Markotić o okupljanjima: 'To ima elemente bioterorizma, iako ta riječ zvuči vrlo grubo'

U RTL-u Danas gostovala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić. 

Sutra se i ostatak srednjoškolaca vraća u školske klupe. Znači li to da bi od 15. veljače mogli i dodatno opustiti mjere?

"Pa već ovo sa školarcima je izvjesno popuštanje mjera koje omogućavaju da se vrate u školske klupe, da na lakši način nastave, njima sigurno draži, svoje aktivnosti, a za sve ostale mjere će se postupno pratiti situacija. U današnjoj situaciji, vidjeli ste da na primjeru nekoliko zemalja i tjedan dana je puno i u tjedan dana se mogu dogoditi i dobre i loše stvari".

Kada možemo očekivati da regionalni stožeri donose svoje odluke o mjerama?

Sigurno će doći i do toga, jednu takvu vrstu situacije gdje su regionalni stožeri, pogotovo tijekom sezone i ljeta sami sugerirali stožeru daljnje odluke popuštanja na svom području i sl. je već bilo i sigurno će se i to omogućiti osobito prema turističkoj sezoni, mislim da nam je svima u interesu da regije koje su turističke već sada ne čekaju da im uvijek netko može uvesti neke strože propise i mjere, da ne čekaju da im sve to odredi glavni stožer, i da sami stvore preduvjete da mogu imati uspješnu i kavlitetnu turističku sezonu''.

Vidjeli smo masovno kršenje epidemioloških mjera. Kako vi kao infektolog na to gledate i jesu li to, kao što ste svojedobno bili rekli, bioteroristi?

"Ono što ću vam reći je da svatko od nas treba biti odgovoran. Svako neodgovorno ponašanje koje može doprinijeti ugrožavanju tuđeg života i zdravlja ima te elemente koliko god ta riječ možda grubo zvuči i nikog nije trebalo obilježiti na jedan ružan način. Umjesto da smo spremni odmah osuditi sve i svakoga ili smo spremni uprijeti prstom i reći: Dobro, ako ovaj nešto radi, idem i ja, znači neću ja skočiti na glavu ako će netko drugi, to znači da i dalje moramo biti odgovorni, da moramo jedni drugima stalno upozoravati, ne osuđivati, da moramo biti odgovorni, da sve situacije koje se odnose na dulja, veća okupljanja, na boravak u zatvorenim prostorima većih skupina ljudi bez distance i bez zaštitnih sredstava, bez higijene, može dovesti do rizika. Sve to razumijemo, i mladima je dosadilo, i ljudi bi radili i oni koji su zatvroeni, sve je to jasno. Ali, ako određene aktivnosti ugrožavaju život i zdravlje, onda moramo još malo biti strpljivi, dok se ne procijepi veći postotak ljudi, dok ne dođu bolji dani gdje ćemo moći vani više boraviti. To su oni preduvjeti koje stalno govorimo. 12 milijardi je već država uložila već u pokrivanje različitih troškova tih 12 milijardi bi se možda uložilo negdje drugdje, a ljudi bi zarađivali da nije pandemije, to je nemoguće, ali moramo se i dalje jednostavno još malo strpiti da bismo imali turističku sezonu i da bismo lakše živjeli svi zajedno kad se procijepimo".

Što je s novim sojem koronavirusa? 

"Virus ne prepoznaje granice. Većina zemalja se zatvara, koliko njih ima policijski sat, ne rade ni teretane ni ugostiteljski objekti. Masu je zemalja koji su puno restriktivnije, mi smo među najliberalnijima. Zasad nismo zabilježili novi soj. Cijeli svijet pokušava se obraniti".

Zašto je Hrvatska odlučila cijepiti cjepivom AstraZenece i što je sa starijim osobama?

"AstraZeneca još nije obavila sva istraživanja koja uključuje starije osobe, tek ćemo kroz velikim obimom cijepljenja vidjeti koliko su zaštićene  određene skupine. Moramo znati da kod starijih od 65 godina od cjepiva ne djeluju isto kao kod mlađih – imunološki sustav nije isti. Djelovat će dovoljno da dijelom zaštitimo te skupine. Bolje čak sada cijepiti i AstraZenecinim cjepivom i zaštiti ih, nego ne uopće".

Što ako netko odbije cijepljenje?

"Ne postoji prisila, ali će morati čekati mogućnost cijepljenja nekog drugog cjepiva

Cilj je procijepiti do turističke sezone, mislilite li da će to biti realno?

"Velika je to želja  svih nas i zemalja EU. Ne ovisi samo o nama, ovisi i o tome koliko će proizvođači i kojom dinamikom moći proizvesti cjepiva. Cjepivo mora proći rigorozne kontrole. Svi se trude, svima je u interesu , pogotovo farmaceutskim kopanijama, preko 60 cjepiva je na ispitivanju, na kliničkim studijama...Hoćemo li uspjeti do ljeta, ne znam, ali najvulneralbilniji dio zajednice treba zaštiti''.

Što je s ruskim cjepivom?

"19. siječnja Europska agencija za lijekova imala je sastanak s ruskim proizvođačem i zatražene su upute. Informacija je da će ruska strana dostaviti tijekom veljače dokumentaciju. Učinak je visok s malim nuspojavama".