Stručnjak: Europa mora biti spremna, ISIL će opet napasti

Islamska država će ponovno napasti Europu, upozorili su u petak čelnici zaduženi za njezinu sigurnost, i mogli bi dodati auto-bombe, informatičko i kemijsko ratovanje svojem lokalnom arsenalu dok se europski militanti vraćaju doma nakon poraza u Siriji i Iraku. 

Gilles de Kerchove, koordinator Europske unije za protuterorizam, je rekao kako je nemoguće sigurno znati koliko je već militanata u Europi koji kuju urote. Izvješće EU-ove policijske agencije Europola u petak je navelo kako ih je na desetke.

Oko 2500 Europljana možda još uvijek sudjeluje u borbama na Bliskom istoku, procijenio je de Kerchove u intervjuu za Reuters. Ali s problemima koje imaju u Mosulu, Alepu i drugdje Europa im mora ući u trag ako želi suzbiti dijasporu obučenih militanata poput one koja je uslijedila nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989.

"Moramo biti spremni jer će neki od njih doći u Europu", rekao je de Kerchove.

"Mogu pokušati vratiti se doma, a mi ne želimo ponoviti pogrešku koju smo napravili krajem 1980-tih kada su Rusi napustili Afganistan a mi smo pustili ove mudžahedine ...u svijet".

Mnogi od njih su se borili u alžirskim krvavim 1990-tim i sudjelovali u sukobima od Čečenije i Kosova do Jemena.

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij. Drugi bi mogli otići dalje s Libijom u kojoj vlada bezakonje koja već izgleda kao nova baza za europske militante, a pokret će vjerojatno nastaviti novačiti preko interneta.

"Fizički kalifat...propada, ali još uvijek imamo virtualni kalifat, a to omogućuje organizaciji da organizira napade", rekao je de Kerchove.

Ovaj belgijski odvjetnik, na svojoj dužnosti od 2007., rekao je kako je u zadnje dvije godine napravljen "impresivan" korak naprijed u obavještajnoj suradnji među državama EU-a i pooštravanja zakona i prakse na europskim granicama u odgovoru na razne napade IS-a među kojima i masovna ubojstva u Parizu, Bruxellesu i u Nici.

"Skoro smo začepili većinu rupa", rekao je o tome što Europa može učiniti u suzbijanju islamističkih militanata koji predstavljaju najveću dio nasilnih prijetnja.

Teži dio je sada, rekao je de Kerchove, pozabaviti se temeljnim tegobama militanata, bilo među otuđenim ljudima u Europi ili gnjevnim sunitskim muslimanima u Iraku i Siriji.

"Kao se odvija borba u Alepu će imati posljedica", rekao je.

"Način na koji ćemo pokušati pozabaviti se tegobama sunitskog stanovništva kako u Iraku tako i u Siriji imat će posljedica".

U Europi pak, rekao je, "stvari stoje mnogo bolje".

Europol je utvrdio kao neposredne prijetnje slične nedavnima: skupine koje će rabiti automatske puške i samoubilačke prsluke napunjene TATP eksplozivom kućne proizvodnje ili samotnjaci s noževima ili kamionima. IS se isto tako ubacio u izbjegličke zajednice u Europi kako bi rasplamsao neprijateljstvo prema imigrantima u mjestima poput Njemačke.

De Kerchove je isto tako istaknuo nove rizike od IS-a koji bi mogao upotrijebiti auto-bombe u Europi, što je uobičajeno u Siriji i Iraku. Agencije se isto tako pripremaju, rekao je, u vremenu pred nama suprotstaviti se složenijim taktikama poput informatičkih napada i biološkog oružja.

Za sada, rekao je, Internet je bio uglavnom korišten za novačenje i radikalizaciju pojedinaca, nešto čemu se EU suprotstavlja surađujući s mrežnim tvrtkama.

"Za sada terorističke organizacije nisu upotrijebile Internet kao oružje kako bi napale kroz Internet", rekao je navodeći opasnost od poremećaja nuklearnih elektrana, brana, elektromreža ili čak sustava kontrole zračnog prometa.

"Za sada se to nije dogodilo...ali ne isključujem da ćemo biti suočeni s time prije nego prođe pet godina", rekao je de Kerchove dodajući kako IS ima financijskih sredstava da unajmi iskusne hakere kriminalce.

EU, rekao je, radi na suprotstavljanju kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama, ali ne vidi "akutnu opasnost" unatoč dokaza da su se militanti bavili mikrobima ili koristili bojne otrove u Siriji. "Moramo biti spremni", rekao je.

Terorizam je teško prevenirati, ali postoje načini

Terorističke mreže poput Islamske države mijenjaju način djelovanja kako bi dosegle ciljeve u Europi te bi mogle pribjeći autobombama, upozorio je Europol u petak.

- Takav podatak ne čudi, ako se uzme u obzir stanje na terenu u Siriji i Iraku, gdje Islamska država rapidno gubi svoje teritorije pa bi onda jedan od mogućih scenarija, koji se naravno ne mora do kraja realizirati, bio taj da bi u znak odmazde mogli počiniti teroristički akt na području neke od zemalja Europske unije - kazao je stručnjak za sigurnost, doktor Tonči Prodan gustujući u Dnevniku Nove TV.

Prodan kaže da je terorizam teško prevenirati, no države ipak mogu napraviti puno u tom smislu, jer postoje ljudi koji se tim poslom bave svakodnevno i u opisu njihovih svakodnevnih zadaća je zapravo sprječavanje radikalizacije, odnosno postupanje prema radikalnim skupinama i pojedincima koji se bave terorizmom.

- Tom u prilog idu ove brojke, prošle godine je na razini EU uhićeno 1077 ljudi, koji su bili povezani s terorizmom, koji su ili pripremali ili počinili neki od terorističkih akata. Naravno da na vaše pitanje može li se poboljšati efikasnost kod suzbijanja terorizma, odgovor je potvrdan. Da, naravno da može. Treba promijeniti neke postupke. Primjerice, Francuska i Njemačka su pokazale da smo tamo imali neke počinitelje terorističkih akata, odnosno ljude koji su imali određenih psihičkih nestabilnosti. Dakle jedan socio-psihološki pristup prema takvim skupinama, mogao bi prevenirati akte od takve kategorije. S druge strane, moguće je povećati suradnju među obavještajnim zajednicama zemalja članica EU, jer podsjetimo, EU nema jednu jedinstvenu obavještajnu službu, nego se radi o 28 fragmentiranih sustava nacionalne sigurnosti, koji ne baš uvijek , ne razmjenjuju sve podatke, u ovom slučaju i od strane terorizma. I ono što još smatram najbitnijim, dakle, strategije za borbu protiv terorizma, EU ima svoju sigurnosnu strategiju, unutarnju i vanjsku ali i protuterorističku. Sve države članice EU imaju svoje nacionalne strategije za borbu protiv terorizma. Bitno je da one budu kvalitetne i da budu donesene na interdisciplinarnom pristupu, tako da se mogu prevenirati sve terorističke situacije, odnosno da se može doskočiti teroristima u svakom smjeru - smatra Prodan.