Tematska sjednica oko Drave: 'Otkrili smo niz nepravilnosti, vlasnik platio 152.000 eura'

Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša, Sandra Benčić, organizirala je u petak u Saboru tematsku sjednicu oko požara u tvornici Drava International te sličnih događaja na oporabilištima otpada na kojoj su predstavnici nadležnih institucija govorili o situaciji u toj osječkoj tvrtki. Iz DORH-a su nedolazak ispričali činjenicom da su u tijeku izvidi, koji su tajni, pa da o slučaju ne mogu pričati. Vlasnik Zvonko Bede je, podsjetimo, neki dan uhićen. 

- Tri mjeseca su prošla od požara, Bede, ne da je mogao uništiti dokaze nego je mogao i pobjeći iz države. Ovo što DORH radi je opstruiranje postupka. Samo je Bede uhićen, a odgovorni za ovo su i glavni državni inspektor Andrija Mikulić, državni tajnik Mile Horvat, ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut, koji nisu uhićeni. Postupanje nakon tri mjeseca je skandalozno - ustanovila je zastupnica Karolina Vidović Krišto. 

Predsjednica Benčić naglasila je kako cilj ove tematske sjednice nije voditi kazneni postupak. 

- Nego da vidimo možemo li prijedlozima unaprijediti sustav prevencije ovakvih događaja i reagiranja kada se dogode - poručila je.

'Jedini doticaj Ministarstva s Dravom je u raspisivanju javnog poziva'

Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva zadužen za resor zbrinjavanja i reciklaže otpada, pojasnio je ulogu Ministarstva u okviru Zakona o gospodarenja otpadom. 

ODLUKA SUDA: Bede i još dvojica osumnjičenih idu u istražni zatvor na 30 dana

- Odgovornost i štetu na okoliš utvrđuje nadležna inspekcija koja obavlja očevid, operater, onaj koji vodi pogon, u određenom roku dužan je napraviti sanacijski program koji prolazi monitoring u Ministarstvu i koje daje suglasnost na njega. 2021. smo na osnovu iskustava u Zakon o gospodarenju otpadom uveli bitno jamstvo, radi se o ekonomskom institutu, financijskom jamstvu, koji služi za saniranje lokacija na kojima je ostavljen otpad nakon prestanka rada određenih tvrtki ili odlaska u stečaj. Operater ju upućuje onome tko izdaje dozvolu za gospodarenje otpadom, to može biti bankarska garancija ili polica osiguranja osiguravajućeg društva, a kojom se sanira da onaj otpad, kada gospodarstvenik prestane s radom, ne ostane na teret državi nego da bude plaćeno iz tog financijskog jamstva - istaknuo je Horvat, na kojeg se žestoko obrušila zastupnica Vidović Krišto. 

- Do ove ekološke katastrofe ne bi došlo da nije bio niz propusta Ministarstva gospodarstva. Kako je moguće da imamo samo jednu tvrtku koja radi obradu plastike? Bede je stvorio monopol, što je radila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja? Ništa. Bede nije mogao raditi sam, ako je imao odobrenje za 20.000 tona, a skladištio je 500.000 - što je radio cijeli niz institucija, vi koji ste državni tajnik nadležan za taj segment? Niste nadzirali, a rekli ste da ste dužni. Bilo je 25 posto više otpada, kako vi ostali niste uhićeni nego samo Bede - pitala ga je, a Horvat naveo koji je bio jedini doticaj Ministarstva s ovom tvrtkom. 

- Ministarstvo raspisuje javni poziv za davanje ovlaštenja, zahtjev se podnosi Ministarstvu, a ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete. Mi smo raspisali poziv prije dvije godine, javile se dvije tvrtke, nisu imale uvjete. Nije istina da Drava ima monopol, postoji 41 tvrtka obrađivač PET-a, samo ih sedam proizvode nešto drugo, ostali melju i šalju u Austriju i Mađarsku pa uvozimo gotov proizvod. Za proizvodnju novog proizvoda od PET-a potreban je visok tehnološki nivo obrade, na ponovljeni poziv se jedino Drava javila i dobili su ovlaštenje, koje uskoro ističe, a koji postižu stope recikliranja koje mi prijavljujemo EU. Znači, ta tvrtka je sa svojim kapacitetima izvršavala određene ciljeve u korist države i Ministarstvo u slučaju Drave pojavljuje samo kad raspisuje poziv. Za dvije, tri godine ističe ovaj pa ćemo raspisati novi, na koji se može javiti bilo tko iz EU - poručio je Horvat naglasivši kako je cilj države da se od PET-a radi novi proizvod, a ne da se melje i šalje Mađarima pa gotov proizvod uvozi od njih. 

