Na izložbi 'Od boemstva do vječnosti' u Galeriji Klovićevi dvori i cijela je galerija mađarskih umjetnika, među kojima je Béla Kádár, vodeći slikar svoje zemlje
Supruga i dva sina ubijeni su mu u holokaustu, a on pao u zaborav i umro u siromaštvu
Pripreme za izložbu od "Od boemstva do vječnosti", koja se 14. svibnja otvara u Galeriji Klovićevi dvori, u punom su jeku. Stotinjak djela već je stiglo iz ugledne galerije “The Hub of Fine Arts” u Mostaru. Izložbu organiziraju 24sata uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba. Posjetitelji će je moći pogledati do 30. lipnja. Najveće zvijezde izložbe djela su Edgara Degasa, Amedea Modiglianija te Henrija Matissea.
Zemljopisne odrednice izložbe nevjerojatno su raznovrsne. Izložba može rekreirati najširu panoramu umjetničkog života ne samo u Francuskoj nego i u zapadnoj i istočnoj Europi, Latinskoj Americi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Tu je i cijela galerija mađarskih umjetnika, među kojima je i Béla Kádár, vodeći slikar svoje zemlje.
Béla Kádár (1877. - 1956.) bio je sin siromašnog židovskoga krznara, a u mladosti je pješačio Europom kao putujući bravar. Do 1920-ih postao je poznat diljem svijeta. Kádár je velik dio svojeg uspjeha u Americi dugovao njemačkom trgovcu umjetninama. Njegov rad odabran je za Međunarodnu izložbu moderne umjetnosti 1926. godine u Brooklyn Museumu. Umjetnik je kroz svoj stil prihvatio sve inovacije umjetnosti ranog 20. stoljeća, od neoimpresionizma i ekspresionizma do apstraktnih kompozicija u kubističkom stilu, od otkačenih art déco tema, poput "K ompozicije s figurama" do neoprimitivističkih fantazija nadahnutih mađarskim narodnim pričama.
„Béla Kádár uvijek je slikao s radosnim, istinskim, kreativnim iskustvom. Njegovo individualno poimanje plastičnih oblika, njegov zračni kolorit i nadasve doista osvježavajuća narodna fantazija odmah su pobudili zanimanje. I tako je prva i najteža bitka za umjetničko priznanje malog putujućeg bravara bila dobivena...”, napisao je američki kolekcionar i likovni kritičar Christian Brinton u predgovoru kataloga umjetnikove samostalne izložbe u S.P.R. Galleries u New Yorku 1931. godine.
Poznato je da je 1914. Kádár unovačen kao kaplar tijekom Prvog svjetskoga rata, a poslije je otpušten zbog velikih boginja. Od 1914. do 1917. godine sudjelovao je na šestoj skupnoj izložbi u muzeju Ernst u Budimpešti, izlagao je u Beču i Berlinu. Kádár je 1926. i 1928. sudjelovao na izložbama Société Anonyme u Brooklyn Museum u New Yorku. Kad su Nijemci okupirali Mađarsku 1944. godine, Kádár i njegova obitelj bili su protjerani iz njegove garsonijere u geto ulice Dob. Umjetnik je preživio, ali su njegova supruga i dva sina ubijeni u holokaustu. Nakon Drugog svjetskog rata njegova su djela postala sve više dekorativna, ali je pao u zaborav i umro u siromaštvu 1956. godine.
Partneri projekta su Erste banka, Hitachi Energy, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group, Stega tisak, 1664 Blanc, Orbico Group, SAINTS HILLS, Arena Hospitality Group, Badel 1862 i Korlat.
Pokretanje videa...
'Ludi Dalmoš' je odbio 100.000 € mita, a Petrač poručio: 'Treba oštrije s njim. Mora s nama ili...'
Robotski uređaj je KBC Osijek platio 200 posto više. Vili Beroš dobio je za to 25.000 eura?
'Frende, u organizaciji smo, nemoj preskakati ljude. Ja sam taj s kojim možeš o financijama'