Tko kaže da u Hrvatskoj nema poduzetnika iz inozemstva?

Meksiko, Nizozemska, Kolumbija, Hrvatska... tako je izgledao put koji je Hermesa Arriagu doveo u Lijepu našu gdje je pokrenuo nekoliko projekata: Phoenix Arbor (http://www.phoenixarbor.org/), Harvest Think (http://www.harvesthink.com/), Naturalistas (http://www.naturalistaslab.com/) i Impact Hub Zagreb (http://zagreb.impacthub.net/). Hermes je inženjer agronomije, magistrirao je ekonomiju okoliša, posebno ga privlači skretanje s uobičajenih puteva ili strategija u rješavanju problema, vjeruje da je kreativnost iskra koja pokreće inovacije, a zabavu vidi kao preduvjet za učenje. Inženjer u teoriji i kreativac u praksi.

Hermes, kakvo je Vaše poslovno iskustvo i kako ste zapravo postali poduzetnik u Hrvatskoj?

Prvo predavanje o poduzetništvu slušao sam još u srednjoj školi. Kasnije, tijekom studija, također sam imao nekoliko predmeta povezanih s poslovanjem s naglaskom na praktične aktivnosti koje su ojačale moje poduzetničke vještine i mogućnosti. Međutim, tek radeći za međunarodnu kompaniju shvatio sam stvarnu vrijednost toga da postanem poduzetnik. Otkrio sam da do kraja svog života želim raditi za sebe i raditi ono što ja smatram da je pošteno i zanimljivo, a ne raditi za nekoga drugoga i raditi stvari koje ne želim. Nakon što sam završio svoj magisterij znanosti u Nizozemskoj, došao sam s djevojkom u Hrvatsku kako bismo istražili mogućnosti poslovanja. Ukratko, zajedno s ostalim suosnivačima Impact Hub-a Zagreb vidimo ogromne mogućnosti u podupiranju budućih poduzetnika i pomaganju u izgradnji zdravih ekosistema za društvene inovatore i poduzetnike. Posao kojim se bavim u Hrvatskoj je vrlo izazovan, ali istodobno prepun zadovoljstava irealiziranih pozitivnih promjena.

Koliko su važni ljudi koji rade na poslovnim projektima i poslovnim idejama?

Poduzetničko ponašanje dovodi do vrlo moćnih aktivnosti, primjerice, činjenica da ste trgovali proizvodom ili uslugom i zaradili novac povećava samopouzdanje i osnažuje pojedinca koji je zaključio taj proces prodaje. Zbog toga, smatram da je izvršavanje samih ideja (a usput i nevjerojatno učenje) puno korisnije i isplativije nego samo razmišljanje o poslovnim idejama. Na kraju, ono što se računa je dobro ostvarena ideja. Ideje same po sebi su ništa, bitno je njihovo ostvarenje.

Prema Vašem iskustvu, koji je najbolji način za odabir kvalitetnih suradnika?

Ako pod pojmom suradnici definiramo one koji s vama u istom timu rade na istom cilju, onda je odabir pravih osoba za taj tim iznimno važan. Kod svake osobe s kojom bih trebao raditi, uvijek ću pokušati vrednovati zbroj nekoliko karakteristika s primjerice, iznimnim znanjem u specifičnom području i prosječnom znanju na ostalim korisnim područjima. Vrlo cijenim sustav vrijednosti i principa kod osobe, iskustvo u radu na različitim pozicijama je uvijek plus, komunikacijske sposobnosti i dobar smisao za humor su mi isto važne da osjetim osobu. Jedini način da saznamo tko je najbolji suradnik je zapravo kroz zajednički rad, komunicirajući i upoznavajući se.

Kako graditi međuljudske odnose i rješavati konflikte?

Komunikacija, komunikacija i komunikacija. Princip rješavanja konflikata je znati kako slušati, suosjećati i pronaći dobar i učinkovit način dijeljenja i komuniciranja emocija.

Što mislite o projektu kao što je Pametnom idejom do uspjeha?

Hrvatska baš nije naj-poduzetnička zemlja na svijetu. Zbog toga je inicijativa kao što je Pametnom idejom do uspjeha, dobrodošla u promicanju poduzetničkog poslovanja. Također je potrebno ponovno odrediti koncept tko su poduzetnici; tko su oni koji ne samo da stvaraju dodanu vrijednost za sebe već i pozitivno utječu na zajednice u kojima djeluju i rade. U tom slučaju mediji imaju najveću odgovornost u oblikovanju percepcije ljudi i stvaranju pozitivnih koncepata za benefite cijelog društva. Također je potreban i zdrav lokalni ekosistem koji podupire pojedince da pokreću poslove, potrebne su institucije i organizacije koje uvode poduzetničku edukaciju usmjerenu na praksu, zatim subjekti koji financijski podupiru poduzetnike u ranoj fazi i na kraju mjesta gdje novi poduzetnici mogu započeti svoje poduhvate, gdje osjećaju da je dijeljenje ideja dobrodošlo, igralište gdje se na pogreške gleda kao na normalan dio poduzetničkog puta.

U okruženju kao što je Hrvatska, gdje su pristup mreži mentora i mreži podrške, pa i pristup globalnim tržištima, ono što može katapultirati ideju do uspjeha, mediji imaju značajnu ulogu, isto kao i mjesta kao što je Impact Hub Zagreb.

Kako je to biti stranac poduzetnik u Hrvatskoj? Koji su najveći izazovi poduzetničkog poslovanja kod nas?

Najveći izazov je razmišljanje i nedostatak razumijevanja za poduzetničko ozračje. Isto tako nevjerojatno je primijetiti razinu negativizma svuda uokolo što također utječe na ponašanje i odluke ljudi. S druge strane, imate visoko sposobne diplomirane ljude bez posla, a statistike o nezaposlenosti unutar ovog demografskog sektora rastu svake godine. Dok u ostalim zemljama u razvoju u različitim krajevima svijeta mladi doista stvaraju svoje poslovne prilike, u Hrvatskoj baš i nema puno pojedinaca koji bi izašli iz svoje zone komfora i preuzeli rizik. Pred vama je puno posla koji se odnosi na mijenjanje razmišljanja prema poduzetništvu, kao i demistificiranje poraza.