Tim Orešković je predsjednici Kitarović smanjio troškove

Vlada je nakon mjesec dana donijela smjernice državnog proračuna prema kojima im je glavni plan povećanje prihoda na račun EU fondova. Vjeruju da će uspjeti izvući 78 posto više fondovskog novca nego prethodnici.

- A sad treba krenuti - kratko je poručio premijer Tihomir Orešković nakon što je ministar financija iznio smjernice proračuna.

U brojkama izgledaju ovako: rast prihoda na 113 milijardi kuna i rashoda na 120,4 milijardi kuna, iz čega će proizaći gospodarski rast od dva posto. Kao što je i prije smjernica najavljivao, plaće i mirovine neće dirati.

- Što se tiče ušteda, mirovine nismo dirali. Predvidjeli smo i određeno povećanje. Kod plaća za ovu godinu predvidjeli smo onih 0,5 posto minulog rada. Napravljeno je temeljito skeniranje proračuna po aktivnostima i programima. Tražili smo način kako rashodnu stranu svesti u limite koji su održivi - kaže ministar Marić.

Na plaće se ove godine planira potrošiti 25 milijardi kuna. Iako kažu da se plaće neće smanjivati, navode u projekciji da će ti rashodi pasti za 84,3 milijuna kuna.

Iste plaće za isti posao

Najavljeno je i usklađivanje plaća gdje više neće dva činovnika koja rade isti posao u dva različita ministarstva imati i različite plaće. Mjera je to za koju će se pobrinuti ministrica uprave.

- U državnim službama radi 58.000, a u javnim službama 169.000 zaposlenih. Osobe koje obavljaju iste poslove u ovim sektorima različito su plaćene i to se mora mijenjati. Ideja je da se napravi pregled radnih mjesta, da se ona potom opišu, kako bi se nakon toga napravio sustav ocjenjivanja utemeljen na objektivnim kriterijima - pojasnila je ministrica Dubravka Jurlina Alibegović i prije Marića što će biti s plaćama.

No nitko više ne spominje onih 1,8 milijardu kuna, za koliko bi plaće službenicima trebale rasti po sporazumu iz 2009. U planu ih nema, a sindikati za sada šute. No istodobno se planira povećanje rashoda za zaposlene financirane iz EU sredstava u iznosu od 40,4 milijuna kuna. Radi se o ljudima koji će sudjelovati u sustavu upravljanja i korištenja EU fondova.

EU i administracija

- Itekako je moguće da se fondovi više iskoriste, no ključni preduvjet za to je da se ljudi oslobode komplicirane papirologije. Vjerujem da to Vlada može napraviti na način da uspostavi dobre odnose s ključnim ljudima u EU po tom pitanju te da se u red dovede i naše ljude koji rade na takvoj vrsti dokumentacije - smatra bivši ministar finacija Slavko Linić te dodaje: “Svi koji su pokušali doći do europskog novca znaju kolike su probleme imali s administracijom. To treba maksimalno pojednostaviti, a projekata i volje uvijek je bilo”. Vladu danas čeka novi test po pitanju smjernica jer će od Valdisa Dombrovskog, potpredsjednika EK, doznati što međunarodne organizacije misle o hrvatskom planu i proračunu.

- Razgovarat ćemo o smjernicama. Očekujemo i daljne dolaske komisije te razgovore. Za prvu ruku mogu reći da su poruke ohrabrujuće - komentirao je Marić što očekuje Vladu od europskih “nadzornika”.

Jedan od glavnih ciljeva ovog proračuna jest nastavak privatizacije državnih tvrtki. Vlada ističe kako se to odnosi isključivo na one koje nisu od velikog strateškog interesa. Time žele aktivirati državnu imovinu. Riječ je o manjinskim državnim udjelima u tvrtkama poput Končara, Podravke i Hrvatskog telekoma. Od ukupno 644.908 dionica Končar - elektroindustrije država posjeduje 25 posto dionica. Gledajući prosječnu cijenu po kojoj se trgovalo ovim dionicama u zadnjih pola godine, država u Končaru ima vrijednost od oko 419 milijuna kuna. Predsjednik uprave Končara Darinko Bago na konferenciji “Proračun zaokreta” nije komentirao mogućnost izlaska države iz Končara nego se isključivo osvrnuo na rješavanje pitanja rasta izvoza.

