Od streptokoka je u Hrvatskoj umrlo četvero ljudi: 'Pazite se! Ta bolest može biti jako opasna'

Invanzivna bakterijska streptokokna infekcija je jako teška bolest, i četvero preminulih od 15 koji su oboljeli je, nažalost, očekivani danak tih komplikacija, odgovara dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na naš upit kako je moguće da je preminulo čak četvero od 15 oboljelih.

Bili su u dobi od 35 do 65 godina, dvoje mlađih odraslih ljudi, pritom, prethodno potpuno zdravi.

Dvoje je preminulo u roku prva 24 sata od prijema u bolnicu. Među 15 slučajeva invanzivnog streptokoka je i dvoje djece školske dobi. Četvero preminulih je živjelo u različitim sredinama, doznajemo. 

Dr. Pavić Šimetin pojašnjava kako je riječ o komplikaciji osnovne bolesti - angine ili šarlaha, zbog kojih je pomoć liječnika od prosinca zatražilo oko 6.000 osoba - 4.500 zbog angine, tisuću i pol zbog šarlaha. 

- Među tih šest tisuća je 15 onih koji imaju tešku komplikaciju osnovne bolesti, čija je smrtnost jako visoka. Bakterija se ne zadržava u grlu ili na koži već može zahvatiti moždane ovojnice i izazvati meningitis, ili pak ući u krvotok uzrokujući sepsu, koja onda zahvaća sve organe, pojašnjava Pavić Šimetin za 24sata. 

- Strašno, baš strašno. Dvoje od četvero je preminulo u roku 24 sata od prijema u bolnicu. Streptokok se jako brzo razvija u tešku bolest. Srećom, za veliku većinu zaraženih ostaje na angini ili šarlahu, koji isto nisu lagane bolesti. Tko god ih je imao, zna koliko su teške, kaže liječnica. 

Kako se zaštititi?

Na pitanje možemo li se, i kako preventivno zaštititi, kaže da, kad se streptokok širi u kolektivu, primjerice u razredu, cijeli razred dobije antibiotik kao profilaksu, odnosno preventivu.

Oboljeli ne smiju ići u školu, kolektiv, dok ne ozdravi. Streptokok se širi preko kapljica u kašlju. HZJZ prati situaciju, poduzima sve što se može, epidemiolozi na terenu rade svoj posao i zasad se ne razmišlja o proglašenju epidemije, zaljučuje zamjenica ravnatelja. 

U Hrvatskoj dosad nije zabilježena tolika eskalacija invazivne streptokokne infekcije. Situacija je slična diljem Europe, a prvi alarm krenuo je prije dva mjeseca iz Velike Britanije, gdje imaju i smrtne ishode oboljele djece.

Simptomi su gubitak apetita i opća slabost, otežano hodanje, promjena boje kože, bol kod gutanja i upala ždrijela, uz visoku temperaturu. Bolest se liječi penicilinskim antibioticima. Jako je važno na vrijeme početi terapiju i uzimati ju do kraja. U suprotnom, moguće su komplikacije poput reumatske groznice.

Kaić: 'Smrtnost zbog komplikacija od streptokoka svuda je u svijetu visoka'

Epidemiolog dr. Bernard Kaić iz HZJZ odgovara kako teške komplikacije streptokokne bolesti svugdje u svijetu imaju tako visoku smrtnost, unatoč primijenjenoj terapiji, osobito kod odraslih ljudi.

U HZJZ, dodaje, nemaju detaljne informacije o eventualnim kroničnim bolestima kod preminulih.

- Sam uzročnik bolesti (streptokok) se prenosi kapljičnim putem i putem kontaminiranih površina. Svake godine u zimskim mjesecima imamo porast broja oboljelih od streptokoknih bolesti, najčešće gnojne angine (upale grla) i šarlaha. Međutim, ne zna se zašto kod nekih osoba nastane invazivna bolest koja ima visoku smrtnost (sepsa, nekrotizirajući fasciitis, toskični šok sindrom), kaže dr. Kaić. 

Grupiranja invazivnih sreptokoknih bolesti su vrlo rijetka (među oboljelima nemamo dva povezana slučaja), ali se iz predostrožnosti bliskim kontaktima oboljelih od invazivne streptokokne bolesti daje kemoprofilaksa (antibiotici), dodaje.

S obzirom na način prijenosa streptokoka, mjere smanjenja rizika od zaražavanja su jednake kao i kod primjerice, gripe i COVID-a (samo što ne postoji cjepivo) i pravovremena primjena antibiotika kod oboljelih, zaključuje.