MUP je NENO Alarm pokrenuo u studenom 2022., a ove subote su ga prvi puta koristili kako bi korisnicima Facebooka i Instagrama javili da je u njihovoj blizini nestala 14-godišnjakinja
Stručnjaci: Kod nestanaka je važno brzo reagirati, osobito kad je riječ o maloljetnicima
Brojni građani, koji su u subotu na svoje profile na Facebooku i Instagramu dobili obavijesti o nestanku 14-godišnjakinje na području Zagreba zapitali su se što se to događa, kakvu su to poruku dobili, od koga i zašto. Na sreću, djevojčica je ubrzo pronađena, a MUP je pojasnio da su upotrijebili tzv. NENO Alarm, alat traganja za nestalom djecom, koji imaju na raspolaganju. Aktivira se samo iznimno kod visokorizičnih ili dugotrajnih nestanaka odnosno kada postoji opravdana bojazan da je nestalo dijete oteto i/ili je neposredno ugrožen djetetov život i zdravlje ili je izloženo teškoj viktimizaciji.
Ovaj sustav uzbunjivanja i obavještavanja javnosti o visokorizičnim nestancima djece, prvi je uveo SAD 1996. Nazvali su ga po devetogodišnjoj djevojčici iz Teksasa, Amber Hagerman, koja je oteta i ubijena. Hrvatska je ovaj sustav uvela krajem 2022. te je 30. država koja ga koristi. NENO Alarm javnosti su predstavili 30. studenog 2022., a MUP ga je prvi puta iskoristio ove subote.
Stručnjak za sigurnost i umirovljeni kriminalist Željko Cvrtila ističe da je kod nestanaka, osobito ako se radi o nestancima djece, izuzetno važno odmah reagirati.
- Kad se radi o nestancima ljudi, osobito djece, načelno mogu reći da je potrebno vrlo brzo reagirati. Iz tog razloga MUP je prije više godina s pravom odustao od pravila kad se za prijavu nestanka čekalo da prođe određeno vrijeme. Trag kod svih zločina se jako brzo hladi, kod nestanaka je to osobito izraženo. Policajci koji tragaju za nestalima uglavnom se suočavaju s nedostatkom materijalnih tragova i često se mogu osloniti tek na izjave onih koji prijavljuju nestanak ili su nestalu osobu vidjeli - kaže Cvrtila. Načelno govoreći, dodaje, ovakvi alarmi obično se uključuju kad doista postoji sumnja da se radi o nestanku, a ne, primjerice, o bijegu od kuće ili iz neke institucije.
- To se procjenjuje u razgovorima s onima koji su prijavili nestanak, obitelji, prijateljima, susjedima, svjedocima.... Primjerice, ako ta osoba nikad ranije nije nestala i nema elemenata koji bi ukazivali da se netko samovoljno udaljio. Na primjer, možda postoji svjedok koji je nešto vidio, recimo nekoga kako pokušava drugu osobu ugurati u vozilo ili je uz nestanak vezana nekakva prijeteća poruka i slično. Teško je reći generalno jer se svaki slučaj procjenjuje za sebe - govori stručnjak.
Umirovljeni kriminalist Branko Lazarević, koji je radio na brojnim slučajevima nestalih, smatra da je potrebno na neki način ujednačiti postupanje u slučajevima prijave nestanaka.
- Nekoliko puta sam u javnom istupanju rekao, prema mojem mišljenju, dok se ne donese neki Zakon o nestalim osobama neće biti ujednačenog postupanja u ovakvim i sličnim slučajevima. Imamo zakone o svemu i svačemu, smatram da bi trebalo donijeti i Zakon o nestalima kako bi se unificiralo postupanje u određenim situacijama. Ovako sve ovisi o osobnoj procjeni onih koji rade na slučaju nestanka - pojašnjava Lazarević.
Hrvatska još traga za 1700 nestalih iz Domovinskog rata
U Republici Hrvatskoj u posljednje 23 godine prijavljeno je više od 24 tisuće nestanaka osoba, a najstarija prijava datira iz 1961. Od ukupnog broja nestalih za kojima policija još uvijek traga najveći broj, njih oko 70 posto odnosno oko 1700 ljudi, odnosi se na nestale za vrijeme Domovinskog rata, podaci su sa stranice Nestali.gov.hr.