Stručnjaci o novom Kaznenom zakonu: 'Za novinare postoji rizik progona, treba ga doraditi'

Vlada je u Sabor uputila izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojima se uvode nova kaznena djela, i to femicid te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Premijer Andrej Plenković odbacio je teze da je sankcioniranje curenja informacija usmjereno protiv novinarske profesije, da je riječ o ograničavanju medijskih sloboda, ali i da se ide protiv prava javnosti da bude informirana.

- Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, a to nikako nisu novinari, nego primjerice pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci... Kako bismo u potpunosti uklonili pogrešne interpretacije u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sad se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari - poručio je premijer.

Naveo je kako se ova odredba odnosi na najavnu fazu kaznenog postupka u kojem se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom. Nastavio je kako javnost ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, za koja kaznena djela i koje se radnje poduzimaju, a Plenković poručuje i kako zagovara proaktivniji pristup komuniciranja DORH-a. Komentirao je prozivke oporbe da se na izmjene zakona o curenju informacija odlučio tek kad je procurila afera AP.

- Ovo što smo imali do sada bilo je loše, išlo je na štetu, temeljno načela kojim se vodimo je presumpcija nevinosti. To nije nešto što je neobično - rekao je Plenković.

SJEDNICA VLADE VIDEO 'Samo sudionici postupka mogu odgovarati zbog curenja informacija, a to nisu novinari'

I dok iz Vlade tvrde da su novinari izuzeti kao počinitelji, pomagači ili poticatelji kaznenog djela curenja informacija, odvjetnik Branko Šerić ističe:

- Po novom zakonu vi ako pitate nekoga što se događa, to bi bilo poticanje na kazneno djelo. To je definirano po dosadašnjem zakonu, što predstavlja poticanje, odnosno pomaganje. Ako vi saznate i objavite, netko je počinio kazneno djelo da vi dođete do informacija, znači po zakonu ste dužni prijaviti osobu koja vam je dala informaciju. Ako ste nekoga, u smislu ove nove odredbe kaznenog zakona, zamolili da vam javi što se događa, onda ste ga potaknuli na kazneno djelo.

Na pitanje mogu li novinari potpasti pod mjere nadzora tijekom istraživanja počinjenja kaznenog djela, Šerić kaže kako je to teoretski moguće ako postoji osnovana sumnja da ste sudjelovali u počinjenju kaznenog djela. U tom slučaju postoji mogućnost da sudac istrage odredi prisluškivanje, praćenje, pretres stana ili elektronike. Hrvatska je potpisnik Europskog zakona o medijskim slobodama u kojemu je špijuniranje i praćenje novinara izrazito otežano, a Šerić je stava da Hrvatska može podlijegati kaznama od strane EU-a zbog ovog zakona. Također, napominje da ovaj zakon podliježe procjeni ustavnosti, a po prijavi neke organizacije ili HND-a tijelima EU, država, kaže, može biti kažnjena.

O odgovornosti novinara Aleksandar Maršavelski, izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo, kaže kako se svaki slučaj treba promatrati imajući u vidu javni interes. 

- Po mom mišljenju sve zavisi od okolnosti postoji li javni interes da se nešto objavi. Ako se objavljuje nešto iz privatnog života, na primjer informacije o bliskim članovima obitelji osumnjičenika što je izašlo iz komunikacije koja je prisluškivana u istrazi, tu je kaznena odgovornost svih koji su sudjelovali u objavljivanju takve informacije. Na primjer, ako supruga ministra koja je također pod mjerama komunicira sa svojim liječnikom o svom zdravstvenom stanju, i to izađe u javnost, u toj situaciji takva osoba bi odgovarala jer tu ne postoji javni interes da se to objavi. To je stvar vaganja u svakom pojedinom slučaju. Problem je što prijedlog tog novog kaznenog djela ne sadrži odredbu o isključenju kaznene odgovornosti kada je objava u javnom interesu koji je pretežniji od interesa čuvanja podataka iz istrage.  U takvoj situaciji postoji rizik da odgovara i neki novinar koji će se, ako bude osuđen, morati obratiti Ustavnom sudu, a ako ne uspije ni onda zaštititi svoje pravo na slobodu izražavanja, i sudu u Strasbourgu. Po mom mišljenju bi to trebalo eksplicitno predvidjeti kao što je to u nekim drugim kaznenim djelima, npr. odavanje službene tajne. Ova verzija nije zadovoljavajuća i trebalo bi ju doraditi - objašnjava Maršavelski.

NAKON SJEDNICE VIDEO Plenković o kandidatima za novog šefa DORH-a: Sve je sad kako treba sukladno zakonu

Dodaje da i u slučaju kada se vrši pritisak na nekog zamjenika državnog odvjetnika s viših instanci da ne procesuira nekoga iz Vlade, taj zamjenik može biti prijavljen i kažnjeno gonjen. Međutim, uvijek se može braniti činjenicom da su nadređeni vršili pritisak i da nije imao izbora nego biti zviždač i dati medijima informacije. U tom slučaju, sud obično oslobađa od krivnje osobu koja je počinila kazneno djelo, ako je ono počinjeno u javnom interesu i za opće dobro. 

Za čelnika HND-a Hrvoja Zovka ovo je bez sumnje zakon opasnih namjera.

- Bez obzira na to što predlagatelj dopunom želi izuzeti osobe koje obavljaju novinarski posao, za HND je ovo i dalje zakon opasnih namjera koji predstavlja izravni udar na javni interes. Ako se novinari budu pretresali u istragama, onda će procesi u Strasbourgu trajati godinama. To je iscrpljivanje. Ova priča je udar na novinarsku profesiju i na javni interes, kad pogledamo kontekst kad je došla. U veljači prošle godine imamo objavu SMS - ova u kojima se spominje 'AP' i sad prije izbora imamo ovaj prijedlog zakona. To što će novinari biti izuzeti ne znači nama ništa jer ostaje činjenica da će zviždači biti sankcionirani ako nam dostave informaciju. Spriječit će ljude da se obraćaju medijima i da im daju informacije od javnog interesa. Time će se politika zaštititi i to je cijela poanta. U nekim slučajevima čekamo optužnice po četiri - pet godina, a mi bismo onda mogli izvještavati tek kad optužnica postane pravomoćna. Ovo je podjarivanje demokratskog sustava Hrvatske - objašnjava.

Kad je riječ o borbi protiv nasilja, za femicid je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina, povisuju se kazne za silovanje, za teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, a za ta djela ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne. Proširuju se i osnažuju prava žrtava nasilja, uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost kao mjera opreza. Zbog kršenja te mjera policija će imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.