Teolog o spaljenom migrantu: 'Ako govor mržnje pravdaju tradicijom, bolje da je nema...'

U Čavlima kod Rijeke su kao pusta, krnju, fašnika, objesili lik stranog radnika, lutku tamne puti, krezubicu s bradom, nazvali ga Škuribando Fureštić. Pravdaju se navodnim nedavnim incidentom, tvrde da su četvornica stranih radnika indijskog porijekla "htjeli ograničiti slobodu kretanja" starijem djetetu iz njihovog mjesta dok se dječak vraćao kući po mraku. Policija je navodni pokušaj otmice djeteta demantirala, apelirajući na sve u javnom prostoru da "ne objavljuju i ne šire neprovjerene informacije te potiču na netrpeljivost prema pojedinim osobama".

Prije četiri godine su maškare u Imotskom, podsjetimo, pustom kao glavnim krivcem za sve probleme, proglasili gay par, s djetetom u liku SDP-ovca Nenada Stazića, kojem su na čelu nacrtali petokraku. Pred djecom koja su to gledala spalili su taj "tročlani" pust, nakon čega su gorjele i društvene mreže. Udruga Čavjanske maškare iz Čavli je svog pusta skinula nakon tjedan dana, ali su najavili konferenciju za novinare na kojoj će objasniti "pozadinu priče", a onda pusta, ovaj put obrijanog, opet vratiti da visi. Može li se spaljivanje odnosno vješanje likova - pripadnika manjina opravdati tradicijom maškara?

Nema opravdanja!

- Za takvo nešto nema opravdanja - krivnju svaljivati na manjine, seksualne, etničke, bilo koje. Objesiti odnosno spaliti lik političara ili bilo koga na poziciji moći nije isto kao i ovo - moćnicima se nakon toga neće ništa dogoditi, ali se manjina zato može osjetiti jako ugroženom, kaže za 24sata Zoran Grozdanov, teolog i sveučilišni predavač iz Rijeke. To je, dodaje, govor mržnje. 

- Mislite li da bi se vješalo lik nekog ukrajinskog izbjeglice? Krivnja za stanje u kojem jesmo nije u manjini - ni gay par niti Indijac nisu krivci za naše stanje. Ako će govor mržnje biti tradicija, bolje da ju onda ugasimo, dodaje teolog. Kako zaključuje, Hrvatska ima veliki priljev stranih radnika, a nikakvu integracijsku politiku.

KOLUMNA: TOMISLAV KLAUŠKI Vješanje lutke Indijca nije puko karnevalsko ismijavanje, već je to kreiranje atmosfere linča

- Ovakva vješanja i spaljivanja pusta samo će doprinijeti getoizaciji. Integracija pretpostavlja, osim državne politike, i pozitivan stav prema manjinama, želju stanovništva da ih integrira. Nedostatak te politike, i ovakva praksa vješanja vodi prema tome da budu getoizirani. Kad ih se getoizira, žalit ćemo se kako su neprilagođeni. Za Novu godinu su izašli na Jelačićev trg, slaviti, uklopiti se, i reakcije su bile negativne, upozorava Grozdanov.  

Širenje mržnje

U općoj atmosferi straha, koja sve više vlada u Hrvatskoj i u svijetu, svako poigravanje s mogućim širenjem mržnje prema “drugima i drugačijima” previše je opasno da bi se moglo opravdati, ističe Valentina Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci .

- Hrvatska je u zadnje vrijeme pozvala vrlo velik broj stranih radnika kako bi popunila radna mjesta koja ostaju ispražnjena, ali, s druge strane, nije osigurala gotovo nikakve politike integracije i prilagodbe na novo, znatno heterogenije društvo u Hrvatskoj. Stoga ne čude ovakvi incidenti, a bojim da će ih biti sve više ako svi zajedno ne preuzmemo odgovornost za naš zajednički život u ovoj zemlji. Jer, ako ništa drugo, jasno je da radnici iz stranih zemalja i mi, domaćini, jedni druge trebamo, dodaje. Iskreno se nada da "ćemo svi zajedno, pa i oni skloniji homogenoj sredini, pomalo otkriti sve ljepote i prednosti života u multikulturalnom društvu". 

STRAŠNO Skandal u Čavlima! Objesili su lutku migranta pa je skinuli: 'Obrijat će ga pa vratiti gore'

- Poručujemo da nismo otvoreno društvo, promovira se diskriminacija, predstavlja strane radnike kao prijetnju, neutemeljeno. Slučaj u Čavlima oko Božića, za što su neki mještani optužili strane radnike, bio je lov na vještice. Strani radnici s tim nisu imali veze, napominje sociologinja Margareta Gregurović, stručnjakinja za sociološke aspekte etničkih predrasuda.

- Konstantno treba educirati i senzibilizirati javnost, kako institucije, tako i mediji, navoditi primjere dobre prakse, pokazati ljudima zašto strani radnici dolaze. Da svi shvate kako nisu nikakva prijetnja, zaključuje sociologinja.