Okvirna procjena šteta nastalih od srpanjskih oluja, otkrio je zagrebački gradonačelnik, je 25,1 milijuna eura. Pristiglo je 6254 prijava, a prema Zakonu Grad nije mogao proglasiti nepogodu. Zato donose odluku
Tomašević: 'Isplatit ćemo 70 posto od procjene štete, što je duplo više nego nakon potresa'
Uputili smo jučer u javno savjetovanje odluku o novčanoj pomoći za sanaciju štete od srpanjskog nevremena, kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavivši kako će odluka u savjetovanju biti 30 dana, nakon čega će odmah ići na sjednicu Gradske skupštine kako bi se novac mogao početi isplaćivati građanima.
Prijave šteta su se zaprimale do 7. kolovoza, dodao je, a prijavljeno ih je 6254 na privatnoj imovini.
- Sve su prijave obrađene, osim njih 200 jer osobe koje su ih prijavile nisu bile dostupne u trenutku kad su ih timovi došli verificirati. Očekujemo da će se i one verificirati u sljedećim tjednima kako se građani vraćaju s godišnjih odmora. 5318 prijava se odnosi na štete na građevinama, kućama i stanovima. Stručno radno tijelo Grada procjenjuje visinu svake pojedine štete, a tamo gdje iznos procjene štete prelazi 1600 eura, tada Grad koristi vanjske procjenitelje - rekao je.
Po Zakonu o prirodnim nepogodama, objasnio je, Zagreb nije mogao proglasiti nepogodu jer je kriterij da šteta mora biti 20 posto u odnosu na prihode.
- U odnosu na prihode Grada Zagreba, tolika šteta nije nastala. Da smo mogli proglasiti nepogodu, po Zakonu bi visina pomoći građanima mogla biti tek do 5 posto u odnosu na procjenu štete. Mi smo se ovom odlukom odlučili da potpora bude 70 posto od procijenjene štete uz dva limita - za građevine je limit 15.000 eura, a za vozila je limit 5000 eura. Ako se radi u istom kućanstvu o obje štete, to se kombinira - rekao je.
Okvirna procjena štete nastala od srpanjskih oluja, otkrio je, je 25,1 milijuna eura.
- Na poljoprivrednim površinama šteta je 600.000 eura, na osobnim vozilima, 1500 njih, je 1,5 milijuna eura, na građevinama, odnosno kućama i stanovima, je četiri milijuna, na ustanovama socijalne skrbi oko 350.000, zdravstvenim ustanovama 360.000, obrazovnim ustanovama 2,3 milijuna, sportskim 1,3 milijuna, kulturnim ustanovama 700.000 i Zagrebački holding, posebice štete koja je nastala na stablima plus sve druge podružnice, ukupno 13,2 milijuna eura - nabrojao je.
70 posto koje će Grad isplatiti za štete na građevinama i vozilima će biti oko četiri milijuna eura, dodao je.
- Kada je bio potres 2020., Grad je tada davao financijsku pomoć od 30 posto od procijenjene štete. Sada je prijedlog da dajemo 70 posto, što je dvostruko više nego tada - naglasio je.
Pomoć ne može biti u 100-postotnom iznosu štete, istaknuo je gradonačelnik.
- Jer građani koji su imali osiguranu imovinu, ispalo bi da bi onda bili oštećeni jer bi onda bili na gubitku jer su plaćali policu osiguranja, a oni koji nisu imali policu osiguranja bi dobili 100-postotni iznosi i to bi bilo nepravedno - rekao je.
Šteta na građevnim elementima višestambenih zgrada, dodao je, trebala bi biti pokrivena s policom osiguranja, kao i šteta nastala u zajedničkim prostorijama.
Trenutno ostalo oko 1200 neupisane djece u vrtiće
Njegova zamjenica Danijela Dolenec odgovorila je na pitanje o konačnoj brojci neupisane djece u dječje vrtiće.
- Zadnje smo brojke objavili nakon roka prigovora u srpnju kada smo istaknuli da je u gradske vrtiće upisano 7604 djece, što je 20 posto više nego godinu ranije. Treba to istaknuti, zahvaljujući novim kapacitetima i zapošljavanjima i boljoj organizaciji posla, ali smo suočeni i s velikim brojem neupisane djece - njih 2716. Ono o čemu smo tada govorili što će se sada mijenjati do jeseni i što se promijenilo su dvije stvari - jedno je činjenica da privatni i vjerski vrtići upisuju nakon gradskih, tada smo najavljivali da će oko 1100 djece još biti upisano u njih, dobra je vijest da je upisano oko 1500 djece - istaknula je.
A to znači, sumirala je, da je trenutno ostalo oko 1200 neupisane djece u vrtiće.
- Druga varijabla koja će povoljno utjecati na konačan broj su novi vrtići koje ćemo otvoriti na četiri lokacije, govorili smo o oko 500-tinjak mjesta do kraja godine i ta procjena i dalje stoji - poručila je.
'Možete čuti od ljudi svakakve kritike o nama, ali da smo nepošteni, to nećete'
Tomaševića je gradski zastupnik Ivica Lovrić optužio za namještanje natječaja za nabavku 11 rabljenih tramvaja iz Njemačke.
- Ja sam gradonačelnik glavnog grada ove države s proračunom od 2,2 milijarde eura, a kad gledamo i gradska poduzeća, to je preko tri milijarde eura i u više od dvije godine ni jedna korupcijska afera nije bila. Ni jedna. Naša tolerancija na namještanje bilo kakvih natječaja je nula. Nula. Kad takve optužbe dolaze od pročelnika bivše vlasti gdje su investitori nosili u torbama 50.000 eura u kešu u Ured gradonačelnika, a vjerojatno je i on tamo bio kada se to događalo, to govori o njemu. Kome bi se tu pogodovalo, Gradu Augsburgu? Nemojte me nasmijavati. Nevjerojatno mi je da takve optužbe dolaze od bivše vlasti koja je simbol korupcije u Hrvatskoj. Možete od ljudi na ulici čuti svakakve kritike o nama, ali to da smo nepošteni, to nećete - odgovorio je gradonačelnik.
'Ne trebaju građani brinuti za opskrbu plinom'
Na pitanje jesu li osigurali plin za građane za novu sezonu grijanja obzirom da je ugovor s PPD-om u mirovanju, Tomašević je poručio kako Gradska plinara opskrba ima važeće ugovore.
- Međutim, trenutno je u procesu prijava po novoj Uredbi Vlade vezana za pokrivanje razlike u odnosu na cijenu koju je Vlada definirala. U tijeku je aplikacija u Ministarstvu i to je to. Što se tiče opskrbe plinom, građani nikada ne trebaju brinuti jer postoji toliko zaštitnih mehanizama da će uvijek biti isporuke plina, što god se događalo - poručio je.