Zastupnik Hrvatskih suverenista (HS) Marijan Pavliček poručio je u četvrtak kako je krajnje vrijeme da saborsko Predsjedništvo donese kodeks odijevanja u Saboru
TRAŽI DA SE POKAŽE POŠTOVANJE
Suverenist Pavliček: Donijeti kodeks odijevanja u Saboru, neki sada dolaze u tenisicama
„Nemam ništa protiv bilo kakvog stila odijevanja, ali zna se gdje je i što prikladno, a gdje nije“, rekao je Pavliček u saborskom govoru na slobodnu temu, svjestan da će zbog svog prijedloga vjerojatno biti napadnut i okarakterizirati kao „zatucan“, tipičan primjer hrvatske desnice.
Konkretizirao je i što zamjera pojedinim kolegama/icama.
„Za ovom govornicom pojedini zastupnici dolaze u zasukanim rukavima, kao da idu na svinjokolju, pojedine zastupnice u majicama bez rukava, u tenisicama kao da idu na trening“, kazao je, pa dodao kako je „neki dan kolegica Sandra Benčić za govornicom bila u sunčanim naočalama, kao da je na plaži“.
Zar je to prikladno instituciji u kojoj se nalazimo, zapitao se, pa primijetio kako su zaposlenici u Saboru, djelatnici Straže, konobari, spremačice, obučeni po „ps-u“, a imaju tri puta manju plaću od zastupnika. No, oni poštuju instituciju u kojoj se nalaze, konstatirao je.
U prilog svom prijedlogu, naglasio je kako određeni protokoli, događanja i institucije traže prikladno odijevanje, kako se u saborskoj zgradi od 1737. donose najviši akti naše države, kako su u njoj broje povijesne ličnosti održale povijesne govore, no u posljednje vrijeme pojedini zastupnici nemaju poštovanja prema instituciji u kojoj se nalaze.
Krajnje je vrijeme da Predsjedništvo donese kodeks odijevanja u Saboru, moramo poštivati instituciju u kojoj se nalazimo, poručio je Pavliček.
Zastupnici: Važna sigurnost i kvaliteta hrane
Saborski zastupnici istaknuli su u četvrtak važnost sigurnosti hrane koja se prodaje u Hrvatskoj, pitajući u raspravi o prijedlogu zakona o higijeni hrane kako se provede kontrole.
Upozorivši na česta povlačenja prehrambenih proizvoda sa polica zbog nedozvoljenih aditiva, Vesna Nađ (Socijaldemokrati) upitala je možemo li biti sigurni kada kupujemo prehrambene proizvode.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić, koji je predstavio zakon, istaknuo je da se kontrole redovito obavljaju, a upravo povlačenja proizvoda potvrđuju da se vodi briga o kontroli hrane.
„Vjerojatno nešto promakne, no kontrole se pojačavaju”, kazao je Mršić.
Na upit Mire Bulja (Most ) tko kontrolira meso, primjerice svinjetinu koju uvozimo, a upitne je kvalitete, Mršić ističe da su svi prehrambeni proizvodi podložni kontroli, pa tako i meso.
„Pogodujete uvoznim lobijima”, dovikivao je Bulj iz klupe zbog čega mu je predsjedavajući Željko Reiner dodijelio opomene i mjeru udaljenja sa sjednice.
Ljubicu Maksimčuk (HDZ) zanimalo je raspolažemo li s dovoljno ljudskih resursa za kontrolu hrane.
Obzirom da se Državni inspektorat nije izjasnio da su mu potrebna dodatna financijska sredstva pretpostavljamo da ima dovoljno ljudskih kapaciteta, odgovorio je Mršić.
Barbaru Antolić Vuporu (SDP) i Davora Dretara (DP) brine hoće li male klaonice ili OPG-ovi imati problema prilagoditi se kriterijima iz zakona, na što je državni tajnik poručio da se zakonom mjere relaksiraju kako bi ljudi na OPG-ovima što lakše mogli zadovoljili kriterije i prodavati proizvode na kućnom pragu.
