Strukovne škole i dalje čekaju reformu, novi programi su pripremljeni, ali datuma nema

Tehnička škola Zadar strukovne programe i dalje izvodi prema kurikulima starim gotovo 30 godina. I takva je situacija u svim strukovnim školama. Zastarjeli programi, nedostatak nastavnika i neprilagođenost tržištu neki su od problema koje će pokušati prevladati velikom reformom u strukovnom obrazovanju. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), koja na ovom projektu radi već četiri godine, nedavno je predstavila temeljne novosti reforme koja se već eksperimentalno provodi u nekim školama.

Kako ističu, izrađuje se više od 120 novih kurikula, koji će biti prilagođeni novom sustavu nastave. On će uključivati modularnu nastavu, odnosno spajanje općeobrazovnih predmeta u primijenjene programe, zajednički program u prvom razredu srednje nakon kojeg će se učenici odlučivati za usmjerenja, te još neke promjene u nastavi. Ključno je pojačati strukovno obrazovanje tako da su učenici tih škola konkurentni i za nastavak obrazovanja, a sve ih više želi na fakultete, i da budu sposobni odmah početi raditi. S obzirom na to da je u Hrvatskoj više od 70% učenika u srednjim školama obuhvaćeno strukovnim obrazovanjem, reforma je ključna, istaknuli su sudionici konferencije o reformi.

- Mi u Agenciji ovo doživljavamo kao trasformaciju sustava, mi ne rušimo postojeće, već nadograđujemo i ne polazimo od toga da nešto srusimo, već idemo evolucijski. Postavili smo čvrste temelje. Ovo što sad radimo, trasofrmacija koju pokušavamo ubrzati, uspjet će ako ćemo se svi oko nje brinuti. Hoćemo li imati sredstva, to će diktirati daljnje korake agencije. Mi smo voljni nastaviti, projekt je došao do kraja, ali ovo je novi početak. Imamo novi projekt za dalje, želja nam je da suradnja bude ključ i naša podrška vama. No mi nismo ti koji će reći hoće li taj projekt biti odobren - istaknuo je Mile Živčić, ravnatelj ASOO-a.

- Ova reforma je neophodna, naši kurikuli stari su 20 godina. No nemojmo podcjenjivati niti jedan program, zanimanje. Učenici moraju imati mogućnost daljnjeg zapošljavanja, ali isto tako je izazov pripremiti učenike, primjerice, ekonomije, da odmah poslije škole idu raditi - kazala je Suzana Hitrec, ravnateljica zagrebačke Upravne škole i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja.

Ravnatelji se slažu da je reforma dobro odrađena, bili su uključeni u izrade programa i nastavnih materijala, te da je reforma strukovnog školstva neophodna. U deset srednjih škola već su u eksperimentalnoj provedbi novi kurikuli, riječ je uglavnom o programima turističkih i ugostiteljskih škola, poljoprivrednih škola, te programa za robotiku Tehničke škole u Sisku.

No nekoliko je velikih problema s projektom vrijednim 17,7 milijuna eura, koji se većinom financira iz Europskog socijalnog fonda. Osim što se stalno smanjuje broj djece, a to znači i broj učenika u svim školama, dio nastavnika vjerojatno će postati tehnološki višak. Zbog ideje modularnosti - prilagođavanja predmeta strukovnom programu, nastavnici, primjerice, biologije, kemije itd. gubit će satnicu. Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nada Lovrić, upozorila je da ta neizvjesnost izaziva bunt kod dijela nastavnika.

I ne samo to. Za stručne predmete sve je teže naći nastavnike zbog manjih plaća, a novo izvješće OECD-a pokazuje kako su nastavnici u našim strukovnim školama često stariji od 50 godina. U strukovnim zanimanjima, zanimljivo je, kod nas većinom predaju žene, što nije slučaj u Europi.

No najveće je pitanje kad će se reforma početi primjenjivati. Prema riječima ravnatelja ASOO-a, Mile Živčića, što se agencije tiče, reforma je pri završetku, no datum provedbe određuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Mnogi ravnatelji smatraju kako je najava da reforma u škole uđe već u sljedećoj godini preambiciozna jer uključuje i nova zaduženja nastavnika, izmjene satnice, udžbenika itd.

- Najvažniji moment ove reforme su ljudi koji će je provoditi. Oni prihvaćaju promjene koje su već propisane Zakonom o strukovnom obrazovanju, te same metode poučavanja. No sudeći prema informacijama, što iz prakse, što sad s konferencije, mislim da smo na dobrom putu. Kod nas je 70% učenika uključeno u neki oblik strukovnog obrazovanja. Sami taj postotak određuje i činjenicu da ne možemo zaustavljati učenike u četverogodišnjim programima da idu na državnu maturu, koja je objektivni kriterij za fakultete. Na tom tragu trebamo raditi na povećanju obuhvata učenika u gimnazijama, koji su primorani nastaviti obrazovanje, a strukovnim školama dozvoliti da školuju učenike koji mogu u daljnje obrazovanje, ali su  osposobljeni za svoje zanimanje. Općeobrazovni programi ne bi smjeli biti izostavljeni iz strukovnih škola i oni moraju imati razinu općeg, osnovnog znanja. Naravno da je izazov pomiriti količinu tih znanja i predmeta i onih koji su potrebni za određeno zanimanje - kazala je za 24sata Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Kako neslužbeno saznajemo, novi udžbenici i priručnici već se ozbiljno pripremaju kod školskih izdavača, no iz ministarstva nema konkretne potvrde. Kako ističu, svi kurikuli, pa tako i udžbenici, moraju proći stručne analize, treba pripremiti i izmjene pravilnika o strukovnom obrazovanju, a sve to zahtijeva vrijeme. Nitko pritom, ističu, ne dovodi u pitanje reformu, no kad će reforma napokon doći u škole, zasad na to pitanje nitko nema odgovor.