Prvi je plan predviđao bolnicu u Blatu od 960 kreveta, na površini od 135.416 m2 bruto natkrivenog prostora po ukupnoj cijeni od 560 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Danas bi to bilo oko 522 mil. eura
Sveučilišna bolnica trebala je koštati kao dva Pelješka mosta
Premijer i zagrebački gradonačelnik obećali su oživljavanje projekta Sveučilišne bolnice u Blatu zvan “Nova dječja bolnica” 34 godine nakon polaganja kamena temeljca. Zagrepčani su do sada za to u vjetar bacili novac dostojan gradnje dva Pelješka mosta. Andrej Plenković i Milan Bandić u ponedjeljak su potpisali pripremni projekt za gradnju bolnice vrijedan 42 milijuna kuna.
Ona bi trebala objediniti postojeće kapacitete Klinike za dječje bolesti u Zagrebu i dijelove pedijatrijskih kapaciteta drugih zagrebačkih bolnica te osigurati provedbu zdravstvene zaštite na području ginekologije i opstetricije. Sada bi prvo trebali provjeriti može li se nova bolnica graditi tako da se rekonstruira ono što se na Blatu već izgradilo ili će se graditi potpuno novi objekt.
Branko Nadilo (72), umirovljeni novinar koji je za Građevinar pratio projekt od početka gradnje do propadanja, komentirao je potpisivanje.
- Prostor u Blatu je pregolem za dječju bolnicu i sve što je do sada napravljeno je zastarjelo i propalo. Besmisleno bi bilo ondje graditi. To sve treba srušiti - kaže Nadilo. Ujedno ističe: “Potpisivanje priprema samo je novi politički spin i da do realizacije gradnje neće ni doći”. Za mišljenje smo pitali i građevinara Danijela Režeka, koji je prije tri desetljeća bio član Odbora za gradnju Sveučilišne bolnice.
- Obrukali smo se davnih dana s tom bolnicom. Kolegu i mene nisu htjeli slušati kad smo tražili da se gradi objekt po objekt. Zato su nas brzo i izbacili iz Odbora. Da su nas poslušali, barem bi jedna bolnica ondje radila već 30 godina – prisjetio se Režek, koji je bio na polaganju kamena temeljca uz tadašnjeg gradonačelnika Tita Kostyja. Na pitanje vjeruje li da će je sad ipak sagraditi kaže: “Bojim se da neće”.
Slično razmišlja i tadašnji gradonačelnik Kosty koji podsjeća: “S obzirom na to da su se Zagrepčani kroz dva referenduma izjasnili da u Blatu žele bolnicu i da su za to izdvajali novac, smatram da se na tom području ništa drugo i ne bi smjelo graditi”.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da ondje možda nikne i sveučilišni kamp.
Kako se gradila i kako je propala Sveučilišna bolnica u 80-ima
- Gradnja se počela financirati tzv. samodoprinosom. Svi su građani za bolnicu izdvajali 1,5 posto dohotka.
- Idejni projekt izgradila je slovenska tvrtka Biro 71 iz Domžala.
- Prvi je plan predviđao bolnicu od 960 kreveta, na površini od 135.416 kvadratnih metara bruto natkrivenog prostora po ukupnoj cijeni od 560 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Danas bi to bilo oko 522 milijuna eura, dakle gotovo četiri milijarde kuna. To je nešto manje od cijene gradnje dva Pelješka mosta.
- Krajem 1992. prestalo je ubiranje novca iz samodoprinosa, a do kraja 1994. uloženo je 227 milijuna maraka (po nekim izvorima i 310 milijuna), a potom je neizgrađena bolnica praktički otišla u stečaj. Dakle, potrošeno je novca kao za izgradnju jednog Pelješkog mosta.
- Direktor Kliničke bolnice Zagreb u osnivanju tada je bio Aleksandar Varga, dipl. oec, koji je 1983. bo gradonačelnik odnosno predsjednik Gradske skupštine. On je bio uvjeren da će svi ugovoreni radovi biti završeni prije predviđenog roka.
- Osporavatelji izgradnje najviše su prigovarali na lokaciju strahujući od savskih magli i komaraca.
- Nagrađeni rad po kojem se bolnica počela graditi bio je čak i do 100.000 kvadratnih metara veći od uvjeta propisanih u natječajnoj dokumentaciji. Zato se spekulira da je bilo pogodovanja.