U Beogradu se obilježava obljetnica ubojstva prvog demokratski izabranog srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Ubijen je 2003. godine ispred ulaza u zgradu srbijanske Vlade
PROŠLO JE 16 GODINA
Srpski premijer Zoran Đinđić smaknut hicima iz snajpera...
Nizom komemorativnih skupova, mimohodom sjećanja i polaganjem vijenaca u Beogradu se u utorak odaje počast prvom demokratski izabranom srbijanskom premijeru Zoranu Đinđiću, ubijenom u atentatu 12. ožujka 2003., a iz srbijanske oporbe stižu poruke da je "neprimjereno" uspoređivati Đinđića s aktualnim srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Premijerka Ana Brnabić s ministrima položila je vijenac u dvorištu zgrade vlade, gdje je Zoran Đinđić na današnji dan prije 16 godina ubijen hicima iz snajpera.
Vijence i cvijeće u Aleji velikana na Novom groblju, gdje je Đinđić pokopan, položili su članovi obitelji, prijatelji i nekadašnji Đinđićevi stranački kolege i poštovatelji.
Izaslanstvo Demokratske stranke(DS), čiji je Đinđić bio predsjednik, predvodio je današnji čelnik DS Zoran Lutovac.
- Ovo ne treba shvatiti kao njegovanje kulta ličnosti, već kao želju da se političko naslijeđe Zorana Đinđića njeguje i poštuje, da baštinimo političke ideje i filozofiju koju je on u Srbiji provodio - rekao je novinarima Lutovac.
Vijence su u Aleji velikana položili i predstavnici Nove stranke (NS) Zorana Živkovića, koji je vodio vladu nakon Đinđićeva ubojstva.
- Da je Zoran Đinđić živ, Srbija bi već pet godina bila u Europskoj uniji. To bi danas bila država u kojoj bi sudovi radili svoj posao, parlament bi bio hram demokracije, gdje bi vlade padale na izborima, ali bez bilo kakvih prizemnih manira koje ima današnja vlast - ocijenio Živković u povodu obljetnice Đinđićeva ubojstva.
Tradicionalni mimohod "Šetnja za Zorana" središnjim gradskim ulicama do Aleje velikana organizirala je Liberalno-demokratska partija, čiji je predsjednik Čedomir Jovanović bio blizak Đinđićev suradnik.
'Bio je čovjek britkog uma i jasne misli'
Reagirajući na današnji odnos javnosti i pokušaje pojedinih pripadnika vlasti u Srbiji da usporede Đinđića i aktualnog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, donedavni predsjednik Demokratske stranke Bojan Pajtić nazvao je to "licemjernim" i "neprimjerenim".
- U velikoj mjeri srpska javnost ima licemjeran odnos po kojem je Zoran Đinđić dobar kad je mrtav, a nije bio dobar dok je bio živ. Nisu ga željeli shvatiti kad je bio živ - rekao je Pajtić za N1, naglašavajući da Đinđić nije bio sklon populističkim manirama.
- On je bio čovjek britkog uma, vrlo jasne misli i nije bilo kompromisa u onome što je izgovarao i činio, dakle nije povlađivao većinskom raspoloženju kao što danas to čine neki populistički političari - rekao je Pajtić.
On je naglasio kako je "neprimjereno" uspoređivati Đinđića i sadašnjeg predsjednika Vučića.
- Uspoređivati radnu etiku Zorana Đinđića koji je bio vrhunski znanstvenik i Aleksandra Vučića, čovjeka koji u životu nikad ništa nije radio, u najmanju je ruku potpuno neprimjereno. Uspoređivati njegov intelekt s Vučićevim, usporediti njegovu etiku odgovornosti s Vučićevom 'etikom dobrih namjera' jest nešto što ne može stajati - naglasio je Pajtić.
Zoran Đinđić, po obrazovanju filozof s doktoratom prestižnog njemačkog sveučilišta u Heidelbergu, bio je proeuropski političar i jedan od utemeljitelja Demokratske stranke, a od siječnja 1994. do ubojstva i njezin predsjednik.
Bio je i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda (1997.) poslije 1945. godine te prvi srbijanski premijer poslije pada režima Slobodana Miloševića listopada 2000. i dolaska na vlast Demokratske oporbe Srbije (DOS).
Htio je Srbiju povesti ka Europi
Početkom Đinđićeva mandata pokrenut je proces demokratizacije društva, brojne ekonomske i socijalne reforme, a njegova vlada snažno se zalagala za suradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine (ICTY). U vrijeme Đinđićeve vlade uhićeno je i Den Haagu izručeno nekoliko haških optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.
- Gledajte u budućnost. Tamo ćemo se susresti vi i ja - jedna je od Đinđićevih poruka kojom je, nakon višegodišnje vladavine režima Slobodana Miloševića i dugogodišnjih sankcija međunarodne zajednice, rata i teških ratnih posljedica, pokušavao motivirati sunarodnjake, građane Srbije i političke neistomišljenike, na promjene i neophodne reforme, s namjerom da Srbiju odlučno povede ka Europi.
Zoran Đinđić ubijen je hicima iz snajpera 12. ožujka 2003. godine ispred ulaza u zgradu srbijanske vlade, a za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora osuđeni su časnik tadašnje Postrojbe za specijalne operacije (JSO) resora državne sigurnosti Zvezdan Jovanović, kao izravni počinitelj te nekadašnji zapovjednik JSO Milorad Ulemek - Legija.
Politička pozadina atentata na Zorana Đinđića, unatoč pritiscima javnosti i dijela političkih stranaka, nikad nije otkrivena.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