- Imamo još jednu tvrtku, nije samo Drava u državi koja ima ovlaštenje. Mi smo mala država, ja bih volio da imamo više koji mogu investirati u velike i skupe kapacitete, nažalost, nemamo, o tome se radi, a naša uloga je samo kada smo raspisivali poziv - dodao je, a Vidović Krišto ukazala na činjenicu da nije odgovorio kako je moguće da je u Dravi bilo 25 posto više uskladištenog otpada od maksimalne količine dozvoljene dozvolom. 

Jasmin Sadiković iz Zelenog Osijeka pitao ga je zašto nitko iz Ministarstva nije bio tog dana kada se dogodila najveća ekološka katastrofa u novijoj hrvatskoj povijesti na licu mjesta. 

- To treba pitati ministra koji je tada bio ministar, a koji je imao stav da se tamo ne trebamo pojaviti - rekao je, a Vidović Krišto oplela još po njemu da je upravo on taj dan pio kavu s Bedeom. 

- Ja sam se tamo zatekao sasvim slučajno - rekao je pa se javila i SDP-ova Mirela Ahmetović. 

- Nečuveno mi je čuti ovaj odgovor, kaže državni tajnik da se sasvim slučajno našao s vlasnikom poduzeća koji je počinio niz prekršajnih i kaznenih djela i koji sada sjedi u zatvoru. A jeste li se slučajno našli s vatrogascima, zaposlenicima, stanovništvom - pitala ga je na što je Horvat rekao da nije jer je ulaz u krug tvrtke bio blokiran. 

ZVONKO BEDE Bede dao ostavku na mjesto direktora da izbjegne pritvor

- Nisam bio u prilici razgovarati s vatrogascima. Ja sam dolazio iz Zagreba i vidio taj požar, ali cijeli prostor je bio blokiran za ulazak, nije se moglo ući u krug tvrtke. Izdaleka sam gledao s vozačem i kraj ceste sam naišao na tog čovjeka, stao, kratko smo popričali i to je cijela priča -  kazao je, a Sadiković mu uzvratio kako nije točno da se nije moglo prići u krug tvrtke. Ako je mogao on, dodao je, onda je malo vjerojatno da ne bi pustili visokog dužnosnika. 

Horvat je dodatno razbjesnio Vidović Krišto, koja je otišla i predaleko van ove teme.

- Sama činjenica da ste vi državni tajnik je sramotna i nedopustiva, ali niste vi za to krivi, Vlada vas je postavila. Dok nam generali gule kazne, vi koji ste bombardirali neselektivno Osijek neselektivno, za što ste i dobili nadimak Mile Topdžija,  morate odgovarati za nedostojno i sramotno zastupanje Ministarstva i sve propuste koje činite. Zašto nije nadzirano koliko je više plastike tamo bilo - pitala je ponovno.

- Državni tajnik nije nadležan za nadziranje količine otpada i da to uspoređuje s dozvolom, tu su DIRH i svi ostali, a dozvolu je izdao ured Osječko-baranjske županije. Što se tiče ovog drugog, o čemu nikad nisam govorio, nadimak Topdžija sam dobio davno u raspravi od kolege zastupnika, koji mi se kasnije ispričao, a nikad nisam bio topdžija - rekao je, a Benčić zaustavila ovu raspravu.

DIRH: 'Utvrdili smo niz nepravilnosti'

Iz Državnog inspektorata su naveli kako je Dravi dozvola za gospodarenje neopasnog otpada izdana u listopadu 2020. za postupke skladištenja, razvrstavanja i oporabe otpada s maksimalnom količinom od 20.000 tona i to na 10 godina. 

- Nakon ovog događaja utvrđene su nepravilnosti s osnove gospodarenja otpada, zaštite okoliša i zraka zbog čega su pokrenuti i upravni postupci. Dva rješenja su već izvršena, dva se još poštuju, jedno za uklanjanje odbačenog otpada još nije izvršeno, uložena je žalba operatora koju rješava Ministarstvo gospodarstva, no žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Pored toga su pokrenuti i prekršajni postupci - svi su plaćeni. Preko 152.000 eura je plaćeno kazni samo s osnova postupanja inspekcije zaštite okoliša. Tu je postupala i inspekcija rada koja je isto utvrdila nepravilnosti - jedan stroj nije imao uvjerenje o ispravnosti, jedan radnik je obavljao poslove za koje nije bio osposobljen, donesene su uprave mjere koje su sve izvršene - rekao je pomoćnik glavnog državnog inspektora Krunoslav Bašić pa nastavio dalje. 

