Na konferenciji Startover, u organizaciji 24sata, posjetitelji će, između ostalog, imati priliku otkriti koje su kvalitete lidera za budućnost rada, ali i slušati o održivim poslovnim praksama u Hrvatskoj
Organizator konferencije su 24sata, a partneri su ENNA, HGK, Philip Morris, INA, Erste, HSM, Fina, HEP, Telemach, KONČAR, posao.hr, Leapwise i Terme Tuhelj.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Na panelu govore Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica Marketinga i korporativnih komunikacija tvrtke KONČAR, Ana-Marija Filipović, HR Business Partner, Styria Media Group, Vasja Čretnik, direktor, Terme Tuhelj
- Mi smo prvi generator za Mariborski otok. Tada je krenula naša priča u segmentu hidroelekratana i održivog razvoja. Hidroelektrane su vrlo važne jer su dugovječne.Zeleni transformatori su ono što najviše izvozimo - započela je Vlatka Kamenić Jagodić.
- Uz sve što radimo, bitna je briga o lokalnoj zajednici i tu stvarno vraćamo koliko možemo. Primjerice, prvi smo u Vukovaru proveli veliku akciju pošumljavanja dronovima. Tamo smo također uključili dio lokalne zajednice.
Održivost u turizmu
- Naša tvrtka je ove godine proslavila 20 godina. Meni je super da smo konačno shvatili da održivo poslovanje znači i rad s lokalnom zajednicom, zaposlenicima, dobavljačima...Prije 20 godina bili smo usmjereni prema tim bazičnim projektima održivosti, a sada smo razvili strategiju održivog poslovanja do 2025. godine- kazao je Čretnik iz Terma Tuhelj.
- Održivo poslovanje ima svoje troškove i toga moramo biti svjesni- dodaje.
- U turizmu ljudi rade kada svi ostali odmaraju. Danas pak dolaze generacije koje malo drugačije doživljavaju život i imaju druge prioritete. U istom trenutku u mirovinu odlaze stari radnici koji su radili na 'stari način'.
- Svake godine organiziramo izlete za zaposlenike, a to smo morali raditi u smjenama jer terme ne mogu bit zatvorene. Također, uveli smo razne pogodnosti za zaposlenike. Radimo na tome da oni prepoznaju da znamo da je teško raditi u turizmu.
Sve je važniji odnos prema drugima
- Ljudima je sada sve važnije kako se poslodavci ponašaju prema njima, ali i prema drugim zaposlenicima, prema okolišu, zemlji. S druge strane, nezaposlenost nikad nije bila manja i normalno da oni mogu skakati s posla na posao. Više se ne vežu emocionalno za poslodavca, kao što radnici prije jesu. Tu puno treba raditi- poručila je Kamenić Jagodić.
- Jako mi je drago da je sve više žena u STEM području i mislim da su ljudi zadovoljni. Zaposlenici nam ne odlaze, dapače, zadržavaju se. Zbog bliske suradnje s akademskom zajednicom imamo bazen potencijalnih zaposlenika.
Suradnja s akademskom zajednicom
- Bliske suradnje s fakultetima kroz naše programe dovode do povezivanja starijih zaposlenika koji su jako veliki stručnjaci u svojim područjima sa mladim nadama. Na taj način dajemo i starijim zaposlenicima dodatnu motivaciju i poticaj da ostaju i prenose svoja zanja.
11.54
Panel 3: Je li AI novi idealni zaposlenik, pouzdani kolega ili tek mrska konkurencija?
Na panelu govore Davor Runje, osnivač/CTO airt.ai, Petar Perković, Data Science Team Lead, Njuškalo, Mislav Malenica, predsjednik CroAI, a moderira ga dr. sc. Aco Momčilović, FutureHR Owner; President of Global AI Ethics Institute.
- Moja cijela kompanija bavi se time kako transformirati tradicionalnu kompaniju u hibridni tip. Dakle, odmaknuli smo se od tradicionalnog načina 'prodajem ti IT rješenje'- rekao je na početku Mislav Malenica.
- Mi unutar kompanije moramo konstatnto pratiti nove tehnologije i biti spremni reagirati. Nismo dovoljno veliki da budemo na frontu, ali radimo sve da se prilagodimo ovom novom vremenu- poručio je Perković iz Njuškala.
- U umjetnoj inteligenciji se dogodio skok. Razvojni procesi koji su prije trajali mjesecima i godinama, sada su se skratili.
- Ovo nije vrijeme kad dižeš zidove i pojačavaš obranu, nego vrijeme kad igraš napad i oni koji su hrabri shvaćaju da uz pomoć umjetne inteligencije mogu pobjediti konkurenciju. Stvoriti bolnicu bez zidova- kaže Malenica.
11.10
Panel 2: Kvalitete lidera za budućnost poslovanja
- Ova tema mi je osobno vrlo važna. Po struci sam psiholog i imam 18 godina radnog staža u ljudskim resursima- započela je drugi panel moderatorica prof. Jelena Jelušić, HR & Employer Branding konzultant, INSPO Consulting.
Na panelu govore Ivica Vrančić, management development consultant, Vladimira Senčar Perkov, direktorica ljudskih resursa u Ini, te Marin Mlinarić, direktor ljudskih potencijala i organizacijske kulture za Hrvatsku i Sloveniju u Philip Morris Zagreb d.o.o.
Kakve lidere trebamo u budućnosti?
- Pa da bi znali kakve lidere trebamo u budućnosti, trebamo znati kakva će budućnost biti.- započeo je Ivica Vrančić, management development consultant.
- Autokratski modeli komuniciraju čvrstinu i stabilnost i zato ih ljudi biraju. To je budućnost, no ja to ne želim. Okrenimo ipak malo pitanje. Kakve mi tlidere trebamo da imamo budućnost kakvu želimo? Trebamo lidere koji znaju graditi odnose. Pogubili smo odnose među kulturama, civilizacijama, klubovima, obiteljima. Snažni lideri su oni koji znaju prije svega posložiti odnose u sebi, pa dalje s drugim ljudima. Ljudi koji grade dobre odnose su ljudi koji znaju posložiti sebe- dodaje.
- Upravljanje u ovako neizvjesnim vremenima lider može uz strategiju. Mora se prilagoditi novom načinu razmišljanja, različčitim generacijama. Imamo ljude u radnoj okolini koji imaju 18 godina i rođeni su nakon 2000-ih, a opet imamo ljude koji su pred krajem svojeg radnog iskustva koji nude velika znanja i iskustvo- poručila je Vladimira Senčar Perkov iz INA-e.
Kako ih pripremiti za budućnost?
- Razvili smo jedan model gdje smo naveli kompetencije, s privatnog i poslovnog sektora, koje mora imati lider u ovo vrijeme. Osim što trebaju biti empatični, prepoznavati inovacije, imati visoki nivo samosvjesti, trebaju i imati tu jednu dozu hrabrosti kako bi u jednoj neizvjesnoj situaciji znali prepoznati poslovne prilike.
Emocionalna inteligencija u kontekstu razvoja lidera
- Ako lidership jest prije svega upravljanje odnosima onda je emocionalna inteligencija suština- rekao je Vrančić.
- Tehnologija nas udaljava i malo oduzima ovaj ljudski dio.
Ako je emocionalna inteligencija marketinški konstrukt, ono što ju razlikuje od kognitivne jest da je do 20. godine možemo razvijati ali to je onda to. Emocionalnu, dapače, možemo razvijati i učiti cijeli život, dodaje Vrančić.
Novi trendovi, nove generacije
- Prvi uvjet emocionalne inteligencije jest da čovjek poznaje samoga sebe. Moram primjetiti da je pandemija donijela ogromne promjene kod onih ljudi koji nisu spoznali sebe ranije. Odjednom se osjetilo da su ranjivi i počela se primjećivati razlika u odnosima, koliko smo razmišljali o drugima, o opstanku korporacija, i slično. Lideri su ovdje počeli spoznavati važnost emocionalne inteligencije- rekao je Marin Mlinarić.
- Nije da samo nove generacije traže nešto drugo, već tražimo svi. Pandemija nam je dokazala da primjerice ne moram putovati na sastanke kada ih mogu odraditi od doma. Na samom početku pandemije krenuli smo u potpuni redizajn načina rada.
9.45
Panel 1: Koliko je ‘posao iz snova’ održiva ideja?
Uvodom u panel dr.sc. Mitja Ružojčić, stručnjak za psihologiju rada i upravljanje ljudskim potencijalima odgovorio je na pitanja kakve poslove žele hrvatski radnici.
- Čini se da se dinamičnost na tržištu rada zadržala, no postoji razlika u želji za promjenom posla.
Moderator panela je prof. dr. sc. Miroslav Ante Omazić.
- Izrazito mi je drago da je ova konferencija prikupila toliki interes. Živimo u izuzetno turbuletnom svijetu i moramo se pripremiti na različite scenarije- započeo je Omazić.
Na panelu govore Maja Crnjak, direktoricu sektora ljudskih potencijala, Erste Banka, dr. sc. Mitja Ružojčić, stručnjak za psihologiju rada i upravljanje ljudskim potencijalima, Ines Bokan, voditeljica na portalu posao.hr, Jelena Jelinić Cvirn, HR direktorica, HSM, te Ivana Kovačić, direktorica sektora ljudskih potencijala u Telemachu.
- Nije me iznenadilo da je kvaliteta posla bitnija od plaće, ali iznenadila me razlika između sektroa, to da je javni sektor nadmašio smislenost posla. Pokazalo se, kada smo uspoređivali mlade, da traže više autonomije u usporedbi sa starim radnicima i druga stvar je odnos sa šefom- rekao je Ružojčić.
Poslodavci imaju najveći index povjerenja među Hrvatima, naglasio je Omazić.
- Tržište rada je sve manje, dok mladi ljudi traže ono na čemu mi svi još moramo raditi- rekla je Ivana Kovačić.
- Mislim da danas na tržištu rada kao IT firma ne možeš opstati ako ti velik broj procesa nije na vrlo vrlo visokoj razini- poručila je Jelena Cvirn, HR direktorica.
- Danas je nužno, s obzirom na sve češće promjene, vidjeti što bi još mogli naučiti ili primjeniti. Široko znanje koje skupimo iz različitih poslova, samo nam donosi prednost u onom sljedećem. Prilike su ovdje, no moramo se potrduiti za njih, neće se odraditi same- rekla je Bokan.
Kako je Covid utjecao na rad i radna mjesta?
Maja Crnjak iz Erste Banke poručila je da u banci imaju širok spektar generacija koje međusobno surađuju, a zadatak poslodavca je dati svakoj od tih generacija ono što mu treba.
Jelena Jelinić Cvirn otkrila je koje su negativne strane rada od kuće.
- Mi smo prije covida imali hibridni način rada i nakon rada od doma, polako smo se vraćali na hibridni. Ljudi se naviknu na način rada i postepeno smo se vraćali na posao. Trenutno smo na modelu koji omogućuje dva dana rada od doma. Jako smo fleksibilni i jako obraćamo pažnju na to koje su potrebe ljudi. Sve dok takav način rada doprinosi da firma funkcionira uspješno, nama je to u redu.
Razlike između generacija
Ivana Kovačić poručila je da svaku generaciju čine upravo radnici.
- Mladima je svejedno, zapravo žele da je njima dobro. Mi poslodavci u to moramo hrabro uči i pokušati im učiniti privlačnima naše poslove.
Ružojčić se pak nadovezao rekavši da danas ljudi više biraju i zbog toga što na tržištu nedostaje radnika.
Teško je u ovo vrijeme predvidjeti budućnost, međutim potrebno je promišljati i sagledati moguće verzije budućnosti. Važno je, prije svega, biti prilagodljiv.
Postoji li uopće posao iz snova?
- Posao iz snova možemo zamisliti na nekoj apstraktnoj razini jer taj posao iz snova za svakog predstavlja nešto drugo- rekao je Ružojčić.
