Obrana Josipe Čulina i ostalih tražile izdvajanje razgovora i poruka: Snimana je nezakonito

Na sjednici optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koje je raspravljalo o drugoj optužnici protiv Josipe Čulina ex Rimac u aferi Vjetroelektrane obrane okrivljenih zatražile su izdvajanje većine dokaza kao nezakonitih jer smatraju da su proizašli iz nezakonito izdanih naloga za tajne mjere. Sud će odluku objaviti 6. srpnja, a kakva god ona bila druga strana imati će pravo žalbe Visokom kaznenom sudu (VKS).

- Kao i u prethodnom postupku tražili smo da se pribave inicijalni nalozi. Ono što je po nama jako neobično u ovom predmetu je da Uskok skriva zapravo te inicijalne naloge i kako se uopće došlo do ideje da se ide u prisluškivanje moje stranke jer smatramo da iz tih, kako ih oni nazivaju, operativnih saznanja nisu proizašle nikakve osnove sumnje, dakle smatramo da se tu nešto drugo krije. Da li je bilo trgovine od strane Uskoka s visokim državnim službenicima u jednom ministarstvu ne znamo i želimo da se istraži. Vrlo je neobično da protiv tih osoba nikada nije pokrenut nikakav postupak, a rekla bih još samo da je osim nadzora telefona bilo i prislušnih uređaja u automobilima. Uskok jako štiti privatnost tih osoba, a na naš zahtjev nije štićena privatnost gđe Čuline - kazala je odvjetnica Josipe Čulina Lidija Horvat.

Dodala je da iz razgovora iz kojih je proizašlo prisluškivanje njezinih telefona nije bilo ništa nezakonito, niti je Čulina tražila bilo kakvu nezakonitu radnju.
- Obrane su zatražile izdvajanje nezakonitih dokaza, a sud će donijeti odluku 6. srpnja u podne. Nezakoniti dokazi tiču se naloga sudaca istrage i sve što proizlazi iz tih naloga. Ovo je tek, što bi se reklo, otvaranje karata u ovom kaznenom postupku, prema tome, bilokakav zaključak sad u ovoj fazi postupka bio bi prejudiciranje - rekao je odvjetnik poduzetnika Milenka Bašića Krešimir Vilajtović.
Na pitanje novinara je li sporno što su optuženici bosansko-hercegovački državljani, Vilajtović je rekao da je, te potvrdio da je sudac istrage izdao nalog i za tajne mjere za broj u Bosni i Hercegovini.
- To je sve propisano zakonima RH koji su vrlo striktni, dakle između BiH i Hrvatske postoje sporazumi, tri sporazuma o suradnji u kaznenim stvarima, tri zakona koja su izglasana u Hrvatskom saboru, a i bilateralni sporazumi su pretočeni u Zakon RH što u ovom postupku od strane pravosudnih tijela nije ispoštovano - pojasnio je Vilajtović.

- Mi smo istaknuli svoje argumente, njihovi zahtjevi su neosnovani, a argumentacija promašena te se nadam da će sud uvažiti naše argumente - rekao je zamjenik ravnateljice Uskoka Vjekoslav Tolnaj.

Josipa Čulina, koja je došla i na ovo optužnov ijeće nije željela davati nikakve izjave.

Afera 'Vjetroelektrane'

Optužnicom u aferi Vjetroelektrane Uskok tereti bivšu državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Josipu Čulina ex Rimac da je vršila pritisak i nezakonito lobirala u nizu državnih tijela i agencija kako bi se poduzetniku Milenku Bašiću, vlasniku tvrtke C.E.M.P., izašlo u susret u projektu izgradnje vjetroparka Krš-Pađene.

Osim njih dvoje optužnicom je obuhvaćeno još sedam optuženika među kojima je i bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, bivši šef splitske podružnice Hrvatskih šuma Ivan Melvan, bivši ravnatelj Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislav Jureković, bivši pomoćnik ministra energetike Domagoj Validžić te bivši predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) Tomislav Plavšić, kao i Bašićev partner u C.E.M.P.-u Dragan Stipić. Terete ih za trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja i ovlasti te davanje mita.

Kako bi investitoru gradnje vjetroelektrane na području Općine Ervenik i Grada Knina Čulina je s Bašićem i Stipićem početkom 2017. dogovorila da će, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru kao i svoj položaj državne tajnice u Ministarstvu uprave, poduzimati sve potrebne radnje da neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta C.E.M.P.-u osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije. 

Novac za 'lobiranje'

Kao protuuslugu za takvo postupanje Bašić joj je mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade, na koji način joj je ukupno, tvrdi Uskok, isplatio 1.175.174,46 kuna. Također joj je Stipić obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane angažirati posrednika u osiguranju po njenom izboru, pri čemu je Čulina s posrednikom u osiguranju dogovorila da će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj. 

Uloga Gabrijele Žalac, tadašnje ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i članice Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), bila je vršiti pritisak prema predstavnicima HBOR-a.

Čulina je kao protuuslugu za nezakoniti pritisak na predsjednika Uprave HPB-a i HBOR-a od Bašića na "dar" dobila jedrenje u kolovozu 2019. godine u vrijednosti od oko 2000 eura.
Od Hrvatskih šuma su Rimac, Bašić i Stipić, pak, pisao je Jutarnji list, za C.E.M.P. tražili status investitora šumske infrastrukture koji bi ih oslobodio plaćanja naknade za korištenje šumske ceste. Od HERA-e im je trebao status povlaštenog proizvođača električne energije, a od HROTE-a osiguranje veće otkupne cijene za struju od njihovih vjetroelekratana...