Svaka 10. žena u Hrvatskoj doživjela je seksualno nasilje: 'Žrtvama se često ne vjeruje'

Svaka četvrta žena u životu je doživjela neki od oblika nasilja što su ga počinile različite vrste počinitelja, a svaka druga žena od 18 do 29 godina (50,5 posto ispitanih) te gotovo svaka druga od 30 do 44 (46 posto) seksualno je uznemiravana na poslu, pokazuju podaci ankete o sigurnosti koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci također pokazuju da je svaka deseta žena u Hrvatskoj doživjela seksualno nasilje, a silovano je 1,3% ispitanika/ispitanica. U nasilju doživljenom od 15. godine života koje je počinila osoba koja nije partner primjećuje se razlika među spolovima s obzirom na dominantno obilježje određene vrste nasilja (kod ispitanika prevladava fizičko a kod ispitanica seksualno nasilje).

Nasilju su u određenoj mjeri izloženi i muškarci, najviše seksualnog uznemiravanja na poslu prijavili su muškarci u dobnoj skupini od 30 do 44 godine (njih 22,9 posto). Što se tiče nasilja koje je osoba tijekom života doživjela od intimnog/intimnih partnera (sadašnjeg i/ili bivšeg/bivših partnera), psihološko nasilje ističe se kao vrsta nasilja koja je zastupljena kod oba spola, a ispitanice su u Anketi o sigurnosti, koju je proveo DZS, spomenule druge oblike nasilja, čija je zastupljenost bila znatno veća. Promatrajući prema dobnim skupinama, može se uočiti trend pada prijavljenog nasilja u anketi prema obuhvaćenim dobnim skupinama, od najmlađe prema starijima. Osim na druge potencijalne čimbenike, to može upućivati na različite generacijske obrasce u percipiranju određene situacije ili konteksta kao čina nasilja.

Mamula: Primjetan je trend rasta kaznenog djela silovanja

Anketa o sigurnosti provedena je od 3. listopada 2022. do 15. veljače 2023. u cijeloj Hrvatskoj na ukupnom reprezentativnom uzorku od 23.000 ispitanika, žena i muškaraca u dobi od 18 do 74 godine.

Ženska soba, neprofitna organizacija civilnog društva koja radi na prevenciji i suzbijanju seksualnog nasilja, pružanju direktne podrške i pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje, u prosincu je predstavila analizu "Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2013. - 2023.".

Dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, ističe kako je seksualno nasilje ozbiljan društveni problem, o kojem se još ne govori dovoljno iako je seksualno nasilje jedno od najtežih kaznenih djela te na njega i dalje otpada izrazito mali broj prijava unatoč tome što je došlo do porasta prijava.

U analizi koju je provela Ženska soba u jedanaestogodišnjem razdoblju, od 2013. do 2023., ukupno su prijavljena 4443 kaznena djela (KD) protiv spolne slobode, od čega su najčešći silovanje 29% (1275 KD), bludne radnje 28% (1232 KD), prostitucija 15% (662 KD), spolno uznemiravanje 12% (527 KD) te spolni odnošaj bez pristanka 10% (433 KD). Ostala kaznena djela zastupljena su s manje od 2%. Ukupan broj prijava kaznenih djela protiv spolne slobode bilježi određeni kontinuiran blagi porast iz godine u godinu.

- Primjetan je trend rasta kaznenog djela silovanja, s neznatnim padom u 2023. godini, te spolnog uznemiravanja, a neke druge kategorije, poput spolnog odnosa bez pristanka, pokazale su pad broja prijava tijekom promatranog razdoblja. Međutim, porast broja prijavljenih silovanja i pad broja prijavljenih kaznenih djela spolnog odnošaja bez pristanka rezultat je izmjena Kaznenog zakona koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. Naime, tad je iz kaznenog zakonodavstva brisan dotadašnji članak 152. Kaznenog zakona, odnosno prestalo je postojati samostalno kazneno djelo "Spolni odnošaj bez pristanka", a činjenični opis tog djela postao je zaseban stavak (5.) kaznenog djela "Silovanje", koji je sad opisan u članku 153. Kaznenog zakona.

Porast prijava

U navedenom razdoblju oštećene su ukupno 4403 osobe, od čega su u 94% slučajeva žene žrtve. Udio žena žrtava navedenih kaznenih djela varira od godine do godine, od 90 do 97%, stoji u analizi Ženske sobe.

Tijekom promatranih godina došlo je do porasta prijava.

- Postoje razni faktori zbog kojih je došlo do porasta prijava, a jedan je i naš doprinos. Ženska soba imala je najviše edukacija namijenjenih nastavnicima, stručnim suradnicima i mnogo smo radili na prevenciji seksualnog nasilja. Primjer smo dobre prakse, bilo je i mnogo javnih kampanja te osvješćivanja problematike seksualnog zlostavljanja djece, sve se više ova tema medijski prati, pa dolazimo i do toga da se prijavljuje sve više takvih kaznenih djela - kaže nam dr. sc. Mamula.

Pitali smo je koje su najveće promjene u deset godina, otkad su pratili kaznena djela seksualnog nasilja.

- Neke promjene na bolje učinjene su tako što je redefinirano kazneno djelo silovanja, došlo je do povećanja kazni, ukidanja zastare kaznenog progona za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, mogućnosti davanja izjave putem videoveze, mogućnost pratnje osobe od povjerenja, no još postoji niz problema u domeni seksualnog nasilja - kazala nam je Mamula.

Kroz analizu Ženske sobe predstavljeni su ključni problemi koji se javljaju prilikom suočavanja sa seksualnim nasiljem, a odnose se na neprepoznavanje i neprijavljivanje seksualnog nasilja, nevjerovanje žrtvama i minimalizacija nasilja, od čega sve navedeno dovodi do vrlo malog broja prijava nadležnim institucijama.

Mamula ističe kako je i dalje malo prijava seksualnog nasilja, a istodobno su sudski postupci dugotrajni. Uz to, kazne koje se izriču za takva kaznena djela, navodi ona, još su preniske.

- Kad je riječ o seksualnom nasilju, prije svega je važno povjerovati žrtvi kad se napokon usudi reći da je doživjela seksualno zlostavljanje. I dalje imamo famu o lažnim prijavama i manjak specijaliziranih organizacija za podršku žrtvama. Kazne za počinitelje još su preblage, što šalje lošu poruku žrtvama, važno je daljnje unapređenje zakonskih odredbi - zaključuje Mamula.

50,5%

žena od 18 do 29 godina, prema anketi DZS-a, seksualno je uznemiravano na poslu

4443

kaznena djela protiv spolne slobode prijavljena su u RH od 2013. do 2023.

1275

ljudi od 2013. do 2023. prijavilo je silovanje (29 posto kaznenih djela)

90-97%

udio je žena žrtava kaznenih djela seksualnog nasilja (analiza Ženske sobe)