To je vrsta koja koristi cijelo područje Mediterana, tu se hrane, njime kruže u potrazi za hranom i pojavljuju se u različita doba godine na područjima na kojima se pojavljuje hrana kojom se hrane, pojasnio je
Stručnjak o kitovima kod Visa: 'Nisu oni tu zalutali. Jako ih je malo, tek nešto više od 1700'
Gotovo nestvaran video stigao je iz akvatorija otoka Visa gdje je snimljeno čak desetak kitova. Riječ je o velikim kitovima koji su išli iz smjera Lastova prema Barjacima. Radi se o vrsti koja je zaštićena zakonom i nalazi se na popisu ugroženih vrsta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Draško Holcer s Instituta za Plavi svijet, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja za N1 pojasnio je kako u Mediteranu obitava isključivo veliki kit.
- To je vrsta koja koristi cijelo područje Mediterana, tu se hrane, njime kruže u potrazi za hranom i pojavljuju se u različita doba godine na područjima na kojima se pojavljuje hrana kojom se hrane. U Jadran ulaze uglavnom na proljeće jer se na području Jabučke kotline pojavljuje veća količina malih planktonskih račića kojima se oni hrane i to je vrijeme kada najčešće bilježimo njihovu pojavu u Jadranu - rekao je Holcer.
Dodaje da ljudi doživljavaju ovu vrstu kao nešto što je veoma posebno, specifično i čudno zbog toga što su to životinje koje se uglavnom drže otvorenog mora i nisu nam vidljive s kopna, u kanalima i slično.
- Veliki kit u Jadranu nisu životinje koje su zalutale, koje prate brodove ili koje dolaze iz nekog takvog razloga, nego su to životinje kojima je Jadran dio njihovog normalnog prostora obitavanja i u kojem se pojavljuju u vrijeme hranjenja - kazao je Holcer.
Veliki kit je druga po veličini životinja na zemlji. Holcer kaže da su ugrožena vrsta u Sredozemnom moru.
- Procijenjena brojnost odraslih jedinki je tek nešto malo veća od 1700, dakle, njihov broj je izuzetno mali - navodi Holcer.
Otkrio je i da ova vrsta u Sredozemnom moru ima jednu specifičnost.
- Iako je veliki kit vrsta koja naseljava sva mora i oceane svijeta, jedinke u Sredozemnom moru su genetički različite od najbližih srodnika u Atlantiku, dakle, može se reći da su to čisto mediteranske životinje. Ne migriraju izvan tog područja - dodaje.
Kao najveći problem za velike kitove u Mediteranu ističe to što je to jedno od najprometnijih područja svijeta.
- Njime se odvija ogroman brodski promet. Jedan od najčešćih razloga smrti ovih životinja su upravo sudari s brodovima. Više od 20 posto uginulih životinja nasukanih na obalama Francuske su poginule upravo zbog sudara s plovilima. I mi smo prije nekoliko godina imali slučaj da smo vidjeli dva kita pored Lošinja, od kojih je jedan imao posjekotine po leđima upravo od velikog propelera - upozorio je Holcer.