TRI MJESECA NAKON POŽARA Osječko-baranjski župan: 'Očekujemo odgovore o požaru u tvrtki Drava International'

- Tvrtka zapošljava 510 radnika, zatečeno je 117 stranih iz trećih zemalja, a utvrđene su nepravilnosti iz povrede propisa Zakona o radu u vidu evidencije radnog vremena, preraspodjeli radnog vremena, isplata plaće niže od minimalne, zakašnjelih prijava radnika, nedostatka dozvola za boravak i rad... Plaćene su sve kazne - kazao je. 

Osim nadzora unutar samog pogona, sanitarna, veterinarska i poljoprivredna inspekcija, dodao je, odmah su provele monitoring na širem području izuzimanjem uzoraka kontinuirano četiri tjedna. 

- Uzeto je 110 uzoraka voća i povrća, poljoprivrednih kultura, tla, jaja, mlijeka, hrane za životinje. DIRH je tražio preliminarnu procjenu rizika i znanstveno mišljenje kojima je ustanovljeno da ne postoji rizik za zdravlje potrošača konzumiranjem ove hrane, a sve će se pratiti i dalje na terenu. Mi smo provodili kontrole svih ovih rješenja, provodit ćemo i dalje, ako rješenja koja još nisu izvršena ne budu izvršena onda ćemo poduzimati mjere - rekao je. 

Naveo je i kako je DIRH prošle godine obavio preko 390 nadzora kod ovlaštenika za gospodarenje otpadom. 

- Pregledali smo 225 ovlaštenika, a u registru ih je oko 460, dakle preko 50 posto - rekao je. 

SDP-ova Ahmetović pitala ga je da li se u Dravi provodio nadzor prije izdavanja zadnje dozvole 2020. i prije ovog događaja. 

- Provodimo sveobuhvatni nadzor, kod prometa otpadom nisu bile utvrđene nepravilnosti. No, treba znati da su kroz prethodne dozvole bile dopuštene daleko veće količine otpada koje se tamo mogu skladištiti - 2018. je bilo dozvoljeno 224.060 tona, kasnije se smanjivalo, u travnju 2020. na 45.000 tona, kasnije na 43.000, da bi tek ovom dozvolom od listopada 2020. bilo smanjeno na 20.000 tona - rekao je. 

Darija Valter iz Plantaže Osijek pitala je kako ranijim inspekcijama nisu utvrđene veće količine otpada od dopuštene te treba li kod ovako velikih tvrtki ipak provoditi nadzor, ne svake dvije godine, nego čak svakih šest mjeseci. 

- Područje rada i nadležnost inspekcije zaštite okoliša je veliko, mi čitavo to područje ne možemo pokriti kada bi svakog nadzirali unutar godine dana. U pravilu se nadzori obavljaju najkasnije u roku tri godine ako prethodnim nisu utvrđene nepravilnosti. A ako jesu, onda se ponavljaju iz godine u godinu. Mi smo planirali i u Dravi nadzor za posljednji kvartal prošle godine, no desilo se što se desilo pa smo išli ranije interventno. Trudimo se da obuhvatimo što više objekata - poručio je. 

Odgovor kako je moguće da nisu utvrđene veće količine otpada od dopuštenog nije dao.

'Što se tiče plastike zakopane u zemlju - da, utvrdili da je odbačen plastični otpad na taj način, zbog toga je podnesena i kaznena prijava'

Benčić ga je pitala da li su ustanovili nepravilnosti i u pogledu neadekvatnog smještaja radnika te je li plastika bila zakopana u zemlju. Konstatirala je i kako treba mijenjati propisivanje novčanih kazni bez ikakvih drugih posljedica kad se vidi iz ovoga da se Bedeu zapravo isplati platiti 152.000 na 6,3 milijuna neto dobiti. 

VLASNIK TVRTKE U PLAMENU Tko je Zvonimir Bede, slavonski kralj plastike? Ugasio 2 tvrtke, nizao prijave. Jutros je uhićen

- Građevinskom inspekcijom su utvrđeni kontejneri koji se moraju maknuti. Vjerujem da su radnici još tamo, a mi smo dali minimalni rok od 90 dana da se uklone. Što se tiče plastike zakopane u zemlju - utvrdili smo da je odbačen plastični otpad na taj način, zbog toga je doneseno rješenje o uklanjaju i podnesena kaznena prijava, što ne mogu komentirati jer je u tijeku - kazao je.

