U poplavama 2010. bez krova nad glavom ostalo je oko 40 tisuća ljudi, a Vlada je obećala izgraditi sustav obrane od poplava u Karlovcu, Sisku i Zagrebu. Samo obećala.
EVO KAKAV JE SUSTAV OBRANE
Sve nas ovo podsjeća na crni scenarij iz 2010: Može li se Hrvatska braniti od poplava?
Dok se u pograničnim dijelovima prema slovenskoj granici, zagrebačkom području, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske, ljudi bore protiv poplava zbog izlijevanja rijeke Save, sve podsjeća na scenarij iz 2010. godine.
U poplavama 2010. život izgubilo 17 osoba, a bez krova nad glavom ostalo 40 tisuća ljudi
Poplave su tada odnijele 17 života, bez krova nad glavom ostalo je 40 tisuća ljudi, a vodostaj Save popeo se na 512 centimetara. Veliki vodeni val koji je došao iz Slovenije u Hrvatsku tada je zahvatio područje na kojem je živjelo gotovo 200 tisuća ljudi. Bez krova nad glavom ostalo je 40 tisuća ljudi.
OVDJE PRATITE SITUACIJU S POPLAVAMA IZ MINUTE U MINUTU
Uzrok tadašnjih poplava bile su rekordne kiše u Sloveniji kakve tamo nisu zabilježene u, do tada, zadnjih stotinu godina.
Zbog ekstremnih kiša došlo je do naglog rasta protoka rijeke Save koja je u najvećem trenutku vodenog vala imala protok od čak 3257m3/s, umjesto uobičajenog protoka od 300 m3/s.
Tijekom poplava 2010. godine kada su poplavljeni dijelovi Zaprešića, Samobora, Velike Gorice i Zagreba, te nastradale općine Rugvica, Orle i Martinske Vesi, uništeno je 10 tisuća stanova, stradalo je 3297 gospodarskih zgrada.
Zagrebačkom Savskom cestu uz tramvaje vozili i čamci
Osim toga, uništena je 61 trafo stanica, dva kilometra autoceste, a oštećeno je oko 120 poduzeća. Štete su bile i na kulturno-umjetničkom dobru, a Savskom cestom u Zagrebu uz tramvaje su vozili i čamci.
U izvještaju Radne skupine hrvatske Vlade o poplava 2010. godine, navedeno je kako su "od 17. do 22. rujna utvrđene ekstremne količine oborina što se prema klimatološkim prosjecima na temelju podataka od 1951. do 2000. godine nije dogodilo u proteklih stotinu godina (metoda uzorkovanja na temelju podataka od 1951. do 2000. godine)."
Na terenu su tada bili vatrogasci, vojnici, policajci, volonteri Crvenog križa kao i pripadnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Civilna zaštita angažirala je, prema izvještaju, 593 pripadnika, 470 vatrogasaca, te 50 ekipa za ispumpavanje vode.
Samo jedan helikopter spašavao ljude
Dvije stotine djelatnika Hrvatskih voda podijelili su oko 400 tisuća vreća, a Ministarstvo obrane angažiralo je 412 vojnika, a Ministarstvo unutarnjih poslova čak 1006 policajaca.
Svi oni djelovali su s nekoliko čamaca, tri kamiona te samo jednim helikopterom koji je spašavao ljude u poplavama zahvaćenom području.
Crveni križ podijelio 60 tisuća litara pitke vode
Crveni križ tada je podijelio 60 tisuća litara vode, 10 tisuća litara vode iz cisterni i podijelio skoro 9 tisuća kilograma gotove hrane.
Hrvatska Vlada je tada, na čelu s HDZ-ovom premijerkom Jadrankom Kosorom, obećala da će izgraditi sustav obrane od poplava na području Zagreba, Karlovca i Siska.
Od 2010. čekamo na sustav obrane od poplava
Jadranko Husarić, tadašnji generalni direktor Hrvatskih voda, umirivao je stanovništvo tvrdeći da je "naš sustav napravio sve što je mogao".
"Vjerujemo da neće biti nikakvih problema. Mi ćemo taj val kroz Zagreb uspješno provesti zato što nas nije iznenadio, očekivali smo ga. Naš sustav je napravio sve što je mogao. Pogledajte što se dogodilo u Europi, događa li se to kod nas? Ne! Zato što smo bolji od njih", govorio je tada Husarić naglašavajući da "kod nas nema mrtvih".
U međuvremenu, Hrvatska je sve češće žrtva ekstremnog vremena i klimatskih promjena: od toplinskih valova, olujnog nevremena, požara na Jadranu, Istri i Kvarneru do poplava u njenoj unutrašnjosti.
Klimatolozi već duže vremena upozoravaju kako su sve općine i manji gradovi dužni planski pristupiti provedeni klimatskih politika kako bi se zaštitilo stanovništvo i sveukupna imovina.
"Izrada toplinskih otoka i bujičnih poplava mora biti na razini kvarta i ulice"
"Projekcije klimatskih promjena postoje i dobrim strateškim i promišljenim prostornim planiranjem koje se temelji na očekivanim klimatskim promjenama te uključivanje rizika od klimatskih promjena u svu vrstu infrastrukture kao i primjenom rješenja temeljena na prirodi trebaju biti u službi jačanja otpornosti na klimatske promjene", izjavila je ranije za 24sata Dunjo Mazzocco Drvar, hrvatska meteorologinja i ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Mazzocco Drvar je istaknula kako je "izrada karti toplinskih otoka i bujičnih poplava preduvjet je kako bi se znalo gdje i što raditi na svakoj mikro lokaciji, preciznije, na razini kvartova i ulica".
"Toplinski otoci nastaju zbog velikih neupojnih površina koje su ujedno odgovorne i za bujične poplave. Prilagodba na klimatske promjene je lokalnoga karaktera i svaka mikro razina bi trebala implementirati određene njima odgovarajuće mjere", rekla je Dunja Mazzocco Drvar u intervju za 24sata.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
