Tri žene bile su inspiracije za još deset mladih volonterki koje su im se pridružile. Ove školske godine planiraju surađivati s desetak škola u Zlarinu, Šibeniku, Zagrebu i Vinkovcima
'Sretne smo jer je predsjednica spomenula otok Zlarin u UN-u'
Apsolutno smo presretne i ponosne, pogotovo zato što smo sve tri volonterke, a uz to i perfekcionistice. Zlarin je postao prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike! U prvoj sezoni uštedjeli smo ukupno 162.000 vrećica i drugih plastičnih predmeta, u odnosu na ljeto prije, kazale su nam Ivana Kordić (34), Ana Robb (38) i Nataša Kandijaš (30) te u šali dodale da im sad još "samo" preostaje da to ostvare na preostalih 1499 otoka i kopnu te na ostatku planete.
One su u srijedu zajednički posjetile taj otok šibenskog arhipelaga i otočane koji su odradili ogroman posao da se to doista i ostvari.
Te tri žene već godinama, koliko god mogu, žive bez jednokratne plastike koja zatrpava i guši ljude, životinje, oceane i svu prirodu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Nemoguće je sve popraviti odjednom i odreći se sve plastike, ali ona za jednokratnu upotrebu posebno je opasna i besmislena. Puno se može napraviti noseći platnene vrećice pri odlasku u dućane ili tržnice, izbjegavajući plastičnu ambalažu koliko se to može, kupujući u rinfuzi, a u razgovoru s kumicama koje po navici nude vrećice, kao i drugim neznancima, razotkrivati problem. Svaki put kad posegnemo za nečim u plastici razmislimo treba li mi to uopće. Jer, važno je, svake minute jedan kamion smeća pun plastike završi u moru - rekla nam je Ivana Kordić.
Dodala je da je Otok bez plastike ideja Ane Robb koja posljednjih 20 godina živi u Francuskoj, a ljetuje na Zlarinu, odakle joj je otac. Prestravila ju je količina plastike kojom je otok ostao zatrpan nakon ljetne fešte. Kako ima dvoje klinaca u osnovnoj i srednjoj školi, počela je s idejom Škole bez plastike i uspjela je! No to je bilo u Francuskoj.
- Otočanima je pristupila opreznije. Kupila je prava na dokumentarni film Plastični ocean i pokazala im ga, želeći osjetiti reakcije. Bio je to ključni moment, došli su vlasnici zlarinskih trgovina, restorana, konoba i kafića te nakon potresnog i edukativnog, povremeno i teškog filma, odlučili napraviti promjenu i zaštititi svoj ljubljeni tok. I ja sam pogledala taj dokumentarac, i bio mi je poput hladnog tuša - kaže Ivana.
Isto ljeto održan je prvi otočki event bez plastike, na kojem je svirao Darko Rundek, također ekološki aktivist s bendom Darko, Andrea i Ftičeki. To je bio prvi test da se vidi može li se to uopće ostvariti. Plastiku su zamijenile višekratne plastične čaše koje se ne bacaju, a kroz neko vrijeme uspjele su sav pribor zamijeniti drvenim, onim od bambusa i papirnatim jer su pronašle proizvođače ekološki prihvatljivijih materijala.
- Ono što nismo nismo mogle naći kao višekratno rješenje, zamijenili smo ekološki prihvatljivijim materijalima, ali cilj nam je zapravo smanjenje potrošnje jednokratnih proizvoda u čemu smo uspjele. Primjerice, bez slamčice se može. Ali i pomfrit se može jesti iz vrećice od recikliranog papira drvenim čačkalicama ili, zamislite, prstima! - kaže Ivana.
Tri žene bile su inspiracije za još deset mladih volonterki koje su im se pridružile. Ove školske godine planiraju surađivati s desetak škola u Zlarinu, Šibeniku, Zagrebu i Vinkovcima gdje će učenike učiti kako živjeti s manje otpada.
- Iznimno nam je drago što se mali otočić Zlarin koji je napravio veliku promjenu, predstavljen u Ujedinjenim narodima kao primjer da hrabra i odlučna zajednica zaista može mijenjati svijet na bolje, koliko god mala bila. Jer, nitko nije premalen da počne mijenjati svijet - kazala je Kordić, misleći na izlaganje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pred općom skupštinom UN-a u utorak.