Strukovnjaci će učiti za maturu kao u gimnaziji, dobit će više hrvatskog, a manje povijesti

U našoj školi posljednje dvije godine, od stotinjak učenika koji imaju uvjete za državnu maturu, njih oko 50 maturu i prijavljuje. Mi im osiguravamo besplatne pripreme iz obaveznih predmeta. Oko 30 ih maturu prolazi, te oko 20 upisuje fakultet i to iz najrazličitijih područja, kazao nam je Dražen Košćak, ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin.

Ta je škola proglašena jednom od najboljih strukovnih škola u Hrvatskoj, a njihovi učenici na državnoj maturi dobivaju dobre ocjene. Učenici strukovnih škola općenito sve više izlaze na državnu maturu, te planiraju studij. Zbog toga je sve veća i "navala" na strukovne škole koje su se već počele orjentirati na općeobrazovne predmete, poput ekonomskih i turističkih škola. No, nažalost, u usporedbi s rezultatima gimnazijalaca, ocjene na državnoj maturi su im slabije, te češće "padaju". Lani maturu na ljetnom roku nije uspjelo položiti 4469 učenika iz strukovnih škola, te 223 iz gimnazija. Sva tri obavezna maturalna ispita palo je pet gimnazijalaca i 325 maturanata iz strukovnih škola.

Premalo nastave iz matematike, fizike...

To je jedan od razloga zbog kojih se već nekoliko godina priprema kurikularna reforma srednjeg strukovnog obrazovanja. Prema najavama koje počinju dolaziti do medija, plan je da se u strukovnim programima "pojača" satnica predmeta obaveznih na državnoj maturi - hrvatski jezik, matematika, te strani jezik. Izrada više od stotinu kurikula je u tijeku, a Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), ističe kako se radi o procesu koji bi trebao završiti do rujna ove godine. No kad će se službeno započeti s reformom u školama, tek treba vidjeti.

Ravnatelj Košćak smatra kako je obrazovanje u Hrvatskoj, pa tako i strukovno, dobro postavljeno i pruža dovoljno učenicima bez obzira na to imaju li ambicije za daljnje školovanje, ili ih više zanima praktičan rad. No činjenica je, ističe, da strukovnjaci u trećem i četvrtom razredu imaju premalo matematike, fizike i drugih općeobrazovnih predmeta.

- Da je reforma nužna, usuglasili smo se još prije pet-šest godina, jer su nastavni planovi i programi za strukovne škole najvećim dijelom iz 1996/97. Osim toga, vežu nas Zakon o strukovnom obrazovanju, te Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. godine - ističe Živčić.

Sastanak u Ministarstvu

Ipak nam je potvrdio kako se ključne točke reforme odnose na izmjenu odnosa strukovnih i općeobrazovnih predmeta. Strukovni bi u satnici bili zastupljeni sa 60%, a općeobrazovni sa 40%. Povećat će se satnice predmeta obaveznih na maturi, hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika, kako bi bila što bliža satnici koju imaju gimnazijalci. Primjerice, hrvatski s tri na četiri sata, matematiku u 3. i 4. razredu s tri na četiri sata, engleski na tri sata. Time bi učenici strukovnih škola dobili ravnopravnije uvjete za polaganje državne mature.

No povećanje ove satnice i smanjivanje postotka općeobrazovnih predmeta utjecat će na smanjivanje drugih predmeta, poput povijesti i geografije u višim razredima strukovnih škola. Zbog toga u u petak na sastanak u Ministarstvo znanosti i obrazovanja otišli čelnici dva sindikata zaposlenih u srednjim školama.

- To neminovno znači da moraju nestajati predmeti kako bi se zadržala satnica, pa su nas povjesničari upozorili kako će im ostati tek jedan ili dva sata. Ne daju nam odgovor na pitanje što će biti s ostalim općeobrazovnim predmetima - kemija, biologija. To sve znači i tehnološke viškove - kazao nam je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.

Modularna nastava

Živčić ističe kako će profesori općeobrazovnih predmeta sasvim sigurno moći predavati u tzv. modularnoj nastavi koja je još jedan novitet reforme. Plan je da se spoje i preoblikuju predmeti (poglavito stručni) koji se bave istom tematikom. Primjerice, nema potrebe da se o vitaminima uči u tri različita predmeta, objašnjava ravnatelj ASOO. Upravo će tom logikom, dodaje, profesori povijesti biti uključeni u, primjerice, nastavu za turističke djelatnike, profesori biologije u prehrambenim predmetima i slično.

- Kurikuli (programi za izvođenje nastave) se izrađuju na temelju standarda zanimanja koje smo radili mi i Ministarstvo rada, izravno u komunikaciji s poslodavcima. Tako da su jako važne specifične vještine za svako pojedinačno zanimanje, jer nam je itekako stalo do toga da učenici budu povezani s tržištem - zaključuje Živčić.

Slab interes za društvene vrijednosti

Slične poruke dolaze iz Ministarstva. No općeobrazovni predmeti važni su zbog kasnijeg života tih mladih ljudi, nedavno je upozorio i Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja. Ankete pokazuju kako upravo učenici trogodišnjih strukovnih škola imaju najmanje znanja i razumijevanja za društvene aktualnosti, politiku, svoja građanska prava. Ne bi se smjelo tu djecu pretvarati tek u materijal za tržište rada, oni moraju postati aktivni građani ovog društva, upozorio je Baketa.

Ne treba zaboraviti i pokušaje Ministarstva da smanji broj strukovnih programa koji se podudaraju, pa su već lani ukidali razrede za zanimanja koja imaju lošu potražnju ili ih ne upisuje dovoljno učenika. Također, dugoročno žele povećati postotak gimnazijskih programa, kako bi se približili europskom prosjeku od 35%.

Za učenike je trenutno najvažnija informacija da značajnijnijih promjena neće biti sljedeće dvije-tri godine.