Na nekim lokacijama u Jadranu prošle godine smo izmjerili istu temperaturu na površini i na 40 metara dubine. To je ogroman šok za organizme, kaže oceanografkinja Jelena Kurtović Mrčelić
REKORDNE TEMPERATURE
Stručnjaci o pomoru riba kod Splita: 'Temperature mora sve su veće. Bojim se što nas čeka'
Ova godina stvarno je ekstremna što se tiče temperature Jadrana, vidjet ćemo hoće li se ona ukupna još povećati kad se interpretiraju svi podaci - zabrinuta je oceanografkinja Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove 'More i krš', povodom prizora iz Stobreča, gdje su u utorak kod plaže pronađene uginule ribe.
Kako kaže, ukupna temperatura Mediterana za ovaj dio Jadrana prema mjerenjima je porasla za oko stupanj i pol, a naše more predvodi u tom prosjeku.
- Jadransko more zagrijava se više od mediteranskog prosjeka. To je poprilično zatvoreno more, gdje je cirkulacija vodenih masa slabija. Za očekivati je da će se prizori uginulih organizama zasigurno ponavljati, takve događaje imamo već unatrag niz godina, a pogotovo na većim dubinama gdje budu primjerice pomori koralja - kaže Kurtović Mrčelić.
Temperatura na površini ista kao i na 40 metara!
- To se događa ljeti, kad najčešće izostaje tzv. termoklima gdje se kod određene dubine temperatura naglo spušta. Prošle godine izmjerili smo da je temperatura mora bila konstantna od same površine mora do čak četrdeset metara dubine. Temperatura bi na tim dubinama inače trebala pasti na nekih 15, 16 stupnjeva, pa možete zamisliti kakav je to šok za organizme, budući da smo prošle godine izmjerili na nekim lokacijama 26, što je jako visoko - ističe Kurtović Mrčelić.
Ovakve ogromne razlike od 10 stupnjeva, dodaje Kurtović Mrčelić, izmjerili su na Paklenim otocima, Visu, Hvaru, Biševu i Braču nasuprot Omiša. To su, ponavlja naša sugovornica, veliki šokovi jer termoklima mora imati veliku slojevitost da bi morski organizmi koji žive na nižim temperaturama mogli normalno obavljati sve funkcije.
Ubojiti toplinski valovi najviše pogađaju školjke
- Nema dovoljno miješanja vodene mase i zadržavanja niskih temperatura u dubinama jer nastaju tzv. toplinski valovi koji donose ogromne razlike u temperaturi i koji, ako potraju, uzrokuju masovno umiranje organizama, što je mnogo veći problem nego prethodno spomenuta konstantna temperatura koja se na Mediteranu povećala za oko stupanj i pol.
Objašnjava da visoke temperature mora vrlo teško podnose školjke jer one filtriraju sve iz mora, pa njihov metabolizam jako ovisi o temperaturi, a tu su zatim i spužve te koralji.
'Slučaj u Stobreču vrlo mi je neobičan'
Ribe, kako nam kaže, nisu toliko osjetljive s obzirom da većina vrsta migrira, a slučaj pomora u Stobreču, nastavlja naša sugovornica, ne mora nužno biti povezan s povišenim temperaturama mora.
- Koliko sam mogla vidjeti, radi se o ciplima, samo jednom rodu ribe, zbog čega mi je čudno da bi samo oni uginuli prirodnim putem, a sve druge vrste ostale u moru. Budući da Stobreč nije dio ekološke mreže, naša ustanova nije izašla na teren temeljem čega bismo mogli donositi neke definitivne zaključke. Mogu samo reći da mi je cijela situacija pomalo neobična, a inspekcija će utvrditi stvarne okolnosti - kaže naša sugovornica.
- Istina je da je tamo rijeka Žrnovnica koja donosi velike količine kisika u more, i da uslijed suše njen vodostaj može biti nizak, zbog čega organizmi mogu umrijeti od hipoksije, odnosno nedostatka kisika. Kad imate rijeku s kritičnim vodostajom, a s druge strane vrlo zagrijano more, takvi lokalni ekosustavi mogu biti vrlo osjetljivi, no onda bi tu osjetljivost osjetile i neke druge vrste, a ne samo jedna kao što vidimo u Stobreču - objašnjava stručnjakinja.
- Radi se o vrlo specifičnim ekosustavima. Ako morske ribe ostanu bez rijeke, to je kao i da se mi počnemo gušiti. No ponavljam, nismo bili na terenu i ne možemo tvrditi što se doista dogodilo u ovom specifičnom slučaju - naglašava.