Zakonom o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu Državni inspektorat se uvodi kao novo nadležno tijelo u provođenju službenih kontrola, uz već postojeća dva tijela – ministarstva poljoprivrede i zdravstva.
Zakon je također osnova za niz planova i programa u cilju osiguravanja da se na hrvatsko tržište stavlja samo sigurna i zdravstveno ispravna hrana životinjskog podrijetla.
Vukovac (ZPH): Otkupna cijena pšenice kod nas, najniža je u okruženju
Zastupnica Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) zapitala se u četvrtak zašto je trenutno ponuđena otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj najniža u okruženju, te ustvrdila da cijenu trenutno određuju „otkupljivači udruženi u kartel“.
Poljoprivrednicima se nudi tek 2,20 kuna za kilogram pšenice vrhunske kvalitete, uz odbitke i troškove manipulacije mnogima će biti i ispod dvije kune, rekla je zastupnica u saborskom govoru na slobodnu temu.
Navela je pritom da se u Sloveniji istovremeno za kilogram pšenice plaća tri kune po kilogramu, a nešto manje od toga u Mađarskoj. Otkupna cijena, s obzirom na uvjete i cijenu na burzi, iznenađujuće je niska, najniža u Europi i svijetu, ne znamo koji je razlog tome, rekla je Vukovac i izračunala da će otkupljivači pšenice zaraditi pet do deset puta više, dok proizvođači neće imati zarade.
„U Hrvatskoj trenutno cijenu pšenice određuje kartel, otkupljivači udruženi u kartel, sjeli su za stol i dogovorili otkupnu cijenu koja nije rezultat kretanja na burzama, ponude i potražnje, nije utemeljena na realnim kalkulacijama“, navela je zastupnica.
Lekaj Prljaskaj: Zamrznuti cijenu struje na određeni rok
Goran Ivanović (HDZ) ističe da su kapaciteti za skladištenje robe i udruživanje jako važni za hrvatsku poljoprivredu da bi mogla ići dalje. Kao primjer navodi izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Osijeku, čija je vrijednost oko 108 milijuna, a u kojem bi prvi proizvođači svoju robu mogli početi skladištiti početkom rujna.
Ermina Lekaj Prljaskaj (zastupnica manjina) prenosi kako joj se posljednjih tjedana brojni obrtnici i mali poduzetnici žale da im je poslovanje opterećeno brojnim poskupljenima.
Iako je Vlada donijela mjere pomoći, očito sve to nije dovoljno, kaže zastupnica i ističe kako se poskupljenje struje, goriva, sirovina neminovno preljeva na konačne cijene proizvoda i usluga i to za 20 do 30 posto. U proteklom razdoblju čak je devet od 10 obrtnika bilo prinuđeno podići cijenu svojih usluga.
Poduzetnici i obrtnici primorani su povisiti cijene proizvoda što nas uvodi u spiralu inflacije poskupljenja, a u konačnici i do nestabilnosti poslovanja, pa i gašenje tvrtki, upozorava Lekaj Prljaskaj koja predlaže i rješenje koje bi im, možda, moglo pomoći.
Jedna od mogućnosti je zamrzavanje cijene električne energije na određeni rok, kako je učinjeno sa cijenom goriva, kazala je.
Bartulica: Naši studenti nemaju obvezu prema državi koja ih školuje
Uoči sutrašnje rasprave o novom zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, Stephen Nikola Bartulica (DP) propituje postojeći model visokog obrazovanja i njegovu održivost.
Strani studenti medicine plaćaju godišnju školarinu 10.000 eura, pa ih studiji košta više od 400.000 kuna, naši redovni studenti ne plaćaju ništa, pa kad završe studij nemaju obveze prema državi koja im je to omogućila, slobodno idu u svijet, a njihovi poslodavci dobivaju gotove, izvrne ljude, kazao je, držeći da je to stanje neodrživo.
Smatra da se treba razmisliti o novoj formi tipa državne stipendije dobrim studentima, ali da znaju koliko školovanje stoji, „jer ne znaju“. Ako ne promijenimo način funkcioniranja, mentalitet, skupo će nas koštati, ostat ćemo bez stručnog kadra i bit ćemo još ranjiviji, zaključio je Bartulica.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
