Obrana bivše ministrice tražila je da se kao nezakoniti dokazi izdvoje poruke koje su bile na mobitelu Josipe Rimac, no sud je to u utorak odbio. Na to se sada obranemogu žaliti
Sud odbio Žalac: SMS poruke s Josipom Rimac su zakonit dokaz
SMS poruke u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac su zakonit dokaz, odlučilo je tako Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u utorak.
Predsjednica sudskog vijeća sada mora napisati rješenje kojim odbija zahtjev obrane i u kojemu će obrazložiti razloge zbog kojih smatra da su SMS-ovi zakonit dokaz. Na to rješenje obrane imaju pravo žalbe, a kad sve žalbe stignu, spis ide na Visoki kazneni sud koji o tome treba donijeti konačnu odluku.
Podsjetimo, obrana bivše ministrice tražila je da se poruke izdvoje kao nezakoniti dokaz.
- Tražili smo da se izdvoje kao nezakoniti dokazi sve one poruke koje se nalaze na mobitelu Rimac s obzirom na činjenicu da se do tih dokaza došlo temeljem ranije provedenih nalaza za koje mi tvrdimo da su nezakoniti, odnosno da svi nalazi od onih inicijalnih, kada su utvrđene mjere protiv Rimac, pa do svih kasnijih bili nezakoniti - rekla je tada odvjetnica Jadranka Sloković. Na sjednici optužnog vijeća obrana bivše ministrice je zatražila da se iz spisa izdvoje dokazi koje smatraju nezakonitima. Među ostalim riječ je i o sms prepisci s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, optuženom u drugom slučaju, a s kojom se Žalac dopisivala o softveru i spominjala osobu inicijala A.P.
Sporno trošenje europskog novca
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) je krajem prosinca 2022. uz Žalac, bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a, optužio i bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.
EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo.
Europsko tužiteljstvo sumnja da je tijekom 2017. i 2018. tadašnja ministrica Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj svojim suoptuženicima i njihovim tvrtkama.
Žalac je, među ostalim, optužena da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave tog informacijskog sustava te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a tijekom tog postupka samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave svoje ponude. Taj je natječaj Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila u listopadu 2017.
Naposljetku, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo je kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s Jukićevom i Šimunčevom tvrtkom. EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura.