Strah od Astre: Čeka se odluka regulatora oko zgrušavanja, a Hrvatska među rijetkima cijepi

Većina država EU-a, njih 19, obustavila je cijepljenje AstraZenecom, cjepivom izumljenim u Oxfordu, koje proizvodi tvrtka sa sjedištem u Cambridgeu.

Čeka se konačna odluka Europske agencije za lijekove (EMA) u četvrtak, kad će biti rečeno jesu li dosad prijavljeni slučajevi zgrušavanja krvi povezani s cijepljenjem. Barem jednu dozu dobilo je 11 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji i još šest milijuna u EU, dok je prijavljeno nešto manje od 40 posljedica zgrušavanja krvi, pa i s fatalnim ishodom. Hrvatska čeka odluku EMA-e, vodeći se time da su koristi od cijepljenja puno veće nego da se ono stopira. Jer dok većina država EU stavlja sa strane AstraZenecino cjepivo, nepoznat je broj onih koji su se zarazili jer su cjepivo odbili, odnosno jer je ono povučeno. Pritom se još ni ne zna je li 40 prijavljenih slučajeva s cjepivom uopće povezano. Što god bio zaključak EMA-e, šteta je već počinjena - mnogi odbijaju cjepivo, a mogli bi se, čekajući sljedeće, zaraziti. Gubi se na vremenu, mogla bi biti stvorena averzija prema svim cjepivima, a mutacije virusa se šire i pune bolnice. U pozadini svega, smatraju analitičari, samo je geopolitika, odnosno “diplomacija cjepiva”, poznata od Hladnog rata naovamo. Više se misli na položaje, nego na ljude. Jer kako drukčije objasniti da se baš sad, kad je na vidjelo izašlo loše pregovaranje EU s farmaceutskim kompanijama, pojavilo 40 prijavljenih slučajeva na 17 milijuna doza?

'NE ZNAMO JE LI SLUČAJNOST' I Litva nakon nekoliko slučajeva tromboembolije zaustavila primjenu cjepiva AstraZenece

EU je ljuta zato što je u proizvodnju svih cjepiva uložila milijarde eura, a AstraZeneca je u svojoj Velikoj Britaniji distribuirala puno više doza nego u EU. Bruxelles ne prihvaća obrazloženje AstraZenece da je sporazum s EU potpisan dva mjeseca nakon što je proizvodnju cjepiva s AstraZenecom dogovorila Velika Britanija.

Britanci su izašli iz Unije i efikasnim cijepljenjem pokazali da mogu sami i da mogu bolje od EU. Zato se ne može isključiti mogućnost da je afera s AstraZenecom posljedica novih geopolitičkih odnosa. Obustavljanje cijepljenja je više politički nego zdravstveni potez, koji će se vjerojatno pokazati i kao epidemiološka katastrofa. Zarazi li se i od COVID-a premine samo mali broj onih koji su cjepivo odbili, posljedice će biti veće nego što bi bile posljedice zgrušavanja krvi, koje još s cjepivom nisu ni povezane.

NOVI SASTANAK VEĆ U SRIJEDU Plenković: 'Konzultirali smo se s EMA-om, cijepljenje će ići dalje'

Nestašica cjepiva još će dugo trajati

Sve što se događa s cjepivima u cijelom svijetu zapravo je geopolitička igra i nadmudrivanje, ne samo u slučaju AstraZenece. Najvažnije je pitanje postalo tko je proizveo bolje cjepivo, a tko cijepio više stanovništva. Preslaguju se snage na geopolitičkoj karti, a ljudi umiru. Do siromašne Afrike cjepivo još ne dolazi, ali ni do nama susjedne Federacije BiH, entiteta u kojem broj zaraženih rapidno raste, a dobili su tek deset tisuća doza cjepiva kao poklon iz Srbije. U drugi entitet, Republiku Srpsku, ušlo je oko 40 tisuća doza jer su povezani sa Srbijom. EU je za svoje potrebe naručila dvije milijarde doza, iako joj treba milijarda, jer broji pola milijarde ljudi. Rusija se hvali da je u top pet država svijeta koje su cijepile najviše ljudi, tri i pol milijuna s obje doze, i gleda kako se EU zbog njezina Sputnika V dijeli na dva bloka - dio država poput Mađarske i Slovačke koje su mimo EU-a naručile rusko cjepivo i one koje ga, poput Poljske ili Ukrajine, nipošto ne žele.

