjek sazna za tako dobre vijesti, ostane bez teksta - kaže Ćorić.
Vezano za 250 milijuna kuna kredita HBOR-a Brodosplitu i pitanje do kad će im država pružati ruku, ministar, ponavljamo gospodarstva, kaže da je taj kredit, koliko shvaća i koliko on ima informacija, odobren po standardnim uvjetima HBOR-a.
- I tu nemam što za dodati. Detalje ćete morati potražiti kod HBOR-a - rekao je.