HDZ-ova Nataša Tramišak istaknula je kako Drava ima i drugi dio poslovanja, a odnosi se na preradu sirovine. Naglasila je kako nitko ne spominje očevidnik o ukidanju statusa otpada te upitala koje su količine te sirovine s ukinutim statusom otpada dopuštene prema Pravilniku i koliko je bilo uskladišteno u Dravi neiskorišteno za daljnju proizvodnju, a koja je očito bila ispod tla. 

- Da, mi smo u postupku inspekcijskog nadzora utvrdili da vođenje očevidnika nije vođeno pravilno, to smo i dokazali, Drava je imala samo za određene vrste otpada mogućnost ukidanja statusa, ali tek nakon što taj otpad krene u proces daljnje proizvodnje, a taj status je ukidan i prije nego što je to zakonom propisano. I u tom dijelu su donesene upravne mjere - rekao je, a iz Ministarstva gospodarstva istaknuli kako količine nisu propisane već jasni kriteriji na koji način otpad može u nekom trenutku izgubiti status otpada. 

- Kad se ukine status on prestaje biti otpad i ne prati ga se kao otpad. Dakle, tada je to je sirovina i više se ne gleda kao otpad - kazali su iz Ministarstva. 

Načelnik Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva civilne zaštite Nikola Turkalj istaknuo je kako je tvrtka Drava 2009. dobila uporabnu dozvolu te da je od tada predmetom nadzora inspekcijskih službi MUP-a. 

- Mi smo bili tamo u nadzorima svako određeno razdoblje. Drava je u trećoj kategoriji ugroženosti od požara od četiri. Nama je prioritet prva skupina, to su velika postrojenja poput, recimo, Janafa, INA-e... Obavljali smo nadzor 2009., 2011., 2014., 2016., 2019. i zadnji 2021. Tada smo utvrdili da je bilo određenih nepravilnosti, ali ništa neobično, trebalo je postaviti protupožarna vrata, jednu sklopku staviti van te osigurati prolaz za vatrogasna vozila na odlagalištima za otpad. Kontrolnim pregledom iduće godine utvrđeno je da su uklonili te nedostatke. Od 2021. do sljedećeg planiranog razdoblja 2023. nije bilo nikakvih dojava ni od strane građana ni institucija da bi trebalo poslati inspekciju za izvanredni nadzor, sve je bilo normalno i uobičajeno. Ništa nije ukazivalo da bi se mogao desiti ovakav požar - kazao je. 

TRI MJESECA NAKON POŽARA Uhitili Zvonka Bedea, šefa Drava Internationala. Priveli su ga zbog zakapanja otpada?

SDP-ova Ahmetović pitala je zašto takvo postrojenje nije imalo vlastitu vatrogasnu postrojbu kad se bavi i proizvodnjom energije te su u njemu bili požari i 2015. pa i 2016. 

- Mi smo bili na tom požaru 2015., bio je električni proboj instalacije, ništa posebno. Kategorizacija se donosi sukladno Pravilniku, a ovisno o broju ljudi, količini opasnih tvari i slično i na temelju toga ministar donosi rješenje. Posvećuje se velika pozornost tome da ti objekti budu pravilno razvrstani u kategoriju. Sada smo nakon ovog događaja ponovno išli u izvanredni nadzor, imamo zapisnik, postupamo još po njemu i vjerojatnost da ćemo neke stvari mijenjati je velika - rekao je. 

Govoreći o kvaru na uređajima za mjerenje kakvoće zraka zbog onečišćenja, Bruno Cvetković iz NZJZ Andrija Štampar kazao je kako nije došlo ni do kakvog kvara. 

- Ne može to biti takva konccentracija da bi došlo do kvara. Mi smo mjerili ugljikdioksid, ugljikmonoksid i ukupnu prašinu koja se ne može usporediti s nikakvim pravilnicima jer su oni za zatvorene prostore. Bilo je na nekim lokacijama prašine, ugljikdioksida i monoksida nije bilo ni u kakvim granicama koje bi prelazile granične vrijednosti - rekao je dodavši kako mjerenja nisu provedena nakon 9. listopada jer na teren idu samo po pozivu i zahtjevima.