Mi smo naručili 2,7 milijuna doza

Rusi su Poljacima, primjerice, nudili svoje cjepivo, ali ga Poljaci ne žele, iako bi za mnoge vjerojatno bilo spasonosno. Ni Ukrajinci, kojih je 45 milijuna, i sigurno bi im pomoglo u savladavanju pandemije. Istodobno, Kiril Dimitrev kao šef Ruskog izravnog investicijskog fonda, koji u velikom dijelu financira rusko cjepivo, prije dva dana je otkrio kako su postigli dogovor s kompanijama u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj o pokretanju proizvodnje Sputnika V. Te zapadne države, od kojih primjerice Ukrajina traži “zapadnjačko” cjepivo, istodobno s Rusima dogovaraju proizvodnju Sputnika V kod kuće. Iluzorno je očekivati da će svjetska potreba za cjepivom, jer nas je gotovo osam milijardi, biti brzo zadovoljena. Cjepiva će nedostajati još dugo, problema će biti i dalje, a oni će stvoriti neke nove političke blokove.

VILI BEROŠ: 'AstraZenecom se cijepila i moja majka, a i ja ću kada ću trebati'

Hrvatska je najviše cjepiva naručila od AstraZenece, čak 2,7 milijuna doza, i nastavlja njime cijepiti one koji ga žele primiti. Naš se HALMED kao regulatorna agencija vodi onim što preporučuju krovna EU agencija za lijekove, kao i Svjetska zdravstvena organizacija. No razumljivo je i nepovjerenje hrvatskih građana prema cjepivu, i to kad puno veće države od nas cjepivo povlače iz ordinacija. Poruka građanima nije jasna, jer EMA i WHO govore da se cijepljenje treba nastaviti, a istovremeno još ne znaju je li AstraZenecino cjepivo povezano s prijavljenim fatalnim posljedicama.

AstraZeneca je obećala cjepivo prodavati bez profita, po proizvodnoj cijeni, i zato smo ga i mi kupili najviše. Dostupnije bi trebalo biti navodno i rusko, kao i kinesko cjepivo, no EU ga nije dogovorila ni s Rusijom ni s Kinom, opet iz geopolitičkih razloga. Tako je pola milijarde stanovnika ostalo zakinuto za još dva potencijalna cjepiva na tržištu. Sve je vjerojatno moglo ići puno brže da nema igre mačke i miša koja traje desetljećima. Češki je predsjednik Miloš Zeman u veljači, primjerice, od Putina naručio rusko cjepivo, ali je češki ministar zdravstva to odbio. Zeman je zatražio njegov otkaz, no zahtjev mu nije ispunjen.

Opet ćemo biti nespremni za treći val

Kako je naglasio Pavel Havlicek, analitičar u Udruženju za međunarodne poslove, Kremlj “trlja ruke”. Zbog cjepiva će, naime, Europa podijeliti samu sebe. Dolazi ljeto, ljudi će biti više vani pa će i prijenos zaraze biti otežan, no zbog nepovjerenja u cjepivo i premalo doza moglo bi se dogoditi da novu jesen i zimu, kad virus “ojača”, opet dočekamo nespremni te se izložimo novom valu pandemije i velikom broju mrtvih. Već je izgubljeno gotovo 2,7 milijuna života.

HRVATSKA AGENCIJA ZA LIJEKOVE: 'Nije vjerojatno da je žena (91) umrla zbog cjepiva AstraZenece'

Ako ga zabrane, što za drugu dozu?

Kakvo je cjepivo AstraZenece?

To je klasično, tzv. vektorsko cjepivo, koje u sebi nosi ‘virus bez virusa’, što znači da se od cjepiva ne možemo zaraziti. mRNA cjepiva poput Pfizerova taj pročišćeni virus nemaju u sebi. Obje vrste cjepiva, kad virus uđe, dižu naš imunitet. 

Što ako je netko dobio dozu?

Nije jasno što bi moglo biti ako regulator nekim slučajem zabrani daljnje cijepljenje AstraZenecom. Još ne postoji mogućnost da se primijeni druga doza nekog drugog proizvođača pa bi vjerojatno onda cijepljeni ostali samo na jednoj dozi.

Zašto je jedna doza dobra?

Ako je netko prebolio COVID, dvije mu doze možda ni ne trebaju, no takve regulacije (još) nema. S druge strane, onima koji nisu imali COVID, za dovoljan imunitet trebaju dvije doze cjepiva. Prva štiti manje nego dvije, ali štiti od teških posljedica.

Zašto jedna doza nije dobra?

Preporuka je Astra- Zenece da se druga doza primi tri mjeseca nakon prve. No imunolozi upozoravaju kako odugovlačenje može čak dovesti do pojave novih mutacija virusa, kojima se ‘sviđa’ poluimunost nakon samo jedne doze. 

Nuspojave i smrt od Covida

U Hrvatskoj je od COVID-a umrlo 5697 ljudi, a bilo je 250 tisuća zaraženih. Isto je toliko cijepljenih, a prijavljeno je osam sumnjivih smrti nakon cijepljenja. Ni jedna dosad nije povezana s cijepljenjem.