Štagljar: 'Kolegica Halassy je otvorila novi smjer u istraživanju liječenja raka'

Virologinja Beata Halassy vlastiti je rak dojke liječila pomoću virusa koje je s kolegama uzgojila u svom laboratoriju, skrenuvši pritom pozornost i na praksu samoeksperimentiranja u znanosti. Prof. dr. Igor Štagljar, profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, naš poznati znanstvenik, komentirao nam je ovaj slučaj, i objasnio o kakvom se liječenju virusima radi. 

- Dr. Beata Halassy sa Sveučilišta u Zagrebu, kojoj je 2020. godine dijagnosticiran rekurentni stadij 3 raka dojke, odlučila je nastaviti s liječenjem u nastajanju, naziva onkolitička viroterapija (OVT), umjesto da se podvrgne dodatnoj kemoterapiji. OVT koristi viruse za ciljanje i uništavanje stanica raka, dok zdrave stanice ostavlja netaknutima, napominje dr. Štagljar.

LJUDE BRINE JEDNA STVAR Hrvatska znanstvenica imala je rak. Uzgojila je virus i ubrizgala si ga. Rezultati su nevjerojatni

Proces, nastavlja, funkcionira na dva glavna načina.

- Prvo, onkolitički virusi selektivno inficiraju, i repliciraju se unutar stanica raka, koje obično imaju slabiju antivirusnu obranu. Kako se virus razmnožava, uzrokuje pucanje stanica raka, taj se proces naziva liza, ubijajući ih, i oslobađajući nove virusne čestice koje mogu zaraziti obližnje stanice raka. Drugo, ovo uništavanje stanica oslobađa antigene raka koji pokreću imunološki sustav, čineći ga potentnijim u napadu na sve preostale stanice raka. Neki se virusi čak mogu konstruirati da pojačaju ovaj imunološki odgovor noseći dodatne gene koji stimuliraju imunitet, pojašnjava znanstvenik. Metode genetskog inženjeringa i molekularne biologije pomažu učiniti te viruse sigurnijima i učinkovitijima, dodaje.

- Modificiranjem virusa znanstvenici mogu osigurati da se selektivno razmnožavaju u stanicama raka, ograničiti njihovu aktivnost u zdravom tkivu i spriječiti štetne nuspojave. Poboljšanja mogu uključivati dodavanje gena koji proizvode proteine za aktiviranje imunoloških odgovora ili promjenu virusa kako bi se izbjeglo vraćanje u patogeno stanje. Za svoje samoliječenje dr. Halassy je koristila soj virusa ospica, poznat po upotrebi u cjepivima i djelotvornosti protiv stanica raka, nakon čega je uslijedio virus vezikularnog stomatitisa (VSV), koji također ima solidan sigurnosni profil iz kliničkih studija, pojašnjava Štagljar.

Iako, kaže, nije spomenuto je li Halassy sama genetski modificirala te viruse, odabrala je dobro dokumentirane sojeve s dokazanom sigurnošću i učinkovitošću. Tijekom dva mjeseca, liječenje je dovelo do značajnog smanjenja i odvajanja tumora, što je omogućilo lakše kirurško uklanjanje. Halassy nije doživjela veće nuspojave, a nakon četiri godine njezin tumor se nije vratio.

- Njezin slučaj pokazuje potencijal OVT-a, ali postavlja etička pitanja. Samoeksperimentiranje zaobilazi nadzor kliničkih ispitivanja, što bi moglo potaknuti nestručnjake da pokušaju s rizičnim, neprovjerenim tretmanima. Također, važno je naglasiti da, iako su rezultati dr. Halassy bili pozitivni, takve bi se prakse trebale provoditi samo u okviru kontroliranih, nadziranih medicinskih istraživanja kako bi se osigurala sigurnost i pouzdanost, zaključuje dr. Štagljar. Po njegovom mišljenju, dodaje, problem nije u tome što je Halassy koristila samoeksperimentiranje, već u mogućnosti da bi objavljivanje tog eksperimenta moglo potaknuti druge na odbacivanje konvencionalnog liječenja.

- No istovremeno je važno naglasiti da je ključno očuvati znanje stečeno takvim istraživanjem. Mislim da je malo vjerojatno da će je netko pokušati kopirati, jer tretman zahtijeva puno znanstvenog znanja, vještina i opreme. S druge strane, njezino iskustvo s ovim eksperimentom otvorilo je novi smjer u istraživanju koje će u budućnosti sigurno privući pažnju brojnih kliničkih istraživanja, uvjeren je Štagljar.