Ana Pepelko iz Gardinovca, koja se posebno angažirala oko pronalaska uzroka neviđenog trovanja pčela u Međimurju, rekla je kako je podignuta kaznena prijava i policija istražuje tko je otrovao pčele
Tko je ubio pčele u Međimurju?
Nije bitno na koji je način došlo do trovanja pčela, jer je samo važno da su one otrovane. To sam odmah prvi dan uočio na svojim košnicama. Pčele su padale, pokušavale uzletjeti, ali su bile dezorijentirane te su umirale, a i sad u mukama, rekao nam je vidno razočaranim tonom Antun Lisjak (70), pčelar koji ima 70 košnica.
POGLEDAJTE VIDEO: Pomor pčela u Međimurju
Pokretanje videa...
Dok se čekaju nalazi obdukcije umrlih pčela iz Mariborskog instituta, jer u Hrvatskoj ne postoji ustanova koja bi to napravila, pčelari iz Međimurja, kojima je od 9. lipnja umrlo oko 60 milijuna pčela u gotovo 1150 košnica, ne stoje prekriženih ruku. Danas bi iz susjedne Slovenije pčelarima nastradalog područja trebala stići pomoć u donaciji matica.
- To su prvi koraci koje smo poduzeli kako bismo pomogli našim članovima i članovima drugih udruga dok čekamo rezultate analize Instituta iz Maribora. Kako je župan Matija Posavec proglasio elementarnu nepogodu, ako se potvrde sumnje pčelara u trovanje, onda otpada naknada štete s naslova elementarne nepogode i vjerojatno će pčelari pojedinačno ići u sudske tužbe - poručio je predsjednik Udruge pčelara Željko Trupković.
Ana Pepelko iz Gardinovca, koja se posebno angažirala oko pronalaska uzroka neviđenog trovanja pčela u Međimurju, rekla je kako je podignuta kaznena prijava i policija istražuje tko je otrovao pčele
Svi sugovornici, pa tako i Antun Tot (76), rekli su nam da se ovaj katastrofalni ekološki incident mora do kraja istražiti i pronaći odgovoran za pomor kakav ne prate ni najstariji pčelari, jer će se u protivnom izvući dva zaključka. Jedan da svatko može raditi što želi, a drugi da pčelari doista nikome ne trebaju. Inače, EU je zabranila primjenu triju najčešćih neonikotinoida - klotianidina, imidakloprida i tiametoksama na svim usjevima na otvorenom jer su oni, premda neškodljivi za ljude, štetni za pčele.
Fond pčela se smanjio
- Pomor pčela zbog pesticida, koji se spominje zadnjih godina, djelomično ima veze s istinom. O tome puno više znaju pčelari, no uzroci pomora su višestruki - od vremenskih uvjeta i promjena, preko pesticida pa do bolesti pčela koje dolaze u valovima. Fond pčela nam se počeo jako smanjivati, što je veliki problem jer one oprašuju voće i povrće, a onda njihov pomor utječe i na razvoj voća i povrća. Inače, pčelari znaju da svoje košnice ne smiju stavljati blizu polja na kojima se koriste pesticidi ili se zna da će se oprašivati - kaže nam Marijan Katalenić, koji je godinama vodio Odjel za zdravstvenu ispravnost hrane HZJZ-a, a tek odnedavno je u mirovini.
Od četvrtka, 16. travnja, u Hrvatskoj se više ne smije koristiti klorpirifos, za koji se ispostavilo da uzrokuje poremećaje u razvoju kod djece. Taj pesticid se kod nas primjenjivao zadnjih 14 godina.
- Prije nego što pesticid stupi na tržište, mora se dokazati funkcionalna uloga u obrani od štetočina. Potom se procjenjuju toksična doza pesticida i njegovo djelovanje na cijeli životni lanac od biljaka, životinja pa do čovjeka. Tek nakon toga, ako zadovoljava kriterije, stupa na tržište. Kad ste procijenili i pustili na tržište, to ne znači da je sve gotovo. Evaluirate svaki određeni broj godina, skupljate podatke o njima o mogućem unosu u ljudski organizam i u tijekom svih tih godina analiza došlo se do saznanja da ovaj lijek ima negativno djelovanje na određenu populaciju. Ako se pokaže da postoji i minimalna vjerojatnost da utječe na ljudski organizam, pesticid se izbacuje iz upotrebe. Na djecu je imao najveći učinak zbog njihove manje tjelesne mase - pojasnio nam je Katalenić.
Iz Ministarstva poljoprivrede nam pojašnjavaju kako je u Hrvatskoj bilo registrirano sedam sredstava za zaštitu bilja na osnovi klorpirifosa.
Pesticidi su opasni za ljude
- Prije sedam godina podneseni su zahtjevi za produljenje odobrenja aktivne tvari klorpirifos na razini EU-a. Procjenom rizika kod razmatranja u postupku ponovnog odobravanja predmetnih aktivnih tvari identificirane su sljedeće zabrinutosti: nije se mogao isključiti genotoksični potencijal, jer su nađeni pozitivni rezultati u nekoliko in vitro i in vivo studija, toksikološke referentne vrijednosti nisu se mogle utvrditi i tako provesti relevantne procjene rizika za potrošače, zabilježeni su učinci na razvojnu neurotoksičnost (op.a., pojava negativnih učinaka na živčani sustav nakon izlaganja kemikaliji te epidemiološki dokazi koji pokazuju povezanost između izloženosti klorpirifosu tijekom razvoja i nepovoljnih ishoda neurorazvoja kod djece) - pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede koji je bio postupak zabrane ovog pesticida.