Na klimu trenutno ne možemo značajno utjecati, napominju iz Meteo Adriatica, ali dodaju da se branama i drugim rješenjima te preseljenjem iz najugroženijih područja mogu spasiti ljudi i dobra
Što nas može naučiti najnovija katastrofalna poplava u Europi?
Iznimne količine kiše koje su pogodile dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske podigle su razinu riječnih tokova, poplavile su naselja i odnijele više od 180 života. Ciklona je došla i do Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako se za ovakve situacije krive i klimatske promjene iz Meteo Adriatica su analizom htjeli ukazati da to nije jedini faktor.
Za područje Hrvatske, u Analizi klimatskih promjena na području Hrvatske u periodu od 1979. do 2020. temeljem podataka numeričke reanalize, iz Meteo Adriatica su zaključili da se prosječna količina oborine povećava uz trend od oko 3,5 posto u razdobljima od 10 godina. U analizi stoji i da se regionalna učestalost pojave ekstremno velikih količina oborine malo povećava, ali da kratkotrajno velike količine oborine po lokacijama značajnije povećavaju svoju učestalost pojave nego regionalni ekstremi.
Trend oborive vode značajno raste pa je povećanje oborina za očekivati, pišu.
Iako je analiza ograničena na područje Hrvatske, rezultati su slični i za Europu, napominju te postavljaju pitanje gdje su bila pravovremena upozorenja iako su numerički modeli predvidjeli iznimne količine kiše te gdje je zakazalo dugoročno planiranje.
Poplava u zapadnoj Europi je, napominju, opomena da se ne može pasivno sjediti i nadati se da se tako nešto neće dogoditi, jer klimu se ne može zaustaviti u značajnom obujmu dok nam tehnologija to neće dozvoliti s rješenjima poput nuklearne fuzije ili geoinženjeringa.
Zna se kolika je vjerojatnost da padne X litara kiše u Y sati i lako se da modelirati koliki vodeni sloj će stvoriti takva oborina, te kolike su šanse za izlijevanje riječnih tokova i koja su pritom područja u opasnosti od poplavljivanja, pišu. Hoće li ili neće biti poplave, država može procijeniti jer ima resurse, no mora i preventivno djelovati i imati efikasne planove.
Prvo, izgradnja brana, odvodnih kanala i drugih fizičkih izvedbi kako bi se zaštitila dobra od poplava. Ukoliko to nije moguće, onda je nužno da država građanima ugroženih područja osigura zamjenu imanja za neko drugo koje se nalazi na povoljnijem položaju.
Slično je i s podizanjem razine mora na obalnim područjima.
Klimatske promjene su stvarne, a prilagoditi se možemo ako se aktivno radi na njihovoj problematici.
- Dok glavnu riječ vodi pasiva, nesreće i stradavanja poput ovih u Njemačkoj punit će i dalje novinske članke - zaključuju.