Srednjoškolci masovno žele ići na fakultete, nema interesa za tesare, zidare i prodavače

Upisni trendovi u srednje škole nisu se osobito promijenili u odnosu na proteklih nekoliko godina. Najtraženije su bile gimnazije, posebno opći smjer, a među strukovnim ekonomija i smjerovi računarstva te turizam i ugostiteljstvo.

Prve tri škole s najviše prijava na nacionalnoj razini po svim prioritetima (znači prema svih šest odabira učenika) bile su VII. gimnazija, II. gimnazija i X. gimnazija "Ivan Supek", u svima opći gimnazijski smjer.

Povećao se broj mjesta u općim gimnazijama

S obzirom na to da se najviše učenika upisuje u zagrebačke škole, i ljestvica prvih najtraženijih "pokrivala je" zagrebačke škole. No podaci koje nam je proslijedilo Ministarstvo, a koji se odnose posebno na Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Osječko-baranjsku županiju upućuju na potpuno isti trend - učenici masovno žele upisati opće gimnazijske smjerove, jezične, prirodoslovno-matematičke, a od strukovnih ekonomske (unatoč preporukama HZZ-a) te turizam i ugostiteljstvo.

Treba istaknuti kako se radilo o listama prema svim odabirima učenika koji mogu birati po šest programa, pa to donekle "napuhuje" sliku traženosti.

Kad se gledaju prvi odabiri učenika, najtraženije su bile četiri zagrebačke škole: XV. gimnazija (MIOC), za koju se i uz prijemni prijavilo više od 800 učenika, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Prirodoslovna škola "Vladimir Prelog" i Tehnička škola "Ruđer Bošković". Među prvih deset prema prvim odabirima su i turistički smjerovi, ekonomski, tehničke i zdravstvene škole.

- Povećao se broj mjesta u općim gimnazijama, a ove je godine još više učenika prošlo s odličnim uspjehom, pa je i za očekivati takav interes. Ne čudi ni uvjetno manji odabir škola koje su uvele prijemni ispit, jer se radi o njihovim ispitima, pa je to opet rizik kod upisa. Očito je da i dalje vlada interes za škole koje pripremaju učenike za fakultete, a ne daljnje tržište rada - komentirala je za 24sata Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Odlični učenici upisuju i strukovne

Računalstvo je već nekoliko generacija strukovni pandan gimnazijama. Tehničke škole koje su odlučile "podebljati" IT smjerove i uvesti suvremene programe, poput gaminga ili solarne tehnologije, bilježe i sve veći interes učenika, kao i sve bolje prosjeke.

U Elektrotehničkoj i prometnoj školi u Osijeku, kaže nam ravnatelj Antun Kovačić, dosta je učenika s izvrsnim uspjehom.

- Kad govorimo o smjeru Tehničar za računarstvo, svake godine upisujemo učenike koji već iz osnovne škole dođu s izvrsnim uspjehom. Uvijek je učenicima potrebna prilagodba koja se događa u prvom razredu srednje škole. Tad nekad i njihov uspjeh padne, ali volja i interes uvijek oblikuju izvrsne učenike koji slijede svoju struku pa u konačnici upisuju srodan fakultet te se zaposle u struci. U kontaktu smo s nekim učenicima koji su izašli iz naše škole, a sad su uspješni poduzetnici - kaže ravnatelj.

Učenici sve više od škole traže dobar odnos s nastavnicima, suvremene metode učenja, mogućnosti stipendiranja, Erasmus programa, pripremu za državnu maturu bez obzira na to radi li se o gimnaziji ili strukovnoj školi. Ti razlozi stvaraju interes prema određenim školama, a probir najčešće ide preko ocjena. Stoga problem odličnog uspjeha opterećuje djecu već u nižim razredima osnovne škole. Pritom, ocjene koje se upisuju zbog pritisaka roditelja i ravnatelja ne daju pravu sliku znanja.

Osnovna razina znanja osmaša

Problem bi mogli riješiti nacionalni ispiti, koji su ove godine prvi put probno provedeni među osmašima, sad već učenicima prvog razreda srednje. Pokazalo se da većina ima tek osnovnu razinu znanja iz hrvatskog, kemije, fizike, matematike i biologije. Od iduće školske godine ispiti će se provoditi među učenicima četvrtih i osmih razreda, a ravnatelji u srednjim školama smatraju da bi bodovanje tih ispita na upisima moglo smanjiti pritisak odličnih prosjeka.

No škole sve više muči nedostatak nastavnika. U nekim strukovnim školama mjesecima ne mogu pronaći predavače stručnih predmeta.

- Problemi su broj škola, opremanje, vrste programa, status nastavnika. Vi više ne možete dobiti profesora matematike, fizike, informatike, polako i kemije, engleskog. Kako će doći ako mu se nudi plaća od 6000 kuna, a paralelno za drugo radno mjesto mu se nudi 11.000 kuna - rekao je u velikom intervjuu za 24sata Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole "Vladimir Prelog" u Zagrebu.

Upravo su nastavnici jedan od najvažnijih elemenata školstva, no obrazovne vlasti zasad ne nude dugotrajnije rješenje.