Kako spriječiti daljnje pomore riba, koji u svakom slučaju jesu posljedica globalnog zagrijavanja, i mogu li ljudi nešto uopće promijeniti, naša sugovornica između ostalog izdvaja i one kulturološke razloge koji nas koče.
- Moramo se brzo prilagoditi promjenama. Primjerice, trebali bismo u prehrani konzumirati one vrste koje su invazivne, a ne one čiji manjak postaje prijetnja ekološkom sustavu. Vrste koje konzumiramo nisu zaštićene, ali uvelike pate upravo zbog visokih temperatura mora. Primjerice, imate plavog raka koji je postao dosta invazivan u Jadranu čega ljudi nisu svjesni, a izvrsna je delicija koja se na Atlantiku konzumira, sprema i uzgaja - zaključuje Kurtović Mrčelić.
Prof. Soldo: Invazivne vrste nemaju prirodnog neprijatelja u Jadranu
Profesor Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu također ističe kako povećanje temperature mora, osim globalnih problema, u lokalnim sredinama donosi upravo invazivne vrste kojih bismo se trebali riješiti.
- Uplivom novih vrsta koje preferiraju toplija mora može doći do promjene lokalnih ekosustava na način koji se ne može pretpostaviti, s obzirom da većina novih invazivnih vrsta i nema prirodnog neprijatelja u Jadranu, čime dolazi do drastičnog poremećaja uobičajenog hranidbenog lanca s nesagledivim posljedicama - objašnjava Soldo, dodajući da u ekonomskom smislu to znači i drastičan udar na ribarstvo.
- Poučeni iskustvom iz nekih mediteranskih zemalja u kojima se nešto tako već desilo, može doći do drastičnog udara na ribarstvo radi nestanka komercijalnih autohtonih vrsta koje zamjenjuju nove invazivne vrste bez komercijalnog značaja - ističe Soldo i kao primjer takvih vrsta navodi 'ribu lava'.
- Riba lav je lani zabilježena pokraj Visa nakon čega sam odmah predložio da država dopusti izlov te vrste bez ikakvih dozvola i ograničenja, jer se njezino širenje mora što prije zaustaviti, pa se nadam pozitivnoj reakciji - ističe Soldo.
Što se tiče pomora ribe u Stobreču, Soldo bi također pričekao da inspekcijske službe naprave svoj dio posla, s obzirom da se može raditi o više scenarija.
- Teško je pretpostaviti stvarni uzrok pomora bez analiza i adekvatnih podataka, pogotovo zato jer kruži i informacija kako možda nije riječ o prirodnom uzroku i da su nađene ribe odbačene iz neke vrste ribolova. Ako se to pokaže točnim, može se pretpostaviti i da se radi o nekoj vrsti krivolova jer je teško zamisliti neki racionalni razlog zašto bi netko tko je legalno ulovio ribu istu odbacio u vrijeme sezone kad je nije problem prodati. U svakom slučaju treba pričekati inspekciju, od fizikalno-kemijske i biološke analize pronađene ribe i mora na mjestu gdje je ta riba prvobitno viđena do inspekcijskog nadzora ribarskih aktivnosti u tome području - kaže Soldo.
'More je postalo stajačica koja se konstantno zagrijava'
- Ovakve temeprature mora u ovo doba godine odavno nisu zabilježene, posebice duž cijele jadranske obale i posljedica su dugotrajnog razdoblja visokih temperatura zraka, male količine padalina i slabog djelovanja vjetra koje ne miješa gornje toplije slojeve mora s dubljim i hladnijim - dodaje naš sugovornik, koji predviđe još veće temperature.
- U slučaju da se ovakave vremenske prilike nastave, možemo očekivati i veće temperature, posebice u nekim zaštićenim područjima poput plićih zaljeva, jer je more postalo na neki način stajačica koja se konstantno zagrijava. Posljednjih desetljeća prijavljeni su neki slučajevi pomora ribe u područjima za koja se moglo pretpostaviti da su posljedica visokih temperatura, isto kao što smo imali i slučajeve pomora ribe zimi usljed niskih temperatura.
- Temperatura mora je za većinu morskih organizama glavna poretačka snaga jer o njoj ovisi metabolizam, hranjenje, razmožavanje i igracije pa bilo kakav poremećaj može iamti drastične i često nesagledive posljedice. Nadam se da će se vlade svjetskih država što prije pokrenuti s obzirom na to dokle nas je dovelo dosadašnje ignoriranje. Bojim se i pomisliti što nam tek predstoji - zaključuje Soldo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