Nastavlja se privatizacija 

- Premijer je dao opći okvir i još nije dao detalje. Ja kao predsjednik Hrvatskih izvoznika očekujem vidjeti kako će biti riješen problem hrvatskog izvoza jer mi kao izvoznici vjerujemo da je jedino rješenje izlaska Hrvatske iz krize zapravo snažni rast izvoza - rekao je Bago.

Ponovio je i da niti jedan rez nije donio istinski rast, ali da treba rezati sve što je neracionalno. Što se Podravke tiče, država ima 19,69 posto svih dionica od ukupno 1,402.411 dionica. Nihova cijena se u proteklih šest mjeseci kretala od 310 po dionici. Zadnje transakcije bazirane su na 317 kuna, a po tome Vlada u tim dionicama ima vrijednost od oko 444 milijuna kuna. Hrvatski telekom je u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma, no država još posjeduje 958.096 dionica. To je samo 1,17 posto ukupnog vlasništva, no prema zadnjim procjenama, njihova vrijednost iznosi oko 136,05 milijuna kuna. Budući da je premijer Orešković najavio kako planira iskoristiti državnu imovinu u vrijednosti od pola milijarde eura, još nije poznato gdje nemjerava namaknuti 370 milijuna eura, jer ove dionice dosežu ukupnu vrijednost od oko 130 milijuna.

- Nama je vrlo bitan realan plan. Najlakše je napuhati brojeve pa da Europska komisija kaže kako to nema logike. Dva posto je realan plan. Mi smo predložili tri posto deficita, što je vrlo ambiciozno, ali je realno. Deficit smo vrlo jasno smanjili, i to na ta tri posto. Bavit ćemo se i dugom. Od svakog mjesta smo očekivali reforme, i to ćete isto saznati prije 10. ožujka, koje su to reforme. Neke sam već prezentirao, ali bit će i dodatnih - istaknuo je jučer na sjednici Vlade premijer Orešković.

Dok on čekuje reforme, Marić očekuje od ministarstava određene uštede, ali ne i od Vlade. Naime, u 2016. planira čak povećanje troškova Vlade za 20 milijuna kuna. No Ured predsjednice morat će se “stisnuti” za oko 2,5 milijuna kuna.

I Kolindu čekaju rezovi

S obzirom na to da upućeni kažu kako predsjednica neće dopustiti rezanje proračuna MORH-a, bit će zanimljivo pratiti gdje će MORH uštedjeti 268 milijuna kuna. Jer za toliko se planiraju rezati njima rashodi. MUP će morati rezati više od deset milijuna kuna, a Ministarstvo branitelja, koje još nema ni ministra, ima naputke što treba činiti, a to je skresati proračun za 56 mil. kn. Rezovi rashoda čekaju i Ministarstvo vanjskih poslova za više od 75 milijuna kuna, ali zato će Ministarstvo gospodarstva dobiti “poticajnu injekciju”. Njemu će rashode povećati za 252 milijuna kuna, no u idućim godinama je plan da ih i ono smanjuje. Rezovi čekaju i poduzetnišvo, kulturu, poljoprivredu, graditeljstvo...

’A sad idemo svi zajedno delati’ 

Premijer očekuje da do 10. ožujka, kad bi trebao biti gotov proračun, ministri predstave reforme o kojima su svi u vrijeme izbora pričali, a nakon sastavljanja Vlade “zaboravili”. Ističe kako je on neke već i sam prezentirao, no jedina svima jasna je ona od 7500 kuna po novorođenčetu. Premijer Orešković se još jučer pripremao za razgovor s potpredsjednikom EK, koji ga čeka danas.