Stručnjakinja: 'Bez boljih škola i obrazovanja nema napretka'

Marjaana Manninen je savjetnik za obrazovanje u finskom Nacionalnom odboru za obrazovanje.
Ugledna finska stručnjakinja govorit će sutra na međunarodnoj konferenciji o obrazovanju u organizaciji 24sata, Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) te Agencije IMC. Naziv konferencije je “Što o učenju možemo naučiti od Finske?”. Jedan od sudionika je i Lasse Leponiemi, ključni čovjek na čelu SCOOL-a. Riječ je o finskoj organizaciji koja pomaže školama u prilagodbi s inovativnim obrazovnim formatima. Lasse od 2003. djeluje u obrazovnom sustavu Finske. Govornici će, uz stručnjake iz Finske, biti prodekanica za studente Olivera Jurković-Majić, direktor Styria Internationala za Hrvatsku Boris Trupčević, vlasnica Agencije IMC Ankica Mamić, investitor i poduzetnik Nenad Bakić, profesorica i savjetnica iz Osijeka mr. sc. Sanja Arambašić, profesor matematike i ocjenjivač PISA testova Željko Bošnjak te doc. dr. sc. Mirko Ruščić sa zagrebačkog PMF-a.

U razgovoru za 24sata Marjaana Manninen otkrila nam je neke posebnosti finskog obrazovnog sustava. U svojem radu, među ostalim, jedno se vrijeme posvetila promociji zdravog života školaraca, za što je u suradnji s kolegama izradila niz istraživanja i projekata. Besplatni raznoliki školski obroci dio su finske kulture gotovo 70 godina. Većina škola osigurava ekskurzije na farme i u različite kompanije, kao i izlete u prirodu na kojima djeca beru borovnice i ostalo šumsko voće. U školskim delegacijama zaduženima za prehranu sudjeluju učenici koji planiraju školske obroke te mogu sudjelovati u radu školske kuhinje.

Koliko godina vam je trebalo da provedete obrazovnu reformu u Finskoj?
Proces promjene i obnove nastavnog plana trajao je od 2012. do 2016. Finski nacionalni odbor za obrazovanje počeo je stvarati novi nastavni plan za cijelu državu 2012. U to su krenuli nakon što su dobili ciljeve koje je potrebno postići te koliko školskih sati mora biti u jednom tjednu.

Politizira li se reforma školstva u Finskoj kao u Hrvatskoj?
Proces nije nimalo politiziran. Međutim, vlada sastavlja dugoročne ciljeve i dokumente za provedbu reforme.

Što je ključ finskog obrazovnog uspjeha?
Ključ našeg uspjeha bio je sudjelovanje svih zainteresiranih. Gotovo svaka osoba u državi imala je šansu da sudjeluje i mogućnost da nam kaže što misli. Provodili smo brojne ankete diljem zemlje. Mnogo obrazovnih stručnjaka iz različitih područja dalo nam je svoje mišljenje o reformi.

Što bi reforma trebala uključiti odmah od početka i kako bi se trebala razvijati?
Kao prvo, morate imati jasan cilj i plan prema kojem radite. Onda izgradite strategiju i procijenite rezultate.

Zašto je upravo finski obrazovni sistem najbolji sistem na svijetu?
Postoji nekoliko razloga, ali jedno je visoka razina obrazovanih nastavnika. Drugo je kvaliteta nastavnog plana.

Kako funkcionira osnovno školstvo?
Predmeti u školama imaju dugu tradiciju i postoje samo male izmjene koje se odnose na broj nastavnih sati u tjednu. Količina sati u tjednu, od 1. do 9. razreda, ukupno iznosi 222 sata. U praksi imamo manje izbornih predmeta. Prije je bilo 13 školskih sati u tjednu, a sad ih je manje. Sad je više školskih sati tjedno za društvene predmete. Prije ih je bilo 10, a sad imamo 12 školskih sati tjedno za sve razrede od 1. do 9. Tjelesni smo dodali još 2 školska sata tjedno. Prije je bilo 18, a sad imamo 20 sati za sve razrede od 1. do 9. Likovni je prije bio 8 sati, a sad je 9 školskih sati tjedno. Glazbeni smo prije imali 7, a sad imamo 8 školskih sati. Glavni cilj je poticati učenje, podupirati studiranje i potaknuti vještinu samoocjenjivanja. Diskutiramo s učenicima, razgovaramo o tome kako napreduju, pratimo ih kroz izvještaje i razne bilješke... I učenik i roditelj moraju redovito biti informirani o njegovu napretku, ponašanju, radnim navikama...

Šta je sa strukovnim obrazovanjem u Finskoj? U Hrvatskoj ga treba mijenjati, ono je zastarjelo.
Oko 50 posto populacije odabere strukovno obrazovanje nakon osnovne škole. Visoke je kvalitete i postoje reforme koje se trenutačno provode u strukovnom obrazovanju. Više će se temeljiti na zanimanjima i vještinama koje će nam trebati u budućnosti.

Prilagođavate li kvotu upisa u srednje škole i fakultete tržištu rada?
Mi uvijek predviđamo potrebe tržišta rada.

Zašto je važno za zemlju da ima kvalitetno obrazovanje?
Bez tog nema napretka ni razvoja. Moramo imati kvalitetno obrazovanje.

Koliko znate o Hrvatskom obrazovnom sustavu i u čemu mislite da je naš najveći problem?
Nažalost, ne znam puno o vašem obrazovnom sustavu, ali jako me zanima vaše školstvo. Nadam se da ću moći posjetiti neke vaše škole.

Koji su vam predmeti bili najdraži u školi?
Voljela sam jako matematiku, finski, francuski i ekonomiju.

Marjaana Manninen je pokrenula priznati projekt

Učeniku koji pohađa osnovno obrazovanje mora biti osiguran uravnotežen i primjeren obrok svaki školski dan, koji se ne smije naplaćivati, ističe Marjaana Manninen, koja je pokrenula svjetski priznati projekt ‘The Finnish School Meal Network’.